img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kapitalno izdanje

Poglavlje o nama

07. novembar 2018, 22:10 Sonja Ćirić
fotografije: promo
Copied

O velikoj naučnoj temi, u monografiji Prvi svetski rat, veliki ilustrovani vodič, priča se onako kako to rade poznati televizijski dokumentarni programi

Jedno od malobrojnih kapitalnih dela pokazanih na nedavnom beogradskom Sajmu knjiga je Prvi svetski rat, veliki ilustrovani vodič u izdanju Data Statusa. Ovo izdanje je srpska verzija monografije koju je pre četiri godine objavio britanski izdavač „Darling Kindersley Limited“, a njegova posebnost je poglavlje o Prvom svetskom ratu u Srbiji.

Međutim, razumljivo, ovu knjigu od skoro 400 strana na prvi pogled ističe ipak njena vizuelnost: o Prvom svetskom ratu, dakle, o velikoj naučnoj temi, priča se onako kako to rade poznati televizijski dokumentarni programi: tekst, koji obiluje informacijama i koji je napisan jednostavnim, gotovo govornim stilom, potkrepljen je mnogim dokumentima, vojnim i civilnim kartama, prikazima bitaka i pre svega fotografijama među kojima ima i onih koje do sada nisu bile dostupne. Sve to, ovu priču epskih razmera, čini živom i prijemčljivom.

U sedam poglavlja, knjiga prikazuje rat u njegovom celokupnom obimu, od Sarajeva do Versaja. Miodrag Nikolić, urednik srpskog izdanja, objašnjava da su osim evropskog, ključnog ratišta, „opisana i sva ostala, kao i borbe na moru i u vazduhu. Velika pažnja posvećena je i doprinosu Kanađana, Australijanaca i Novozelanđana, kao i borbama Amerikanaca, o čemu se malo znalo, a na upečatljiv način prikazane su i gerilske borbe Nemaca u Africi i turski genocid nad Jermenima. Knjiga obrađuje i sve segmente društvenog života, značajne vojne i političke ličnosti, političke pokrete, ideje, život u pozadini fronta, svakodnevicu, ali i razvoj naoružanja i tehničke inovacije, što sliku o ovom ratu čini sveobuhvatnom.“

U prvom poglavlju je opisano šta je prethodilo izbijanju sukoba, drugo se bavi velikim očekivanjima da će se rat završiti brzo, naredna dva poglavlja opisuju bitke u 1915. i 1916. godini, peto poglavlje je posvećeno revoluciji 1917, šesto pobedi i porazu, i sedmo dokumentuje posledice rata. Svako poglavlje počinje društveno-političkom kartom i hronologijom događaja u okviru teme poglavlja. Miodrag Nikolić napominje da „poseban pečat svakom poglavlju daje prikaz značajnih ličnosti, novih tehnologija koje su prvi put upotrebljene, naoružanja, ali i pozadinskih dešavanja koja svedočanstvima običnih ljudi doprinose prisnijem odnosu čitaoca sa temom.“

U inicijalnom, britanskom, izdanju „vidi se odsustvo interesa za Srbiju i često elementarno neznanje o dešavanjima na srpskom frontu i u srpskoj politici“, kaže Nikolić i navodi da je „kao ključna ličnost i glavnokomandujući srpske vojske prikazan stari kralj Petar, a ne regent Aleksandar. Spominje se srpska pobeda na Ceru kao prvi austrougarski poraz, uz bitku na Drinu, ali se mnogo značajnijoj Kolubarskoj bici ne pridaje gotovo nikakva pažnja. U povlačenju srpske vojske kao jedini pravac navodi se Albanija, što je ušlo i u našu kulturu sećanja, iako se glavnina vojske (tri armije i trupe odbrane Beograda) povlači preko Crne Gore do Skadra.“

Poglavlje o Srbiji, osmo, koje je dodato srpskom izdanju, sledi obrazac prethodnih: pričom o ključnim događajima kompletira sliku o ratu u Srbiji i sudbini srpskog naroda. Autor osmog poglavlja, vojni istoričar Dalibor Denda, sistematizovao je rezultate do kojih je došla srpska istoriografija u istraživanjima Prvog svetskog rata i sada ih prvi put prikazao na jednom mestu. Tom prilikom je prvi put naveden broj srpskih ratnih zarobljenika. Dati su i sistematizovani podaci o brojnom stanju srpske vojske i poginulima i ranjenima koje su sakupili istraživači srpskog vojnog saniteta. Posebna pažnja posvećena je profesionalnoj vojnoj organizaciji kao glavnom nosiocu srpskih vojničkih pobeda i ulozi kralja Milana i generala, kasnije vojvode Radomira Putnika u njenom formiranju i razvoju.

Miodrag Nikolić ističe da je u ovom poglavlju „ukazano na ono što se zaboravlja: da u sećanju uglavnom ne ostaju oni koji su stvorili sistem, već da lovorike neretko pripadnu onima koji su se ponekad i igrom slučaja našli na njegovom čelu u trenutku kada je pokazao najbolje rezultate. Posebno poglavlje posvećeno je dobrovoljcima u srpskoj vojsci kao važnom i često zanemarenom segmentu borbe za oslobođenje i ujedinjenje. Kao relativno nekorišćene i nepoznate prikazane su fotografije dobrovoljaca u Rusiji, SAD i na Solunskom frontu, komita iz Topličkog ustanka, kao i fotografije iz vremena epidemije tifusa u Srbiji i umiranja srpskih ratnih zarobljenika od gladi u Austrougarskoj.“

Ključne ličnosti ovog poglavlja su Nikola Pašić i Živojin Mišić. Nikolić podseća da su se oni „nalazili na vrhu državne politike i vojske od početka do kraja rata i da su bili direktno zaslužni za njegov uspešan ishod. Biografija Pašića ukazuje na politički pragmatizam i državničku mudrost kao njegovu glavnu karakteristiku i objašnjava njegovo opredeljenje za jugoslovensku državu kao konačni ratni cilj srpske državne politike. Vojvoda Mišić je prikazan kao talentovani vojskovođa ali često politički skrajnut, čiji ga je vojnički genije uvek izbacivao na površinu.“

Data Status ima višegodišnju saradnju sa „Darling Kindersley“, referentnim globalnim izdavačem ilustrovanih publikacija za decu i odrasle – pomenimo samo Drugi svetski rat, veliki ilustrovani vodič objavljen pre dve godine, jednu od najprodavanijih publikacija ovog izdavača. Pomenimo i da je Data Status, zbog knjige na 1000 strana savršenih reprodukcija svih relevantnih umetničkih dela na svetu – Muzeja umetnosti, bio jedan od najatraktivnijih izdavača prošlogodišnjeg Sajma knjiga. Prvi svetski rat je nastavak te tradicije.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Narodno pozorište

15.mart 2026. Sonja Ćirić

Zoran Stefanović Darku Tomoviću: Mene niste pomenuli u krivičnoj prijavi

„Vreme“ je dobilo pismo koje je Zoran Stefanović, umetnički direktor Drame Narodnog pozorišta, uputio Darku Tomoviću, predsedniku glumačkog sindikata, povodom krivične prijave u kojoj nije imenovan

Cenzura

15.mart 2026. S. Ć.

Dve pozorišne predstave otkazane su bez objašnjenja, ali je jasno zašto

Čačak nije hteo da ugosti „Naše dane“ a Niš „Bilo jednom na Brijunima“ iako su obe predstave bile rasprodate. Razlozi nisu obrazloženi, ali je ipak jasno koji su

Oskar

15.mart 2026. B. B.

Šta očekivati od Oskara 2026?

Ovogodišnje nagrade Oskar dodeljuju se u noći između nedelje i ponedeljka

Festival

13.mart 2026. S. Ć.

Beogradski festival igre počeo predstavom Akrama Kana

Do 8. aprila u Beogradu, Novom Sadu i Subotici biće 25 predstava Beogradskog festivala igre pod sloganom Budi igra koja želiš da budeš

Bliski istok

13.mart 2026. S. Ć.

Oštećena palata Golestan i druge znamenitosti Irana

Unesko je potvrdio da su najmanje četiri kulturne i istorijske znamenitosti oštećene u napadima na Iran. U Ukrajini je oštećeno više od 500 znamenitosti

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure