Ministarstvo kulture priprema obeležavanje 150. godina rođenja Mileve Ajnštajn: kupljena je prepiska nje i Ajnštajna, i obnavlja se njena rodna kuća koja neće ličiti na original
Ministarstvo kulture je na aukciji kod Kristija u Londonu kupilo 43 potpisana pisma Alberta Ajnštajna upućena Milevi Marić, i 10 pisama koje je Mileva pisala i potpisala Ajnštajnu.
„Kristi“ je ovu korespodenciju procenio između pola miliona i milion britanskih funti. U saopštenju Ministarstva kulture o ovoj kupovini ne navodi se koliko je naša država platila za pisma, ali je „Dojče vele“ naveo da su prodata za nešto više od pola miliona evra, ne navodeći ko je kupac.
Kupovinom ove građe, kažu u saopštenju iz Ministarstva kulture, nastavlja se politika „sakupljanja i očuvanja dragocene zaostavštine značajnih ličnosti naše istorije i kulture“.
Porodična kuća u Rumi
„Istovremeno, u susret velikom jubileju – 150 godina od rođenja srpske matematičarke i fizičarke Mileve Marić Ajnštajn sledeće godine, Ministarstvo kulture zajedno sa opštinom Ruma radi na obnovi njene porodične kuće, koja ima nespornu istorijsku vrednost“, objasnilo je Ministarstvo.
Ovog februara, Ministarstvo kulture odobrilo je projekat kompletne rekonstrukcije kuće u Rumi, na adresi Železnička 38, u kojoj je Mileva Marić-Ajnštajn provela detinjstvo i ranu mladost od 1877. do 1892. sa roditeljima, sestrom i bratom.
Plan je da u renoviranoj kući jedna prostorija bude posvećena Milevi Marić u vidu spomen sobe. Međutim. planirani izgled fasada ni malo ne liči na sadašnji izgled kuće.
Snimci kuće iz 19. i prve polovine 20. veka ne postoje, ali zahvaljujući jednoj fotografiji iz šezdesetih godina, kada se tu nalazila gostionica „Sremac“, vidi se da je Mileva Marić živela u jednostavnom kućerku, bez ikakve dekoracije. Buduća rekonstruisana kuća neće imati ništa od autentičnog izgleda, a njena fasada bićeu krašena pilastrima, korintskim kapitelima, nizom prozora, i završenim potkrovnim vencem.
Prepiska
Kupljena pisma otkrivaju dragocene podatke o životu Mileve Mrić, naveli su iz Ministarstva, njen lični odnos kao i naučnu saradnju sa Albertom Ajnštajnom.
Pisma između Alberta i Mileve su razmenjena pre njihovog venčanja, između 1897. i 1903. Jedan od ekskluziviteta je i što se u njima prvi i poslednji put pominje njihova tajno, pre stupanja u brak, rođena ćerka Liserl, koja je umrla kao jednogodišnja devojčica.
Iz ovih pisama se između ostalog saznaje i da se Albertova porodica protivila njihovom braku. Među pismima su i dva zanimljiva po tome što je za njih Ajnštajn koristio papir na kojem je prethodno beležio neke od svojih prvih naučnih proračuna.
„Znam da me ti od svih ljudi najdublje voliš i najbolje razumeš… Biću veoma srećan i ponosan kada nas dvoje zajedno dovedemo naš rad o relativnosti kretanja do pobedničkog zaključka“, napisao je Albert Milevi 27. marta 1901.
Kako navode „Večernje novosti“, poslednje pismo u ovoj prepisci napisano je posle njihovog venčanja, 6. januara 1903. U njemu se pominje Milevina nova trudnoća, sa Hansom Albertom, rođenim 14. maja 1904, ali i bolest male Liserl.
Ova akvizicija će biti pohranjena u Državnom arhivu Srbije. Ujedno, biće to osnova za formiranje Ličnog fonda Mileve Marić Ajnštajn, koji će zbog svog izuzetnog značaja za kulturu i nauku biti utvrđen za kulturno dobro – saopštili su iz Ministarstva kulture.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U DKC-u više nije Kultura u blokadi koja je u februaru zauzela ovu bioskopsku salu, već grupa koju predvodi Ratibor Trivunac, aktivista i anarhista. Skupština grada ćuti, deluje da je Kulturni centar pušten niz vodu
Nisu nezadovoljni svi, već samo deo baletskih igrača, piše u saopštenju Uprave SNP-a, i nude dijalog povodom navedenih argumenata zbog kojih traže smenu Aje Jung. Večeras, umesto predstave, za publiku će biti izvedena samo generalna proba "Labudovog jezera"
Kada grad koji nosi titulu prestonice kulture, Zrenjanin, ostaje bez sredstava za projekte, a Beograd obustavlja sve konkurse, to nije administrativni
propust, već politička odluka – ocenjuje Jovana Karaulić docentkinja na FDU u tekstu za „Vreme“
Ministarstvo kulture traži sankcije protiv Andreja Josifovskog Pijaniste, zbog njegove intervencije na spomeniku Stefanu Nemanji. Umetnik kaže – boli ih što sam to uradio njima ispred nosa
Sa inkluzivnošću stvorenoj na plenumima, studenti bi trebalo da nastave i prilikom izbornog angažmana. Svaki glas je važan, svaki postotak dragocen. I niko tu nije suvišan, uključujući u nekom koraku i opoziciju – kakva god bila
Ko to pominje vanredne izbore kad rejting stranke na vlasti pada, a po svim istraživanjima Vučić nije najvažniji politički faktor u zemlji, već su to studenti?
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!