img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kapitalno izdanje

Poglavlje o nama

07. novembar 2018, 22:10 Sonja Ćirić
fotografije: promo
Copied

O velikoj naučnoj temi, u monografiji Prvi svetski rat, veliki ilustrovani vodič, priča se onako kako to rade poznati televizijski dokumentarni programi

Jedno od malobrojnih kapitalnih dela pokazanih na nedavnom beogradskom Sajmu knjiga je Prvi svetski rat, veliki ilustrovani vodič u izdanju Data Statusa. Ovo izdanje je srpska verzija monografije koju je pre četiri godine objavio britanski izdavač „Darling Kindersley Limited“, a njegova posebnost je poglavlje o Prvom svetskom ratu u Srbiji.

Međutim, razumljivo, ovu knjigu od skoro 400 strana na prvi pogled ističe ipak njena vizuelnost: o Prvom svetskom ratu, dakle, o velikoj naučnoj temi, priča se onako kako to rade poznati televizijski dokumentarni programi: tekst, koji obiluje informacijama i koji je napisan jednostavnim, gotovo govornim stilom, potkrepljen je mnogim dokumentima, vojnim i civilnim kartama, prikazima bitaka i pre svega fotografijama među kojima ima i onih koje do sada nisu bile dostupne. Sve to, ovu priču epskih razmera, čini živom i prijemčljivom.

U sedam poglavlja, knjiga prikazuje rat u njegovom celokupnom obimu, od Sarajeva do Versaja. Miodrag Nikolić, urednik srpskog izdanja, objašnjava da su osim evropskog, ključnog ratišta, „opisana i sva ostala, kao i borbe na moru i u vazduhu. Velika pažnja posvećena je i doprinosu Kanađana, Australijanaca i Novozelanđana, kao i borbama Amerikanaca, o čemu se malo znalo, a na upečatljiv način prikazane su i gerilske borbe Nemaca u Africi i turski genocid nad Jermenima. Knjiga obrađuje i sve segmente društvenog života, značajne vojne i političke ličnosti, političke pokrete, ideje, život u pozadini fronta, svakodnevicu, ali i razvoj naoružanja i tehničke inovacije, što sliku o ovom ratu čini sveobuhvatnom.“

U prvom poglavlju je opisano šta je prethodilo izbijanju sukoba, drugo se bavi velikim očekivanjima da će se rat završiti brzo, naredna dva poglavlja opisuju bitke u 1915. i 1916. godini, peto poglavlje je posvećeno revoluciji 1917, šesto pobedi i porazu, i sedmo dokumentuje posledice rata. Svako poglavlje počinje društveno-političkom kartom i hronologijom događaja u okviru teme poglavlja. Miodrag Nikolić napominje da „poseban pečat svakom poglavlju daje prikaz značajnih ličnosti, novih tehnologija koje su prvi put upotrebljene, naoružanja, ali i pozadinskih dešavanja koja svedočanstvima običnih ljudi doprinose prisnijem odnosu čitaoca sa temom.“

U inicijalnom, britanskom, izdanju „vidi se odsustvo interesa za Srbiju i često elementarno neznanje o dešavanjima na srpskom frontu i u srpskoj politici“, kaže Nikolić i navodi da je „kao ključna ličnost i glavnokomandujući srpske vojske prikazan stari kralj Petar, a ne regent Aleksandar. Spominje se srpska pobeda na Ceru kao prvi austrougarski poraz, uz bitku na Drinu, ali se mnogo značajnijoj Kolubarskoj bici ne pridaje gotovo nikakva pažnja. U povlačenju srpske vojske kao jedini pravac navodi se Albanija, što je ušlo i u našu kulturu sećanja, iako se glavnina vojske (tri armije i trupe odbrane Beograda) povlači preko Crne Gore do Skadra.“

Poglavlje o Srbiji, osmo, koje je dodato srpskom izdanju, sledi obrazac prethodnih: pričom o ključnim događajima kompletira sliku o ratu u Srbiji i sudbini srpskog naroda. Autor osmog poglavlja, vojni istoričar Dalibor Denda, sistematizovao je rezultate do kojih je došla srpska istoriografija u istraživanjima Prvog svetskog rata i sada ih prvi put prikazao na jednom mestu. Tom prilikom je prvi put naveden broj srpskih ratnih zarobljenika. Dati su i sistematizovani podaci o brojnom stanju srpske vojske i poginulima i ranjenima koje su sakupili istraživači srpskog vojnog saniteta. Posebna pažnja posvećena je profesionalnoj vojnoj organizaciji kao glavnom nosiocu srpskih vojničkih pobeda i ulozi kralja Milana i generala, kasnije vojvode Radomira Putnika u njenom formiranju i razvoju.

Miodrag Nikolić ističe da je u ovom poglavlju „ukazano na ono što se zaboravlja: da u sećanju uglavnom ne ostaju oni koji su stvorili sistem, već da lovorike neretko pripadnu onima koji su se ponekad i igrom slučaja našli na njegovom čelu u trenutku kada je pokazao najbolje rezultate. Posebno poglavlje posvećeno je dobrovoljcima u srpskoj vojsci kao važnom i često zanemarenom segmentu borbe za oslobođenje i ujedinjenje. Kao relativno nekorišćene i nepoznate prikazane su fotografije dobrovoljaca u Rusiji, SAD i na Solunskom frontu, komita iz Topličkog ustanka, kao i fotografije iz vremena epidemije tifusa u Srbiji i umiranja srpskih ratnih zarobljenika od gladi u Austrougarskoj.“

Ključne ličnosti ovog poglavlja su Nikola Pašić i Živojin Mišić. Nikolić podseća da su se oni „nalazili na vrhu državne politike i vojske od početka do kraja rata i da su bili direktno zaslužni za njegov uspešan ishod. Biografija Pašića ukazuje na politički pragmatizam i državničku mudrost kao njegovu glavnu karakteristiku i objašnjava njegovo opredeljenje za jugoslovensku državu kao konačni ratni cilj srpske državne politike. Vojvoda Mišić je prikazan kao talentovani vojskovođa ali često politički skrajnut, čiji ga je vojnički genije uvek izbacivao na površinu.“

Data Status ima višegodišnju saradnju sa „Darling Kindersley“, referentnim globalnim izdavačem ilustrovanih publikacija za decu i odrasle – pomenimo samo Drugi svetski rat, veliki ilustrovani vodič objavljen pre dve godine, jednu od najprodavanijih publikacija ovog izdavača. Pomenimo i da je Data Status, zbog knjige na 1000 strana savršenih reprodukcija svih relevantnih umetničkih dela na svetu – Muzeja umetnosti, bio jedan od najatraktivnijih izdavača prošlogodišnjeg Sajma knjiga. Prvi svetski rat je nastavak te tradicije.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Venecijansko bijenale

05.maj 2026. S. Ć.

Venecijansko bijenale bez žirija, ali sa kontroverznim radom iz Srbije

Srbiju će na Bijenalu predstavljati Predrag Đaković izložbom „Preko golgote do vaskrsa“ koju javnost ocenjuje kao neprimerenu takvoj manifestaciji, pa je možda dobro što je njen žiri podneo ostavku

Blokaderi

05.maj 2026. Sonja Ćirić

SNS blokirao Vršačko pozorište „Sterija“

Skupština Vršca je bez objašnjenja razrešila dužnosti v.d. direktora tamošnjeg pozorišta Ivana Đorđevića, a zaboravila da imenuje novog. Tako je blokirala rad Vršačkog pozorišta "Sterija"

Njuzleter

05.maj 2026. N. R.

„Vreme“ vodi čitaoce na film sa 98 odsto pozitivnih kritika

Ko se prijavi na solidni i besplatni njuzleter, može da ide u bioskop ili dobije knjigu na poklon

Nadstrešnica

04.maj 2026. Sonja Ćirić

Novosađani: Spomenik žrtvama podseća na ploču nadstrešnice kojom su ubijeni

Jedan deo javnosti je protiv idejnog rešenja za spomenik novosadskim žrtvama, pre svega zato što ga podiže vlast koja još nije kaznila one koji su odgovorni za smrt 16 ljudi. Pobedničko rešenje Gorana Čpajka Novosađane podstreća na jedan od blokova nadstrešnice koji su 1. novembra 2024. padali po ljudima

Intervju

03.maj 2026. Sonja Ćirić

Gordan Kičić: Ko bude gledao „Istinu“, više neće želeti da vara

„Ovo je veoma dobar komad jer u jednom trenutku ne znate ko govori laž a ko istinu“, kaže Gordan Kičić, glumac i producent „Istine“, premijere Bitef teatra

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure