img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Desetogodišnjica smrti - Dušan Stojanović (1927–1994)

Posvećenost filmu

23. jun 2004, 17:17 Dejan Kosanović
Copied

Dušana Stojanović je bio prvi i najznačajniji domaći teoretičar filma

(Foto arhiv Jugoslovenske kinoteke)

Ljubav Dušana Duška Duce Stojanovića prema čaroliji pokretnih slika verovatno se začela davno, u detinjstvu, kada mu je majka (koju je rano izgubio) davala isečene sličice da se njima igra. On bi ih ređao po prozorskom staklu, pokretao i tako stvarao neke svoje neuhvatljive filmove detinjstva. Kasnije, kao dečak dobio je mali kućni kino-projektor formata 35 milimetara pomoću koga je projicirao, zaustavljao, vraćao i raščlanjavao kratke delove filmova koji su mu dolazili do ruku. Već tada su se pokretne slike utkale u maštu i dušu dečaka, mladog čoveka koji je izrastao u najpotpunijeg zaljubljenika u film jugoslovenske kinematografije. A taj mali projektor, ta mesingana igračka davnog dečaštva, stajala je u Duškovoj sobi i svojim staklenim okom pratila čitav jedan bogat stvaralački život…

Dušan Stojanović je studirao i diplomirao pravo, ali se nezavisno od toga u potpunosti posvetio filmu. Početkom pedesetih godina, još kao student i član Kino-kluba Beograd, objavljuje svoje prve tekstove po filmskim časopisima. Bili su to kraći ili duži eseji, briljantno pisani, zasnovani na izvanrednom poznavanju svetske kinematografije i istorije filma, britke analize problema koji su tada još mučili našu filmski nedovoljno pismenu domaću kinematografiju. Stvaralačka radoznalost, istraživački duh i stalno preispitivanje sopstvenih zaključaka veoma su brzo doveli Duška Stojanovića od istorije do same suštine fenomena film – do teorije filma. On je postao prvi i vodeći jugoslovenski (SFRJ) teoretičar filma, začetnik ove naučne discipline kod nas. U svojim ranim radovima prati tada već klasičan ontološki pristup filmu („Filmski medij“, 1966. i „Velika avantura filma“, 1969), a kasnije razvija svoja semiotička istraživanja („Film kao prevazilaženje jezika“, doktorska disertacija, 1974), na šta se oslanjaju svi njegovi kasniji radovi. Originalni, vodeći i autoritativni jugoslovenski teoretičar filma, veliki deo svojih aktivnosti usmerio je na razvijanje domaće teorije filma i objavljivanje dela najznačajnijih svetskih teoretičara. Pokretač i urednik jedinog našeg časopisa za teoriju i istoriju filma „Filmske sveske“ (od 1968), urednik mnogih edicija i zbornika u oblasti teorije filma, dr Dušan Stojanović je svakako imao odlučujuću ulogu ne samo u formiranju i usmeravanju teorije filma kod nas, već, preko nje, i u oblasti domaćeg filmskog stvaralaštva.

Radnu karijeru na filmu Stojanović je započeo 1953. godine kao saradnik Jugoslovenske kinoteke, da bi 1965. prešao na Fakultet dramskih umetnosti gde je vodio katedru i predavao teoriju filma. Njegova živa reč, puna naboja iskrene ljubavi prema sedmoj umetnosti, plenila je studente. On je na svojim predavanjima otkrivao generacijama filmofila nove svetove u oblasti za koju su mislili da je poznaju. Njegov cilj nije bio da priča o filmu, već da natera slušaoce da razmišljaju o filmu. Odjek njegovih reči bi svako nosio u sebi i posle završenog časa poneo bi ga u svoj budući profesionalni život, pretočio u svoje stvaralaštvo. Zato možemo reći da je životno delo Dušana Stojanovića nemerljiva vrednost koja je ugrađena u sva ostvarenja savremene jugoslovenske i srpske kinematografije, upijena na predavanjima, upijena kroz knjige.

Duškova ljubav prema filmu nije znala za granice – želeo je da proba sve, pa je tako prihvatao i da se pojavi pred kamerama kao glumac , bilo da se radi o profesionalnim (Dvoje Saše Petrovića, Pozorište u kući Dejana Ćorkovića) ili studentskim poduhvatima. A pokretne slike su nam pomogle da sačuvamo njegov dragi lik i topli glas kada je za TV gledalište govorio o filmu, o teoriji, o drugima, o sebi.

Dušan Stojanović je još bio u punoj stvaralačkoj snazi i mogao je još mnogo da kaže, kada ga je 30. juna 1994. godine naglo i neumoljivo smrt otrgla od nas. Da li? Jer tu neumitnu smrt je nadživelo njegovo životno delo kao jedan od temelja neke lepše budućnosti našeg filma…

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Izdavaštvo

10.maj 2026. Sonja Ćirić

Mali sajmovi knjiga su otpor vlasti čiji postupci guše izdavače

Od Sajma knjiga do sad, u Beogradu je održano pet malih sajmova knjiga. Cilj im je predstavljanje knjiga, ali i otpor postupcima kojima vlast guši izdavače

Venecijansko bijenale

10.maj 2026. Sonja Ćirić

Zašto ljudi u nepreglednim redovima čekaju da uđu u Austrijski paviljon

Deo performansa zbog kog ljudi u nepreglednim redovima čekaju ispred Austrijskog paviljona na Venecijanskom bijenalu, bila je i profesorka Snežana Arnautović Stjepanović. Ovo su njeni utisci

Evrovizija

10.maj 2026. Zilke Vinš, Dijana Roščić/DW

Evrovizija: Šta sve kvari sreću Eurosonga u Beču

Evrovizija je sve češće i žešće izložena političkim pritiscima pod kojima muzika pada u drugi plan. Ni ovogodišnja u Beču nije izuzetak, naprotiv

Preporuka

09.maj 2026. S. Ć.

Knjige za decu za sva vremena: „Hajduci“, „Dečaci Pavlove ulice“, „Tom Sojer“…

U ediciji „Knjige za sva vremena“ Kreativnog centra objavljeni su i Nušićevi „Hajduci“. Koje su knjige za decu uvrštene kao neprolazne, za sve generacije

Kako to rade drugi

09.maj 2026. S. Ć.

Herceg Novi namerava da mu kultura bude brend

U Herceg Novom je održana dvodnevna konferencija s namerom da se od stručnjaka čuju i prikupe ideje kako da se grad brendira kulturom

Komentar
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Da li se Vučić nudi za svedoka-saradnika

Zašto je Vučić muški opaučio po svojim poslušnicima? Je li mu dobro? I šta to znači za studente i njihovu listu

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićev plan: Vi da radite više, mi da se bahatimo manje

Predsednik Vučić piše programe i „autorske tekstove“ kako bi obodrio i zaplašio birače da će zanavek ostati na vlasti

Nemanja Rujević
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure