img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kapitalno izdanje

Poglavlje o nama

07. novembar 2018, 22:10 Sonja Ćirić
fotografije: promo
Copied

O velikoj naučnoj temi, u monografiji Prvi svetski rat, veliki ilustrovani vodič, priča se onako kako to rade poznati televizijski dokumentarni programi

Jedno od malobrojnih kapitalnih dela pokazanih na nedavnom beogradskom Sajmu knjiga je Prvi svetski rat, veliki ilustrovani vodič u izdanju Data Statusa. Ovo izdanje je srpska verzija monografije koju je pre četiri godine objavio britanski izdavač „Darling Kindersley Limited“, a njegova posebnost je poglavlje o Prvom svetskom ratu u Srbiji.

Međutim, razumljivo, ovu knjigu od skoro 400 strana na prvi pogled ističe ipak njena vizuelnost: o Prvom svetskom ratu, dakle, o velikoj naučnoj temi, priča se onako kako to rade poznati televizijski dokumentarni programi: tekst, koji obiluje informacijama i koji je napisan jednostavnim, gotovo govornim stilom, potkrepljen je mnogim dokumentima, vojnim i civilnim kartama, prikazima bitaka i pre svega fotografijama među kojima ima i onih koje do sada nisu bile dostupne. Sve to, ovu priču epskih razmera, čini živom i prijemčljivom.

U sedam poglavlja, knjiga prikazuje rat u njegovom celokupnom obimu, od Sarajeva do Versaja. Miodrag Nikolić, urednik srpskog izdanja, objašnjava da su osim evropskog, ključnog ratišta, „opisana i sva ostala, kao i borbe na moru i u vazduhu. Velika pažnja posvećena je i doprinosu Kanađana, Australijanaca i Novozelanđana, kao i borbama Amerikanaca, o čemu se malo znalo, a na upečatljiv način prikazane su i gerilske borbe Nemaca u Africi i turski genocid nad Jermenima. Knjiga obrađuje i sve segmente društvenog života, značajne vojne i političke ličnosti, političke pokrete, ideje, život u pozadini fronta, svakodnevicu, ali i razvoj naoružanja i tehničke inovacije, što sliku o ovom ratu čini sveobuhvatnom.“

U prvom poglavlju je opisano šta je prethodilo izbijanju sukoba, drugo se bavi velikim očekivanjima da će se rat završiti brzo, naredna dva poglavlja opisuju bitke u 1915. i 1916. godini, peto poglavlje je posvećeno revoluciji 1917, šesto pobedi i porazu, i sedmo dokumentuje posledice rata. Svako poglavlje počinje društveno-političkom kartom i hronologijom događaja u okviru teme poglavlja. Miodrag Nikolić napominje da „poseban pečat svakom poglavlju daje prikaz značajnih ličnosti, novih tehnologija koje su prvi put upotrebljene, naoružanja, ali i pozadinskih dešavanja koja svedočanstvima običnih ljudi doprinose prisnijem odnosu čitaoca sa temom.“

U inicijalnom, britanskom, izdanju „vidi se odsustvo interesa za Srbiju i često elementarno neznanje o dešavanjima na srpskom frontu i u srpskoj politici“, kaže Nikolić i navodi da je „kao ključna ličnost i glavnokomandujući srpske vojske prikazan stari kralj Petar, a ne regent Aleksandar. Spominje se srpska pobeda na Ceru kao prvi austrougarski poraz, uz bitku na Drinu, ali se mnogo značajnijoj Kolubarskoj bici ne pridaje gotovo nikakva pažnja. U povlačenju srpske vojske kao jedini pravac navodi se Albanija, što je ušlo i u našu kulturu sećanja, iako se glavnina vojske (tri armije i trupe odbrane Beograda) povlači preko Crne Gore do Skadra.“

Poglavlje o Srbiji, osmo, koje je dodato srpskom izdanju, sledi obrazac prethodnih: pričom o ključnim događajima kompletira sliku o ratu u Srbiji i sudbini srpskog naroda. Autor osmog poglavlja, vojni istoričar Dalibor Denda, sistematizovao je rezultate do kojih je došla srpska istoriografija u istraživanjima Prvog svetskog rata i sada ih prvi put prikazao na jednom mestu. Tom prilikom je prvi put naveden broj srpskih ratnih zarobljenika. Dati su i sistematizovani podaci o brojnom stanju srpske vojske i poginulima i ranjenima koje su sakupili istraživači srpskog vojnog saniteta. Posebna pažnja posvećena je profesionalnoj vojnoj organizaciji kao glavnom nosiocu srpskih vojničkih pobeda i ulozi kralja Milana i generala, kasnije vojvode Radomira Putnika u njenom formiranju i razvoju.

Miodrag Nikolić ističe da je u ovom poglavlju „ukazano na ono što se zaboravlja: da u sećanju uglavnom ne ostaju oni koji su stvorili sistem, već da lovorike neretko pripadnu onima koji su se ponekad i igrom slučaja našli na njegovom čelu u trenutku kada je pokazao najbolje rezultate. Posebno poglavlje posvećeno je dobrovoljcima u srpskoj vojsci kao važnom i često zanemarenom segmentu borbe za oslobođenje i ujedinjenje. Kao relativno nekorišćene i nepoznate prikazane su fotografije dobrovoljaca u Rusiji, SAD i na Solunskom frontu, komita iz Topličkog ustanka, kao i fotografije iz vremena epidemije tifusa u Srbiji i umiranja srpskih ratnih zarobljenika od gladi u Austrougarskoj.“

Ključne ličnosti ovog poglavlja su Nikola Pašić i Živojin Mišić. Nikolić podseća da su se oni „nalazili na vrhu državne politike i vojske od početka do kraja rata i da su bili direktno zaslužni za njegov uspešan ishod. Biografija Pašića ukazuje na politički pragmatizam i državničku mudrost kao njegovu glavnu karakteristiku i objašnjava njegovo opredeljenje za jugoslovensku državu kao konačni ratni cilj srpske državne politike. Vojvoda Mišić je prikazan kao talentovani vojskovođa ali često politički skrajnut, čiji ga je vojnički genije uvek izbacivao na površinu.“

Data Status ima višegodišnju saradnju sa „Darling Kindersley“, referentnim globalnim izdavačem ilustrovanih publikacija za decu i odrasle – pomenimo samo Drugi svetski rat, veliki ilustrovani vodič objavljen pre dve godine, jednu od najprodavanijih publikacija ovog izdavača. Pomenimo i da je Data Status, zbog knjige na 1000 strana savršenih reprodukcija svih relevantnih umetničkih dela na svetu – Muzeja umetnosti, bio jedan od najatraktivnijih izdavača prošlogodišnjeg Sajma knjiga. Prvi svetski rat je nastavak te tradicije.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Premijere

12.decembar 2025. S. Ć.

Filmski maraton za najdužu noć u godini

„Najduža noć filma“ za najdužu noć u godini, maraton tri filma od kojih je "Izlet" svetska a "Karmadona" domaća premijera

Slučaj Narodno pozorište

12.decembar 2025. Sonja Ćirić

Zaposleni Narodnog pozorišta: Upravo, džaba ste krečili

Za samo pet dana od kad je otvoreno posle dvomesečne pauze, Uprava Narodnog pozorišta u Beogradu izdala je već dve Odluke kojima bi da sputa slobodu zaposlenih. Oni se, međutim ne obaziru

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

11.decembar 2025. Bratislav Nikolić

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Karmadona, scenario i režija Aleksandar Radivojević, igraju Jelena Đokić, Sergej Trifunović, Milutin Mima Karadžić, Milica Stefanović, Miloš Lolić, Miloš Timotijević, Petar Strugar i drugi

Književnost/filozofija

11.decembar 2025. Ivan Milenković

Zapisi potištene kurve

Emil Sioran, Sveske 1957–1972; s francuskog preveo Bojan Savić Ostojić; Službeni glasnik, Beograd 2025

Pozorište

11.decembar 2025. Marina Mlivojević Mađarev

Preobražaj na teži način

Prima facie, Suzi Miler, režija Anja Suša, igra Maša Dakić; Bitef teatar

Komentar
Ćacičend sa ukrašenim jelkama i letećim Deda Mrazom

Komentar

Praznični Ćacilend: Dovedite i Božić Batu

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Prometej iz Ćacilenda

Preuzimanjem „na sebe“ odgovornost za aferu Generalštab i obećavanjem amnestije Selakoviću i drugim potencijalnim osumnjičenim licima, Vučić hoće da se osigura da mu saradnici ne postanu svedoci-saradnici. Zato je spreman da razori sudsku granu vlasti

Filip Švarm

Komentar

Strah od sekundarnih sankcija NIS-u: Zašto banke ćute?

Evro skače, ljudi hrle u menjačnice, banke odbijaju da kažu da li posluju sa NIS-om, a režim kaže - sve je do panike. Moguće, ali ko je širi

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure