img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kapitalno izdanje

Poglavlje o nama

07. novembar 2018, 22:10 Sonja Ćirić
fotografije: promo
Copied

O velikoj naučnoj temi, u monografiji Prvi svetski rat, veliki ilustrovani vodič, priča se onako kako to rade poznati televizijski dokumentarni programi

Jedno od malobrojnih kapitalnih dela pokazanih na nedavnom beogradskom Sajmu knjiga je Prvi svetski rat, veliki ilustrovani vodič u izdanju Data Statusa. Ovo izdanje je srpska verzija monografije koju je pre četiri godine objavio britanski izdavač „Darling Kindersley Limited“, a njegova posebnost je poglavlje o Prvom svetskom ratu u Srbiji.

Međutim, razumljivo, ovu knjigu od skoro 400 strana na prvi pogled ističe ipak njena vizuelnost: o Prvom svetskom ratu, dakle, o velikoj naučnoj temi, priča se onako kako to rade poznati televizijski dokumentarni programi: tekst, koji obiluje informacijama i koji je napisan jednostavnim, gotovo govornim stilom, potkrepljen je mnogim dokumentima, vojnim i civilnim kartama, prikazima bitaka i pre svega fotografijama među kojima ima i onih koje do sada nisu bile dostupne. Sve to, ovu priču epskih razmera, čini živom i prijemčljivom.

U sedam poglavlja, knjiga prikazuje rat u njegovom celokupnom obimu, od Sarajeva do Versaja. Miodrag Nikolić, urednik srpskog izdanja, objašnjava da su osim evropskog, ključnog ratišta, „opisana i sva ostala, kao i borbe na moru i u vazduhu. Velika pažnja posvećena je i doprinosu Kanađana, Australijanaca i Novozelanđana, kao i borbama Amerikanaca, o čemu se malo znalo, a na upečatljiv način prikazane su i gerilske borbe Nemaca u Africi i turski genocid nad Jermenima. Knjiga obrađuje i sve segmente društvenog života, značajne vojne i političke ličnosti, političke pokrete, ideje, život u pozadini fronta, svakodnevicu, ali i razvoj naoružanja i tehničke inovacije, što sliku o ovom ratu čini sveobuhvatnom.“

U prvom poglavlju je opisano šta je prethodilo izbijanju sukoba, drugo se bavi velikim očekivanjima da će se rat završiti brzo, naredna dva poglavlja opisuju bitke u 1915. i 1916. godini, peto poglavlje je posvećeno revoluciji 1917, šesto pobedi i porazu, i sedmo dokumentuje posledice rata. Svako poglavlje počinje društveno-političkom kartom i hronologijom događaja u okviru teme poglavlja. Miodrag Nikolić napominje da „poseban pečat svakom poglavlju daje prikaz značajnih ličnosti, novih tehnologija koje su prvi put upotrebljene, naoružanja, ali i pozadinskih dešavanja koja svedočanstvima običnih ljudi doprinose prisnijem odnosu čitaoca sa temom.“

U inicijalnom, britanskom, izdanju „vidi se odsustvo interesa za Srbiju i često elementarno neznanje o dešavanjima na srpskom frontu i u srpskoj politici“, kaže Nikolić i navodi da je „kao ključna ličnost i glavnokomandujući srpske vojske prikazan stari kralj Petar, a ne regent Aleksandar. Spominje se srpska pobeda na Ceru kao prvi austrougarski poraz, uz bitku na Drinu, ali se mnogo značajnijoj Kolubarskoj bici ne pridaje gotovo nikakva pažnja. U povlačenju srpske vojske kao jedini pravac navodi se Albanija, što je ušlo i u našu kulturu sećanja, iako se glavnina vojske (tri armije i trupe odbrane Beograda) povlači preko Crne Gore do Skadra.“

Poglavlje o Srbiji, osmo, koje je dodato srpskom izdanju, sledi obrazac prethodnih: pričom o ključnim događajima kompletira sliku o ratu u Srbiji i sudbini srpskog naroda. Autor osmog poglavlja, vojni istoričar Dalibor Denda, sistematizovao je rezultate do kojih je došla srpska istoriografija u istraživanjima Prvog svetskog rata i sada ih prvi put prikazao na jednom mestu. Tom prilikom je prvi put naveden broj srpskih ratnih zarobljenika. Dati su i sistematizovani podaci o brojnom stanju srpske vojske i poginulima i ranjenima koje su sakupili istraživači srpskog vojnog saniteta. Posebna pažnja posvećena je profesionalnoj vojnoj organizaciji kao glavnom nosiocu srpskih vojničkih pobeda i ulozi kralja Milana i generala, kasnije vojvode Radomira Putnika u njenom formiranju i razvoju.

Miodrag Nikolić ističe da je u ovom poglavlju „ukazano na ono što se zaboravlja: da u sećanju uglavnom ne ostaju oni koji su stvorili sistem, već da lovorike neretko pripadnu onima koji su se ponekad i igrom slučaja našli na njegovom čelu u trenutku kada je pokazao najbolje rezultate. Posebno poglavlje posvećeno je dobrovoljcima u srpskoj vojsci kao važnom i često zanemarenom segmentu borbe za oslobođenje i ujedinjenje. Kao relativno nekorišćene i nepoznate prikazane su fotografije dobrovoljaca u Rusiji, SAD i na Solunskom frontu, komita iz Topličkog ustanka, kao i fotografije iz vremena epidemije tifusa u Srbiji i umiranja srpskih ratnih zarobljenika od gladi u Austrougarskoj.“

Ključne ličnosti ovog poglavlja su Nikola Pašić i Živojin Mišić. Nikolić podseća da su se oni „nalazili na vrhu državne politike i vojske od početka do kraja rata i da su bili direktno zaslužni za njegov uspešan ishod. Biografija Pašića ukazuje na politički pragmatizam i državničku mudrost kao njegovu glavnu karakteristiku i objašnjava njegovo opredeljenje za jugoslovensku državu kao konačni ratni cilj srpske državne politike. Vojvoda Mišić je prikazan kao talentovani vojskovođa ali često politički skrajnut, čiji ga je vojnički genije uvek izbacivao na površinu.“

Data Status ima višegodišnju saradnju sa „Darling Kindersley“, referentnim globalnim izdavačem ilustrovanih publikacija za decu i odrasle – pomenimo samo Drugi svetski rat, veliki ilustrovani vodič objavljen pre dve godine, jednu od najprodavanijih publikacija ovog izdavača. Pomenimo i da je Data Status, zbog knjige na 1000 strana savršenih reprodukcija svih relevantnih umetničkih dela na svetu – Muzeja umetnosti, bio jedan od najatraktivnijih izdavača prošlogodišnjeg Sajma knjiga. Prvi svetski rat je nastavak te tradicije.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Prestonica kulture

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Tihi početak godine u kojoj je Leskovac Prestonica kulture

Pre nego što je uobičajeno, u Leskovcu je počela Godina kulture otvaranjem izložbe koja postoji od 2024, bez medija i atmosfere kakva priliči ovakvom događaju. Bila je to direktiva Ministarstva kulture

Film i država

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Scenaristi: Zakon o autorskim pravima je fasadni, ne štiti stvaraoce

Nacrt zakona o autorskim pravima je fasadni zakon i ne nudi pravnu sigurnost stvaraocima koju zahtevaju direktive EU, iako je navodno rađen zbog usklađivanja sa EU, kažu scenaristi

Film i država

20.mart 2026. S. Ć.

Nacrt zakona o autorskim pravima oslanja se na zastarele EU direktive

Nacrt zakona o autorskim pravima urađen je bez konsultacije sa filmskim stvaraocima, u njemu nema ni reči o AI i ne oslanja se na najnovije direktive EU već na one iz ranijih godina

Božo Koprivica, tamni sako, bela košulja

In memoriam

20.mart 2026. Ivan Milenković

Božo Koprivica (1950-2026): Imalo je, imalo šta da se voli

Božo Koprivica bio je fudbaler, partizan i partizanovac, pesnik koji nije pisao pesme, pisac skokovite rečenice, namrgođeni dobri duh Beograda i jedne zemlje koja više ne postoji

Film

19.mart 2026. B. B.

„Gospodar Oluje“: Prva holivudsko-srpska koprodukcija uskoro pred domaćom publikom

Sniman u Hrvatskoj i u Beogradu, akcioni naučno-fantastični film „Gospodar Oluje“, prva holivudsko-srpska koprodukcija, imaće domaću premijeru 7. aprila

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure