Svima čiji su projekti prihvaćeni Komisija Ministarstva je uputila tri identične rečenice, a onima koji nisu – dve. Među dobitnicima državnog novca ističu se lokalne kolonije, susreti i slične priredbe
Još uvek nisu objavljeni rezultati svih konkursa za sufinansiranje koje je Ministarstvo kulture raspisalo krajem prošle odnosno početkom ove godine.
Među objavljenima, su rezultati Konkursa za sufinansiranje projekata u oblasti likovnih, primenjenih, vizuelnih umetnosti, dizajna i arhitekture.
Konkurs je raspisan 27. novembra 2023. godine, rok za podnošenje predloga bio je 26. decembar, a prema zakonu rezultate je trebalo objaviti 60 dana nakon tog datuma. Konkursna komisija koju su činili Jelena Medaković, Radoš Antonijević i Zoran Čalija, sačinili su 21. februara predlog projekata koje treba podržati ili ne. To znači da je Ministarstvo moglo da objavi rezultate u zakonskom roku, do kraja februara.
Rezultati su objavljeni 19. jula, gotovo pet meseci kasnije.
Srbija i Kosovo
Na konkurs je stiglo 294 predloga, od kojih je prihvaćeno 135, Ministarstvo je za njihove projekte odvojilo 80,1 milion dinara, a veći deo konkurenata je odbijen.
Najviši iznos, 2,500.000 dinara dobiće Kulturni centar Beograda za 60. Oktobarski salon. Zatim slede Galerija savremene umetnosti Art for All iz Beograda dobiće 2.000.000 dinara za „Flow – Contemporary Art from the Open Balkan“ u Vašingtonu, Udruženje Konstrukt dobiće 1,500.000 za „Izazove modernizma“, Dom Jevrema Grujića u Beogradu dobiće 1,200.000 dinara za program „Dragoš Kalajić – povratak hiperborejaca“.
Po jedan milion dobiće 10 projekata, a na ostale je podeljen ostatak najčešće po 400.000 dinara. Najniži iznos je 300.000 dinara.
Tri rečenice
Istraživanje o ovim rezultatima će se tek obaviti. Na prvi pogled ima se utisak da je Komisiji bilo važno da novac raspodeli po celoj Srbiji sa Kosovom, zato što su uočljive lokalne umetničke kolonije, susreti i slične priredbe, koje su, po njima, bile važnije od na primer godišnjih programa renomiranih galerija.
Pored objašnjenja svakog prihvaćenog rada, u rubrici Objašnjenje, napisane su tri identične rečenice: „Izražena usklađenost projekta sa opštim interesom u kulturi i ciljevima i prioritetima konkursa. Izražen kvalitet i sadržajna inovativnost projekta. Izražen stepen uticaja projekta na kvalitet kulturnog života zajednice.“
Među odbijenima je vrlo lako naći one kojima više pristaju ove tri rečenice, od onih koji su u delu prihvaćenih.
Takođe, među prihvaćenima ima nekoliko njih koji se, barem sudeći po IPR-u, ne bave umetnošću. Na primer VMS DOO Beograd, koje je dobilo 400.000 dinara za izložbu Milije Čpajeka u Firenci, je preduzeće za projektovanje inženjering i konsalting.
Od odbijenih, javno su objavljena samo dva reagovanja: Umetničkog prostora U10 i Galerije SULUJ.
Prostor U10
U10 je predložilo tri programa, i sva tri su odbijena. To su: Godišnji program Umetničkog prostora U10, izložba studenata master studija Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu – Masterpieces VI, i projekat Rekli su mi da planeta ima živčane završetke.
Uprkos tome, u Galeriji U10 će se od 1. do 31. avgusta, svakog dana, održati umetnički program „Plestelin“ koji priprema platforma „Stereovizija“, sa više od 25 radova više od 30 autora i autorki iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Švajcarske, Nemačke, Rusije, Tajvana.
Galerija SULUJ
Zatim, Ministarstvo kulture je i ove, osme godine za redom, odbilo da sufinansira rad Galerije SULUJ, Saveza udruženja likovnih umetnika Jugoslavije. To znači da će umetnici, da bi javnosti pokazali svoj rad a pre svega da bi uticali na razvoj naše likovne scene, opet morati sami da plate sve troškove izlaganja u ovoj galeriji.
U obrazloženju komisije Ministarstva zašto smatra da država ne treba da pomogne rad ove Galerije, navedene su dve rečenice koje su poslate svim odbijenim: „Upitna je usklađenost projekta sa opštim interesom u kulturi i ciljevima i prioritetima konkursa. Upitan je kvalitet i sadržajna inovativnost projekta“.
Inače, Galerija ove godine obeležava 30 godina postojanja, što znači da je jedna od retkih u Beogradu s tolikim stažom a da pripada civilnom sektoru.
Osim svoje godišnjice, ove godine će obeležiti i 125 godina Doma „Anker“ na Terazijama 26 u kome se nalaze. Tu gde su sada oni, dvadesetih godina prošlog veka otvorena je prva umetnička galerija u okviru delatnosti Umetničkog odeljenja Ministarstva prosvete – preteče Ministarstva kulture.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Među informacijama o akciji „Oslobođeni KCB“ koju potpisuje inicijativa „Kultura u blokadi“ nedostaje ona glavna – zašto su izabrali baš Kulturni centar grada, instituciju koja je oduvek bila slobodna od stranačkog upliva
I posle završenog štrajka u Narodnom pozorištu u Beogradu nastavljaju pritisak na dva fronta, a Orkestar Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu počinje štrajk
Na današnji dan pre 90 godina rođen je Danilo Kiš. Tim povodom objavljujemo tekst Stanka Cerovića "Kiš, silueta s one strane... S.C." iz "Vremena " od 18. ferbruara 2015. godine
Centar za kulturu Tivat gostuje u beogradskom Narodnom pozorištu sa „Mirandolinom“ u režiji Tatjane Mandić Rigonat i „Ćelavom pevačicom“, poslednjom predstvom Jagoša Markovića
Podzemna garaža na tri nivoa koju zida Concord West a finansira SPC, ugrozila je zgradu Narodne biblioteke Srbije. Zaposleni kažu – drugu nacionalnu biblioteku nemamo
U Srbiji više niko ne zna o čemu priča njen predsednik, novinare kažnjavaju na pravdi boga, aferaške velmože proglašavaju za svece, a nosioci javnih funkcija šire javnu sablazan. Ljudi – dokle ćemo tako
Niko kome lopatom nije odstranjen deo mozga ne veruje da su studenti obezbedili najveću stranu investiciju ikada, odnosno da su dobili tri milijarde evra da sruše vlast i otcepe Vojvodinu
Odbor Festa je doneo odluku da taj festival više neće biti u februaru nego u septembru. Stiče se utisak da je rešavanje ovog sporednog problema zapravo samo najava rešavanja onog suštinskog
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!