img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novi albumi: Feist – Multitudes (Polydor)

Povučena u sebe

24. maj 2023, 20:42 Dragan Ambrozić
Copied

U današnjem usijanom svetu razbijenom pandemijom, ratom i ogoljenim grabežom za resursima, očigledno je potrebna nova vrsta zajedništva. Kao i uvek, muzika ima odgovor na pitanje kako povezati ljude

Od kad se pojavila na svetskoj sceni početkom XXI veka, Leslie Feist (1976) je ostavila utisak nečeg novog, a ipak prepoznatljivog, gotovo iskonskog. Kao smela kantautorka i pevačica neverovatno milog glasa, ona je napravila most od freak–folk andergrounda kome je pripadala na početku karijere ka statusu inteligentne pop zvezde, ostajući čvrsto u alternativnim kulturnim okvirima. Usput je postala simbol nove ženske individualnosti i samosvojnosti, što je u poslednjih 20 godina tako ubedljivo preovladala u popularnoj muzici. Lepo je iz ove perspektive reći da je pločama Let It Die (2004) i The Reminder (2007), upravo Leslie Feist postavila standarde koji su značajno pomogli da se taj istorijski proces artikuliše.

U današnjem usijanom svetu razbijenom pandemijom, ratom i ogoljenim grabežom za resursima, očigledno je potrebna nova vrsta zajedništva. Kao i uvek, muzika ima odgovor na pitanje kako povezati ljude, mada se on možda ne čuje više onako glasno kao nekada, zaglušen opštom kakofonijom društvenih mreža. Leslie Feist nam na upravo objavljenom novom albumu Multitudes (Polydor), u svom poslovično utišanom i nenametljivom tonu, nudi snažnu viziju koja donosi spokoj kroz okretanje sebi i svojim emotivnim istinama, te balansu sa drugim ljudima i prirodnom okolinom. Njena lirska fantazija ponovo povezuje naš unutrašnji i spoljašnji svet na organski način, onako kako je to nekad bilo.

Ne postoji tačna žanrovska kategorija u koju bismo svrstali Leslie Feist. Možda filozofski folk? Muzika koju kreira jednako je inspirisana onim što je muzika bila i onim što će muzika biti. Na albumu Multitudes zato nalazimo podjednako tragove Joni Mitchell i njenih pesničkih skica stvarnih osoba (Hiding Out in the Open i posebno The Redwing), Neila Younga sa svojom atmosferom ugaslih snova koja prožima klasični album After the Gold Rush (Song for Sad Friends i Love Who We Are Meant To), ali i jednog Davida Bowiea (dramatični početak singla Borrow Trouble duguje mnogo njegovoj besmrtnoj odi Heroes). Sa druge strane, dve sjajne numere koje otvaraju ovu ploču – In Lightning i Forever Before – otkrivaju kako je Leslie Feist ipak iz generacije koja elektronsku muziku smatra svojim jezikom, ukrštajući njene nanose sa delikatnim okidanjem žica gitare, dodajući tako pesmama neslućenu treću čulnu dimenziju. Dobar deo ovog albuma filozofski se bavi spasavanjem nas samih kroz spasavanje prirode, sa kojom se traži jedinstvo u I Took All of My Rings Off, Become the Earth, Martyr Moves i Calling All the Gods, sve samim prefinjenim folk kompozicijama sa neobičnim obrtom, kakvog do sad nigde niste čuli. Kad u programski-političkoj Of Womankind, Leslie Feist zaključi: “Be of higher mind, be of womankind”, usput pominjući sudbinu žena koje noći provode u strahu stiskajući biber-sprej, vi znate da je konačna pravda ipak na strani onih koji trpe. A kad na kraju doda “Be exactly who we are / Of womankind / Come outside / The trees hold out their arms / And can’t tell lies” – vi znate da cela priča o spasavanju kroz prirodu nikako nije isprazna, jer nas od svih entiteta na ovoj planeti jedino priroda ne laže.

Kao Kanađanka, Leslie Feist je možda vaspitana da veruje u iskonsku izlečiteljsku misiju naše veze sa prirodom, ali na Multitudes joj pomažu mnogi poznati ljudi sa kojima deli uverenja. Njene multi-instrumentalne sposobnost i predivan vokal u kome kao da se skriva sva toplota koju možemo jedni drugima da pružimo, sve vreme osetljivo režira producent Blake Mills, čovek koga znamo kao gitaristu sa Dylanovog poslednjeg remek-dela Rough and Rowdy Ways, ni manje ni više (sarađivao i sa Conorom Oberstom, Weezer, Paolom Nutinijem, Norah Jones, Dixie Chicks, Pink, Lanom Del Rey, Dangermouseom, Lucindom Williams). Tu su još i stalni saradnik Robbie Lackritz, kao i Mocky, posebno talentovani umetnik na udaraljkama i drugim instrumentima, član Canadian Crew, kolektiva kanadskih imigranata što uglavnom žive u Evropi, koga čine još sama Leslie Feist, njena najbolja drugarica elektro-pankerka Peaches i avangardni pijanista Chilly Gonzales (ovde gost na klavijaturama na jednoj numeri). No, najveće iznenađenje je svakako pojava jednog Mikea Millsa, basiste nekadašnjih alternativnih giganata REM, među ovde potpisanim producentima – prisustvo ovakve legende toliko toga govori o visokom statusu koji autorka uživa među živim istorijskim veličinama.

Leslie Feist je za milenijalce ono što je Patti Smith bila za new wave generaciju. Poezija ostvarena u životu. Nepokolebljiva u stavovima, otporna na sve pritiske, samo svoja, ona je primer individualne snage, baš takva kakva je – povučena u sebe. U svetu u kome su nestabilnost i promena jedina izvesnost, a dizanje slikovite graje na internetu dokaz egzistencije, njen tihi primer dokaz je da je drugačije postojanje, primereno ljudskom biću, još uvek moguće. Ovolika vernost sebi i svojoj pesničkoj ličnosti, nadmoćno demonstrirana na Multitudes, može nam poslužiti kao najbolji podsetnik kako smo mi sami merilo svoje propasti, ali i jedini sebi dostupan lek.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Beogradska filharmonija

25.januar 2026. S. Ć.

Sindikat muzičara: Ministarstvo kulture postupa mimo zakona

Sindikat muzičkih umetnika u otvorenom pismu poručuje Ministarstvu kulture da poštuje zakon i da raspiše konkurs za direktora Beogradske filharmonije, jer izbor Bojana Suđića nije po zakonu

Berlinare

25.januar 2026. S. Ć.

Festival u Berlinu: Iz Srbije „Imaginarni brojevi“ i dve koprodukcije

„Imaginarni brojevi“ je prvi kratki igrani film koji će se iz Srbije takmičiti u Berlinu nakon osam godina. Na Berlinaru će biti i dva filma u kojima je Srbija koproducent

Kultura sećanja

25.januar 2026. S. Ć.

Kome smetaju spomenici Pekiću i Narodnim herojima

Ovog vikenda u Beogradu oskrnavljena su dva spomenika: Borislavu Pekiću na Cvetnom trgu i Narodnim herojima na Kalemegdanu. Obesna mladež, desničari, ili vlast – ko je kriv

Država i film

25.januar 2026. Sonja Ćirić

Da li će reditelji i producenti doći na panel Filmskog centra i NAFFIT-a

Filmski centar Srbije pozvao je reditelje i producente na panel koji na Zlatiboru organizuje sa NAFFIT-om, Nacionalnim festivalom filma i televizije za "lojalne i podobne", koji je, kao i cela filmska branša, prošlog septembra bojkotovao

Ministar kulture

23.januar 2026. Sonja Ćirić

Zaposleni Republičkog zavoda: Ministar Selaković nam preti zbog Generalštaba

Izjavu ministra Selakovića da „ovu bandu treba rasturiti“ zaposleni u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture doživeli su kao ličnu pretnju, a lako im je da dokažu da su sve njegove optužbe neistinite

Komentar
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Blokada Filozofskog fakultta u Novom Sadu

Komentar

Šta bi naprednjaci dali da su Jelena Kleut

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Povezane vesti

Novi albumi: Vivek Shraya – Baby, You’re Projecting (Mint Records)

24.maj Zorica Kojić

Slomljeno srce uvek odnosi pobedu

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure