img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Šta je bilo s junacima serije »Više od igre«

»Petnaest godina posle«

28. oktobar 2015, 12:20  
Copied

Slobodan Stojanović je nedugo posle završetka TV serije "Više od igre", emitovane 1977, započeo pisanje scenarija za njen nastavak koji nikad nije realizovan. Radnja nastavka, po Stojanovićevoj zamisli, smeštena je u 1956, petnaest godina nakon ustanka i prvog oslobođenja Gradine septembra 1941. godine, prikazanog u poslednjoj epizodi "Više od igre". Stojanović je napisao ovaj koncept nastavka serije u kome govori šta se u tih petnaest godina desilo s junacima popularne serije

Kadrovi iz serije „Više od igre“

Gradina posle petnaest godina.

Ništa se nije promenilo, sve se promenilo.

Poredak koji je hteo da ovlada budućnošću, a da bi njom ovladao morao je da preuredi prošlost. Najviše je stradala sadašnjost, koja je, kao uvek, nikakva, čas ovakva čas onakva, kao naša raspoloženja.

Višak prošlosti, višak budućnosti, manjak sadašnjosti.

Šta je bilo u međuvremenu?

Rat, stradanje, oslobođenje, obnova, prva razočaranja.

Guliver se vratio iz ropstva, iz Mathauzena, sa 35 kila, ali sa onim istim vedrim raspoloženjem, uvek oran – živi mozak, luda mašta.

Vraćen mu je, pa oduzet bioskop. Nekadašnji „Koloseum“ prozvan je „Volga“, brzo potom „Kozara“; ili „Šuma“, kako su ga zvali mangupi. Snimio dokumentarni film – o prskalici, izumu Đorđevića.

Đorđević smislio prskalicu, dok je bio na robiji. Nagrađen.

Kumić pisao scenario.

Kumić, sinovac pokojnog Leke Bankrota, naslednik ledare i kuće. Nameravao da snimi film o Kostolomcu. Kostolomac ispao veliki ratni junak, jedan od trojice narodnih heroja iz Gradine. Drugi je Doktor Duško, po kome se zove bolnica u Gradini.

Kostolomac poginuo pred kraj rata.

„Mladić s trubom“.

Dragan, sin Milice i Danila, unuk Zube Bojića. Danilo je ostao u Beogradu, oženio se operskom pevačicom Zojom. Milica – direktor bolnice u Gradini. Zuba, direktor Gimnazije, baš toga leta odlazio je u penziju.

Početak leta, juni, Car Konstantin i carica Jelena. „Slučaj“ sa Draganom, mladićem sa trubom. Bolnički automobil, jedan od prvih „fića“ u Srbiji, prvi je dobio Tito na poklon, bio je nabavljen za patronažnu babičku službu – Dragan ga razbio.

Beli je izgubio apoteku, ali dobio zvučnik na prozoru. Ceo grad okićen zvučnicima, razglasna stanica – koračnice, obaveštenja, vesti Radio Beograda, pesme i recitacije. Razglasom, koji će se docnije razviti u pravu radio-stanicu, upravljao je Drug Gluvi, čovek velikih zasluga – za vreme rata u Gestapo-zatvoru iščupali mu uvo – imao je stalno zapaljenje i gnojenje uva, iako su se oko toga starali svi doktori sveta.

Među saradnicima Razglasne stanice mladi novinar Kumić, čuvar Lekinog testamenta, arhiva i čudnih antikvarijata. Spikeri su bili Sofija, istinska lepotica, izbeglica iz Makedonije, iz Štipa, nastavnica muzike, i Valentino, jedini glumac pretekao posle rasformiranja gradskog pozorišta.

Badava je Beli molio da razglas ne radi makar kad mu je slava. Na slavi se, dabome, okupila cela stara Gradina – Seja, Simona, Vita Bas, Buda Špijun, Đorđević, Apostolović i Vasić, koji je došao samo da čestita. Pojavio se, bogami, i Zuba Bojić, da li u prolazu ili tobož po neki lek, tek poslužio se žitom i prekrstio. (Naći će se neko ko će da ga dostavi gde treba!) Vasić, nekadašnji gradonačelnik, rabadžija je. Iz inata! Beli je nadrljao kad je pokvario zvučnik. Smenjen sa mesta sekretara Auto-moto društva!

Kod Belog su se skupljali na spiritističkoj seansi. Kod njega je bio smešten kapetan Maksim, kao onaj iz Borine Uloge u svetskoj revoluciji, kad je nestao (ubijen? prebegao u Rumuniju?) ostala je Sofija. Šta je zlosrećni Beli još doživeo? Da nosi crni flor i bude u gradskoj delegaciji na sahrani Đure Salaja (1958)! Njegovoj potom nacionalizovanoj apoteci dali ime Đure Salaja!

Nego, otkud toliki kult druga Đ. S. u Gradini? Najviše zaslužan za to opančarski radnik Čolak, recitator Burevesnika, član Saveznog veća SSJ, drug druga Đure Salaja. Đ. S. je u svoje vreme robijao u Gradini, postoji njegova fotografija kod Gulivera. Naša đačka istorijska sekcija je pobedila na republičkom kvizu znanja o Đ. S.! Drug druga Đ. S. ga je često dovodio u goste. Isti Čolak se udvarao Seji, sestri Kapetan Miše, koja je vodila ljubav sa Kostolomcem, jedno vreme Komsomolcem, narodnim herojem iz Gradine, sa njim je imala ćerku, lepoticu Suzanu, o čijem su se staranju brinuli Vita Bas i Simona, kao da im je rođeno dete. Gospođica Seja, koja se nije uzdržavala, uprkos pretnjama i grdnji, međutim nije htela da čuje za opančara, pa i kad je postao potpredsednik SV SSJ! O čemu će se, štošta, saznati na slavi kod Belog, a sve objasniti kad se (1966) bude raščišćavalo sa drugom druga Đ. S.

Na špediterskoj i fijaker-stanici caruje Deba Ciganin, pravi kum predsednika Tita! Tito je kumovao devetom detetu, Kvametu. Debin najstariji sin Pera je bio prvi Ciganin kapetan JNA! Deba je deci davao imena političkih osoba. Pre rata Petar, Andrija i Tomislav, posle rata Naser, Georgi Georgiju Dež, Palmiro, La Pasionarija i Kvame, Titovo kumče. Ponovo očekuju prinovu. Kako li će se zvati? Deba je već u priličnim godinama, ali kad može Čaplin zašto ne bi mogao i on. Cigansko seme. Krajcarice igrao odlično, uzimao pare Vasiću, nudio protekciju kod poreske uprave.

Njegova žena, Vida, ponovo u drugom stanju, volela da se šepuri i šeta po Gradini, sa dečjim kolicima koja je dobila od kume. Desetoj bebi, devojčici, dala ime – Jovanka. Međutim, gore u Maršalatu se zbog toga grdno naljutili. Drug Gluvi je ispreskakao Debu na pasja kola, nekako su se izvinili velikom kumu da je sve to bila štamparska greška, da je devojčica u stvari – Jorgovanka, a ne Jovanka, pa se sve to nekako zabašurilo, iako je prilično naškodilo Debinoj reputaciji u političkim krugovima.

Opasnost za fijakeriste i rabadžije – prvi srpski automobil! Sa razglasne stanice – prenos utakmice sa Francuskom, reportaža o prvom automobilu. „Filmske novosti“, na velikom otvorenom ekranu u bašti hotela.

E taj hotel – nekad davno „Srpska kruna“, pa „Berza“, pa „Rajskomanda“, pa „Moskva“, pa „Morava“ – u svoje vreme bio je Lekin, dok Leka nije bankrotirao. Došlo vreme da se ruši. Otkud pare za novi hotel? Skupilo se. Drug druga Đ. S. odvojio od Sindikata za Radnički dom. Odvaliće se od para za rekonstrukciju Rudnika, u hotelu će jedno vreme stanovati inženjeri. Oko toga će biti, dabome, mnogo gužve, rasprave, nostalgičnog otpora.

U odbrani hotela se istrčao Kumić, umalo nije nastradao. Hotel je u mnogo čemu bio centar i srce Gradine – prenoćište, odlična kuhinja, pozornica, dvorana, letnja bašta, vodoskok…

Igranke u sokolani Doma trgovačke omladine, poklonu Trgovačke banke i Đorđevića Gradini, 1938. Mladić s trubom i njegova džez grupa. Bubnjar Omlatina, mangup i skitnica, koji često zaglavi u apsu, klarinetista Pera Ciganin, podoficir JNA, i sama Sofija, kad su je izmolili. (Čak i sa klavsenom!)

Na igranci se pojavljuje najlepša devojka grada, Lela, prate je tri brata Popovići. Videćemo šta će biti. Zavodnica je Suzana, ćerka Kostolomca i Seke. (Spomenik Komsomolcu.)

Antikvarnica, francuska čitaonica… Jedino mesto gde sme da radi Botvinik, povratnik sa Golog otoka, rusofil, neizlečivi. Hapse ga kad im se ćefne; biće ipak da ljuti Botvinik sarađuje, malčice, sa Udbom. I opasnim Bezrukićem. U parku je napravljena velika šah-ploča, sa ogromnim figurama. Botvinik prilično zarađuje igrajući šah u pare. Mogao je biti i intermajstor, ali mu nisu dozvoljavali da ide iz zemlje, nije imao pasoš. Telefonski šah-meč u čast Dana mladosti. Ima još jednu pasiju: numizmatika, arheologija, antika.

U blizini su iskopine i tragovi starog grada na Limesu.

Šta je bilo sa „ruskim“, a šta sa „nemačkim“ grobljem… Porodična pa državna kosturnica. Bazen na „nemačkom“ groblju, pločama popločana ulica od železničke stanice do centra. Kostolomac ili Komsomolac?

Od starih kadrova iz Gradine najviše se uzdigao Čolak, nekako je ispalo da je on „drug druga Đure Salaja“. Zauzeo se da Takovska ulica dobije ime Đure Salaja, dovodio Đuru u Gradinu, da obiđe samicu u KPD u kojoj je robijao. Drug druga Đure Salaja bacio oko na Seku… Seka, u svoje vreme, vodila ljubav sa Kostolomcem. Jeste, imali su i dete, onu najlepšu i najslobodniju devojčicu u gradu, Suzanu. Seka nije bila samo radodašna Kostolomcu, nego i drugima, kad su tražili. Samo nije htela da dâ Čolaku.

Poslednja dama, stara simpatija Becića koji, zajedno sa Mošom Marjanovićem, još igra u Dinamu iz Pančeva, ali katkad dolazi i u Gradinu, na slavu rođaku Belom i da se vidi sa Sekom.

Sprema se proslava 15-godišnjice Ustanka.

Kakav će biti spomenik?

Kakav program proslave?

Počinje prekrajanje i udešavanje istorije po meri budućnosti.

Guliverove fotografije – materijal za izložbu, ali pod uslovom da se neka lica izbace sa velike slike sa terase opštine kao i iz fotografije pred crkvom. Guliver, dabome, brani istinu, koliko može.

Kako objasniti junačku pogibiju poručnika Miše? Pobednici nisu radi da dele slavu sa tamo nekim ludim poručnikom stare vojske. Simona se užasno naljuti na Gradinu. Odluči da se vrati u Francusku, u Tulon, gde je nasledila mali hotel-kupleraj. Vita Bas ne može da ostavi svoju staru majku, devedeset osam godina. Šta da se radi? Oni će se ipak vratiti.

Orden Legije časti.

U sastavljanju spiska zaslužnih za otpor fašizmu Guliver, član odbora za podizanje spomenika, brani Leku, opisuje njegov šipak, svoje: „Oprem dobro“. Međutim – sve se to ceni kao „malograđanski i anahroidni“ ispadi, ubeđivač Drug Gluvi. Ali i njemu će doći crni petak – paškvila i skeč.

Sve će se, opet, srušiti na Kumića.

Radnički se sasvim ofucao, može se desiti da ispadne iz lige, iz Podsavezne u Zonsku. Baš u godini jubileja! Šta da se radi? Možda je crnoberzijanac, bivši internacionalac Becić, dobrodošao?

Da ga uzmu za trenera? Becić ima tri ideje: promeniti propozicije takmičenja, reorganizacija FSJ; potkupiti protivnike; udesiti sa sudijom.

Dragan i Omlatina se rešavaju da beže iz zemlje u svet. A sve bi to moglo da počne, recimo, onog dana kada je Jugoslavija pobedila Francusku sa 2:1.

Razglasna stanica je pravila prenos. Slavilo se u celoj Gradini. Najviše u Ciganmali, ali i u gradu. Zvučnik na apoteci Belog.

Tog leta se desilo vazdan čuda.

Osim što je Dragan razbio „fiću“, Suzana je tog leta lansirala kupaći kostim iz dva dela, skakala sa trambuline, pao joj gornji deo, videle joj se sise!

Bilo nekoliko raskalašnih žurki.

Mora biti da je ušao đavo u Gradištance, čak i čuveni brigadiri se napili na akciji. Razne priče o brigadirima koje su vratili iz Svetozareva. Zbog svega toga je hitno zasedao GK NO i doneo odluku da se ponovo vrate đački kačketi, kecelje i bere-kape za devojke, a taman su bili ukinuti. Još da se zabrani da se mladež viđa u gradu bez pratnje starijih posle devet sati!

Itd…

Nego, hajd’mo, s pomoću Božjom!

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Beogradska filharmonija

25.januar 2026. S. Ć.

Sindikat muzičara: Ministarstvo kulture postupa mimo zakona

Sindikat muzičkih umetnika u otvorenom pismu poručuje Ministarstvu kulture da poštuje zakon i da raspiše konkurs za direktora Beogradske filharmonije, jer izbor Bojana Suđića nije po zakonu

Berlinare

25.januar 2026. S. Ć.

Festival u Berlinu: Iz Srbije „Imaginarni brojevi“ i dve koprodukcije

„Imaginarni brojevi“ je prvi kratki igrani film koji će se iz Srbije takmičiti u Berlinu nakon osam godina. Na Berlinaru će biti i dva filma u kojima je Srbija koproducent

Kultura sećanja

25.januar 2026. S. Ć.

Kome smetaju spomenici Pekiću i Narodnim herojima

Ovog vikenda u Beogradu oskrnavljena su dva spomenika: Borislavu Pekiću na Cvetnom trgu i Narodnim herojima na Kalemegdanu. Obesna mladež, desničari, ili vlast – ko je kriv

Država i film

25.januar 2026. Sonja Ćirić

Da li će reditelji i producenti doći na panel Filmskog centra i NAFFIT-a

Filmski centar Srbije pozvao je reditelje i producente na panel koji na Zlatiboru organizuje sa NAFFIT-om, Nacionalnim festivalom filma i televizije za "lojalne i podobne", koji je, kao i cela filmska branša, prošlog septembra bojkotovao

Ministar kulture

23.januar 2026. Sonja Ćirić

Zaposleni Republičkog zavoda: Ministar Selaković nam preti zbog Generalštaba

Izjavu ministra Selakovića da „ovu bandu treba rasturiti“ zaposleni u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture doživeli su kao ličnu pretnju, a lako im je da dokažu da su sve njegove optužbe neistinite

Komentar
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Blokada Filozofskog fakultta u Novom Sadu

Komentar

Šta bi naprednjaci dali da su Jelena Kleut

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure