img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Šta je bilo s junacima serije »Više od igre«

»Petnaest godina posle«

28. oktobar 2015, 12:20  
Copied

Slobodan Stojanović je nedugo posle završetka TV serije "Više od igre", emitovane 1977, započeo pisanje scenarija za njen nastavak koji nikad nije realizovan. Radnja nastavka, po Stojanovićevoj zamisli, smeštena je u 1956, petnaest godina nakon ustanka i prvog oslobođenja Gradine septembra 1941. godine, prikazanog u poslednjoj epizodi "Više od igre". Stojanović je napisao ovaj koncept nastavka serije u kome govori šta se u tih petnaest godina desilo s junacima popularne serije

Kadrovi iz serije „Više od igre“

Gradina posle petnaest godina.

Ništa se nije promenilo, sve se promenilo.

Poredak koji je hteo da ovlada budućnošću, a da bi njom ovladao morao je da preuredi prošlost. Najviše je stradala sadašnjost, koja je, kao uvek, nikakva, čas ovakva čas onakva, kao naša raspoloženja.

Višak prošlosti, višak budućnosti, manjak sadašnjosti.

Šta je bilo u međuvremenu?

Rat, stradanje, oslobođenje, obnova, prva razočaranja.

Guliver se vratio iz ropstva, iz Mathauzena, sa 35 kila, ali sa onim istim vedrim raspoloženjem, uvek oran – živi mozak, luda mašta.

Vraćen mu je, pa oduzet bioskop. Nekadašnji „Koloseum“ prozvan je „Volga“, brzo potom „Kozara“; ili „Šuma“, kako su ga zvali mangupi. Snimio dokumentarni film – o prskalici, izumu Đorđevića.

Đorđević smislio prskalicu, dok je bio na robiji. Nagrađen.

Kumić pisao scenario.

Kumić, sinovac pokojnog Leke Bankrota, naslednik ledare i kuće. Nameravao da snimi film o Kostolomcu. Kostolomac ispao veliki ratni junak, jedan od trojice narodnih heroja iz Gradine. Drugi je Doktor Duško, po kome se zove bolnica u Gradini.

Kostolomac poginuo pred kraj rata.

„Mladić s trubom“.

Dragan, sin Milice i Danila, unuk Zube Bojića. Danilo je ostao u Beogradu, oženio se operskom pevačicom Zojom. Milica – direktor bolnice u Gradini. Zuba, direktor Gimnazije, baš toga leta odlazio je u penziju.

Početak leta, juni, Car Konstantin i carica Jelena. „Slučaj“ sa Draganom, mladićem sa trubom. Bolnički automobil, jedan od prvih „fića“ u Srbiji, prvi je dobio Tito na poklon, bio je nabavljen za patronažnu babičku službu – Dragan ga razbio.

Beli je izgubio apoteku, ali dobio zvučnik na prozoru. Ceo grad okićen zvučnicima, razglasna stanica – koračnice, obaveštenja, vesti Radio Beograda, pesme i recitacije. Razglasom, koji će se docnije razviti u pravu radio-stanicu, upravljao je Drug Gluvi, čovek velikih zasluga – za vreme rata u Gestapo-zatvoru iščupali mu uvo – imao je stalno zapaljenje i gnojenje uva, iako su se oko toga starali svi doktori sveta.

Među saradnicima Razglasne stanice mladi novinar Kumić, čuvar Lekinog testamenta, arhiva i čudnih antikvarijata. Spikeri su bili Sofija, istinska lepotica, izbeglica iz Makedonije, iz Štipa, nastavnica muzike, i Valentino, jedini glumac pretekao posle rasformiranja gradskog pozorišta.

Badava je Beli molio da razglas ne radi makar kad mu je slava. Na slavi se, dabome, okupila cela stara Gradina – Seja, Simona, Vita Bas, Buda Špijun, Đorđević, Apostolović i Vasić, koji je došao samo da čestita. Pojavio se, bogami, i Zuba Bojić, da li u prolazu ili tobož po neki lek, tek poslužio se žitom i prekrstio. (Naći će se neko ko će da ga dostavi gde treba!) Vasić, nekadašnji gradonačelnik, rabadžija je. Iz inata! Beli je nadrljao kad je pokvario zvučnik. Smenjen sa mesta sekretara Auto-moto društva!

Kod Belog su se skupljali na spiritističkoj seansi. Kod njega je bio smešten kapetan Maksim, kao onaj iz Borine Uloge u svetskoj revoluciji, kad je nestao (ubijen? prebegao u Rumuniju?) ostala je Sofija. Šta je zlosrećni Beli još doživeo? Da nosi crni flor i bude u gradskoj delegaciji na sahrani Đure Salaja (1958)! Njegovoj potom nacionalizovanoj apoteci dali ime Đure Salaja!

Nego, otkud toliki kult druga Đ. S. u Gradini? Najviše zaslužan za to opančarski radnik Čolak, recitator Burevesnika, član Saveznog veća SSJ, drug druga Đure Salaja. Đ. S. je u svoje vreme robijao u Gradini, postoji njegova fotografija kod Gulivera. Naša đačka istorijska sekcija je pobedila na republičkom kvizu znanja o Đ. S.! Drug druga Đ. S. ga je često dovodio u goste. Isti Čolak se udvarao Seji, sestri Kapetan Miše, koja je vodila ljubav sa Kostolomcem, jedno vreme Komsomolcem, narodnim herojem iz Gradine, sa njim je imala ćerku, lepoticu Suzanu, o čijem su se staranju brinuli Vita Bas i Simona, kao da im je rođeno dete. Gospođica Seja, koja se nije uzdržavala, uprkos pretnjama i grdnji, međutim nije htela da čuje za opančara, pa i kad je postao potpredsednik SV SSJ! O čemu će se, štošta, saznati na slavi kod Belog, a sve objasniti kad se (1966) bude raščišćavalo sa drugom druga Đ. S.

Na špediterskoj i fijaker-stanici caruje Deba Ciganin, pravi kum predsednika Tita! Tito je kumovao devetom detetu, Kvametu. Debin najstariji sin Pera je bio prvi Ciganin kapetan JNA! Deba je deci davao imena političkih osoba. Pre rata Petar, Andrija i Tomislav, posle rata Naser, Georgi Georgiju Dež, Palmiro, La Pasionarija i Kvame, Titovo kumče. Ponovo očekuju prinovu. Kako li će se zvati? Deba je već u priličnim godinama, ali kad može Čaplin zašto ne bi mogao i on. Cigansko seme. Krajcarice igrao odlično, uzimao pare Vasiću, nudio protekciju kod poreske uprave.

Njegova žena, Vida, ponovo u drugom stanju, volela da se šepuri i šeta po Gradini, sa dečjim kolicima koja je dobila od kume. Desetoj bebi, devojčici, dala ime – Jovanka. Međutim, gore u Maršalatu se zbog toga grdno naljutili. Drug Gluvi je ispreskakao Debu na pasja kola, nekako su se izvinili velikom kumu da je sve to bila štamparska greška, da je devojčica u stvari – Jorgovanka, a ne Jovanka, pa se sve to nekako zabašurilo, iako je prilično naškodilo Debinoj reputaciji u političkim krugovima.

Opasnost za fijakeriste i rabadžije – prvi srpski automobil! Sa razglasne stanice – prenos utakmice sa Francuskom, reportaža o prvom automobilu. „Filmske novosti“, na velikom otvorenom ekranu u bašti hotela.

E taj hotel – nekad davno „Srpska kruna“, pa „Berza“, pa „Rajskomanda“, pa „Moskva“, pa „Morava“ – u svoje vreme bio je Lekin, dok Leka nije bankrotirao. Došlo vreme da se ruši. Otkud pare za novi hotel? Skupilo se. Drug druga Đ. S. odvojio od Sindikata za Radnički dom. Odvaliće se od para za rekonstrukciju Rudnika, u hotelu će jedno vreme stanovati inženjeri. Oko toga će biti, dabome, mnogo gužve, rasprave, nostalgičnog otpora.

U odbrani hotela se istrčao Kumić, umalo nije nastradao. Hotel je u mnogo čemu bio centar i srce Gradine – prenoćište, odlična kuhinja, pozornica, dvorana, letnja bašta, vodoskok…

Igranke u sokolani Doma trgovačke omladine, poklonu Trgovačke banke i Đorđevića Gradini, 1938. Mladić s trubom i njegova džez grupa. Bubnjar Omlatina, mangup i skitnica, koji često zaglavi u apsu, klarinetista Pera Ciganin, podoficir JNA, i sama Sofija, kad su je izmolili. (Čak i sa klavsenom!)

Na igranci se pojavljuje najlepša devojka grada, Lela, prate je tri brata Popovići. Videćemo šta će biti. Zavodnica je Suzana, ćerka Kostolomca i Seke. (Spomenik Komsomolcu.)

Antikvarnica, francuska čitaonica… Jedino mesto gde sme da radi Botvinik, povratnik sa Golog otoka, rusofil, neizlečivi. Hapse ga kad im se ćefne; biće ipak da ljuti Botvinik sarađuje, malčice, sa Udbom. I opasnim Bezrukićem. U parku je napravljena velika šah-ploča, sa ogromnim figurama. Botvinik prilično zarađuje igrajući šah u pare. Mogao je biti i intermajstor, ali mu nisu dozvoljavali da ide iz zemlje, nije imao pasoš. Telefonski šah-meč u čast Dana mladosti. Ima još jednu pasiju: numizmatika, arheologija, antika.

U blizini su iskopine i tragovi starog grada na Limesu.

Šta je bilo sa „ruskim“, a šta sa „nemačkim“ grobljem… Porodična pa državna kosturnica. Bazen na „nemačkom“ groblju, pločama popločana ulica od železničke stanice do centra. Kostolomac ili Komsomolac?

Od starih kadrova iz Gradine najviše se uzdigao Čolak, nekako je ispalo da je on „drug druga Đure Salaja“. Zauzeo se da Takovska ulica dobije ime Đure Salaja, dovodio Đuru u Gradinu, da obiđe samicu u KPD u kojoj je robijao. Drug druga Đure Salaja bacio oko na Seku… Seka, u svoje vreme, vodila ljubav sa Kostolomcem. Jeste, imali su i dete, onu najlepšu i najslobodniju devojčicu u gradu, Suzanu. Seka nije bila samo radodašna Kostolomcu, nego i drugima, kad su tražili. Samo nije htela da dâ Čolaku.

Poslednja dama, stara simpatija Becića koji, zajedno sa Mošom Marjanovićem, još igra u Dinamu iz Pančeva, ali katkad dolazi i u Gradinu, na slavu rođaku Belom i da se vidi sa Sekom.

Sprema se proslava 15-godišnjice Ustanka.

Kakav će biti spomenik?

Kakav program proslave?

Počinje prekrajanje i udešavanje istorije po meri budućnosti.

Guliverove fotografije – materijal za izložbu, ali pod uslovom da se neka lica izbace sa velike slike sa terase opštine kao i iz fotografije pred crkvom. Guliver, dabome, brani istinu, koliko može.

Kako objasniti junačku pogibiju poručnika Miše? Pobednici nisu radi da dele slavu sa tamo nekim ludim poručnikom stare vojske. Simona se užasno naljuti na Gradinu. Odluči da se vrati u Francusku, u Tulon, gde je nasledila mali hotel-kupleraj. Vita Bas ne može da ostavi svoju staru majku, devedeset osam godina. Šta da se radi? Oni će se ipak vratiti.

Orden Legije časti.

U sastavljanju spiska zaslužnih za otpor fašizmu Guliver, član odbora za podizanje spomenika, brani Leku, opisuje njegov šipak, svoje: „Oprem dobro“. Međutim – sve se to ceni kao „malograđanski i anahroidni“ ispadi, ubeđivač Drug Gluvi. Ali i njemu će doći crni petak – paškvila i skeč.

Sve će se, opet, srušiti na Kumića.

Radnički se sasvim ofucao, može se desiti da ispadne iz lige, iz Podsavezne u Zonsku. Baš u godini jubileja! Šta da se radi? Možda je crnoberzijanac, bivši internacionalac Becić, dobrodošao?

Da ga uzmu za trenera? Becić ima tri ideje: promeniti propozicije takmičenja, reorganizacija FSJ; potkupiti protivnike; udesiti sa sudijom.

Dragan i Omlatina se rešavaju da beže iz zemlje u svet. A sve bi to moglo da počne, recimo, onog dana kada je Jugoslavija pobedila Francusku sa 2:1.

Razglasna stanica je pravila prenos. Slavilo se u celoj Gradini. Najviše u Ciganmali, ali i u gradu. Zvučnik na apoteci Belog.

Tog leta se desilo vazdan čuda.

Osim što je Dragan razbio „fiću“, Suzana je tog leta lansirala kupaći kostim iz dva dela, skakala sa trambuline, pao joj gornji deo, videle joj se sise!

Bilo nekoliko raskalašnih žurki.

Mora biti da je ušao đavo u Gradištance, čak i čuveni brigadiri se napili na akciji. Razne priče o brigadirima koje su vratili iz Svetozareva. Zbog svega toga je hitno zasedao GK NO i doneo odluku da se ponovo vrate đački kačketi, kecelje i bere-kape za devojke, a taman su bili ukinuti. Još da se zabrani da se mladež viđa u gradu bez pratnje starijih posle devet sati!

Itd…

Nego, hajd’mo, s pomoću Božjom!

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Izložba

17.april 2026. S. Ć.

Muzej devedesetih: Vreme u kome je dizajn oblikovao svakodnevnicu

U Muzeju devedesetih izložba logotipa i vizuelnih identiteta Jugoslavije „Yugo.logo“ vraća u vreme kad je dizajn oblikovao svakodnevnicu

Premijera

17.april 2026. Sonja Ćirić

„Duško Radović“, pozorište sa najviše premijera u Beogradu

„Mala Frida“ je četvrta premijera Malog pozorišta „Duško Radović“ ove sezone. Ostala beogradska pozorišta su realizovala jednu do dve

Audicija

16.april 2026. S. Ć.

Na audiciju Baleta Srpskog narodnog pozorišta javilo se 1500 igrača

Na trodnevnu audiciju Baleta Srpskog narodnog pozorišta javilo se 1500 kandidata iz sveta za 10 radnih mesta. Među njima je samo 8 iz Srbije

Slučaj Generalštab

15.april 2026. Sonja Ćirić

Šta traže Selakovićevi revizori u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture

Od prethodnog ročišta, u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture svakodnevno borave revizori Ministarstva kulture. Ne zna se da li traže nešto određeno

Izložba

15.april 2026. Sonja Ćirić

„Generacija ’79“: Izložba ih je okupila

Nisu se družili 40 godina, a onda je slučaj hteo da se spoje zbog zajedničke izložbe „Generacija ’79“ - klasa sa Grafike Fakulteta primenjenih umetnosti

Komentar

Pregled nedelje

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Filip Švarm
Peter Mađar, lider opozicione Tise, obraća se svojim glasačima u tamnom manitilu sa tamnom kravatom i belom košuljom

Komentar

Kako je Peter Mađar pobedio Viktora Orbana

Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure