img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novi albumi: Feist – Multitudes (Polydor)

Povučena u sebe

24. maj 2023, 20:42 Dragan Ambrozić
Copied

U današnjem usijanom svetu razbijenom pandemijom, ratom i ogoljenim grabežom za resursima, očigledno je potrebna nova vrsta zajedništva. Kao i uvek, muzika ima odgovor na pitanje kako povezati ljude

Od kad se pojavila na svetskoj sceni početkom XXI veka, Leslie Feist (1976) je ostavila utisak nečeg novog, a ipak prepoznatljivog, gotovo iskonskog. Kao smela kantautorka i pevačica neverovatno milog glasa, ona je napravila most od freak–folk andergrounda kome je pripadala na početku karijere ka statusu inteligentne pop zvezde, ostajući čvrsto u alternativnim kulturnim okvirima. Usput je postala simbol nove ženske individualnosti i samosvojnosti, što je u poslednjih 20 godina tako ubedljivo preovladala u popularnoj muzici. Lepo je iz ove perspektive reći da je pločama Let It Die (2004) i The Reminder (2007), upravo Leslie Feist postavila standarde koji su značajno pomogli da se taj istorijski proces artikuliše.

U današnjem usijanom svetu razbijenom pandemijom, ratom i ogoljenim grabežom za resursima, očigledno je potrebna nova vrsta zajedništva. Kao i uvek, muzika ima odgovor na pitanje kako povezati ljude, mada se on možda ne čuje više onako glasno kao nekada, zaglušen opštom kakofonijom društvenih mreža. Leslie Feist nam na upravo objavljenom novom albumu Multitudes (Polydor), u svom poslovično utišanom i nenametljivom tonu, nudi snažnu viziju koja donosi spokoj kroz okretanje sebi i svojim emotivnim istinama, te balansu sa drugim ljudima i prirodnom okolinom. Njena lirska fantazija ponovo povezuje naš unutrašnji i spoljašnji svet na organski način, onako kako je to nekad bilo.

Ne postoji tačna žanrovska kategorija u koju bismo svrstali Leslie Feist. Možda filozofski folk? Muzika koju kreira jednako je inspirisana onim što je muzika bila i onim što će muzika biti. Na albumu Multitudes zato nalazimo podjednako tragove Joni Mitchell i njenih pesničkih skica stvarnih osoba (Hiding Out in the Open i posebno The Redwing), Neila Younga sa svojom atmosferom ugaslih snova koja prožima klasični album After the Gold Rush (Song for Sad Friends i Love Who We Are Meant To), ali i jednog Davida Bowiea (dramatični početak singla Borrow Trouble duguje mnogo njegovoj besmrtnoj odi Heroes). Sa druge strane, dve sjajne numere koje otvaraju ovu ploču – In Lightning i Forever Before – otkrivaju kako je Leslie Feist ipak iz generacije koja elektronsku muziku smatra svojim jezikom, ukrštajući njene nanose sa delikatnim okidanjem žica gitare, dodajući tako pesmama neslućenu treću čulnu dimenziju. Dobar deo ovog albuma filozofski se bavi spasavanjem nas samih kroz spasavanje prirode, sa kojom se traži jedinstvo u I Took All of My Rings Off, Become the Earth, Martyr Moves i Calling All the Gods, sve samim prefinjenim folk kompozicijama sa neobičnim obrtom, kakvog do sad nigde niste čuli. Kad u programski-političkoj Of Womankind, Leslie Feist zaključi: “Be of higher mind, be of womankind”, usput pominjući sudbinu žena koje noći provode u strahu stiskajući biber-sprej, vi znate da je konačna pravda ipak na strani onih koji trpe. A kad na kraju doda “Be exactly who we are / Of womankind / Come outside / The trees hold out their arms / And can’t tell lies” – vi znate da cela priča o spasavanju kroz prirodu nikako nije isprazna, jer nas od svih entiteta na ovoj planeti jedino priroda ne laže.

Kao Kanađanka, Leslie Feist je možda vaspitana da veruje u iskonsku izlečiteljsku misiju naše veze sa prirodom, ali na Multitudes joj pomažu mnogi poznati ljudi sa kojima deli uverenja. Njene multi-instrumentalne sposobnost i predivan vokal u kome kao da se skriva sva toplota koju možemo jedni drugima da pružimo, sve vreme osetljivo režira producent Blake Mills, čovek koga znamo kao gitaristu sa Dylanovog poslednjeg remek-dela Rough and Rowdy Ways, ni manje ni više (sarađivao i sa Conorom Oberstom, Weezer, Paolom Nutinijem, Norah Jones, Dixie Chicks, Pink, Lanom Del Rey, Dangermouseom, Lucindom Williams). Tu su još i stalni saradnik Robbie Lackritz, kao i Mocky, posebno talentovani umetnik na udaraljkama i drugim instrumentima, član Canadian Crew, kolektiva kanadskih imigranata što uglavnom žive u Evropi, koga čine još sama Leslie Feist, njena najbolja drugarica elektro-pankerka Peaches i avangardni pijanista Chilly Gonzales (ovde gost na klavijaturama na jednoj numeri). No, najveće iznenađenje je svakako pojava jednog Mikea Millsa, basiste nekadašnjih alternativnih giganata REM, među ovde potpisanim producentima – prisustvo ovakve legende toliko toga govori o visokom statusu koji autorka uživa među živim istorijskim veličinama.

Leslie Feist je za milenijalce ono što je Patti Smith bila za new wave generaciju. Poezija ostvarena u životu. Nepokolebljiva u stavovima, otporna na sve pritiske, samo svoja, ona je primer individualne snage, baš takva kakva je – povučena u sebe. U svetu u kome su nestabilnost i promena jedina izvesnost, a dizanje slikovite graje na internetu dokaz egzistencije, njen tihi primer dokaz je da je drugačije postojanje, primereno ljudskom biću, još uvek moguće. Ovolika vernost sebi i svojoj pesničkoj ličnosti, nadmoćno demonstrirana na Multitudes, može nam poslužiti kao najbolji podsetnik kako smo mi sami merilo svoje propasti, ali i jedini sebi dostupan lek.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Venecijansko bijenale

17.mart 2026. S. Ć.

Zbog povratka Rusije, traži se ostavka u Venecijanskom bijenalu

Italijanski ministar kulture traži ostavku predstavnice Vlade u Venecijanskom bijenalu zato što nije najavila povratak Rusije na ovu manifestaciju

Narodno pozorište

15.mart 2026. Sonja Ćirić

Zoran Stefanović Darku Tomoviću: Mene niste pomenuli u krivičnoj prijavi

„Vreme“ je dobilo pismo koje je Zoran Stefanović, umetnički direktor Drame Narodnog pozorišta, uputio Darku Tomoviću, predsedniku glumačkog sindikata, povodom krivične prijave u kojoj nije imenovan

Cenzura

15.mart 2026. S. Ć.

Dve pozorišne predstave otkazane su bez objašnjenja, ali je jasno zašto

Čačak nije hteo da ugosti „Naše dane“ a Niš „Bilo jednom na Brijunima“ iako su obe predstave bile rasprodate. Razlozi nisu obrazloženi, ali je ipak jasno koji su

Oskar

15.mart 2026. B. B.

Šta očekivati od Oskara 2026?

Ovogodišnje nagrade Oskar dodeljuju se u noći između nedelje i ponedeljka

Festival

13.mart 2026. S. Ć.

Beogradski festival igre počeo predstavom Akrama Kana

Do 8. aprila u Beogradu, Novom Sadu i Subotici biće 25 predstava Beogradskog festivala igre pod sloganom Budi igra koja želiš da budeš

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Povezane vesti

Novi albumi: Vivek Shraya – Baby, You’re Projecting (Mint Records)

24.maj Zorica Kojić

Slomljeno srce uvek odnosi pobedu

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure