img
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izložba

Pesnik morbidnog vremena

06. decembar 2017, 21:36 Marija Ratković
Copied

Kako sam upoznala duh andergraunda – Miomir Grujić Fleka u sećanju (ne)savremenika

U Šapcu se od septembra do decembra održava multmedijalni projekat posvećen umetniku i kultnom radijskom voditelju Miomiru Grujiću Fleki koji je bio nezaobilazna figura progresivne scene osamdesetih i devedesetih godina prošlog veka. Ambiciozni projekat, čija je autorka Katarina Janković Popović, obuhvata više događaja: u Narodnom muzeju su izloženi Flekini slikarski radovi, u Kulturnom centru je postavka „Fleka: Zvuk Znak Zrak“, klub u kome je bio programski direktor sada nosi njegovo ime, otvoren je Flekin prolaz koji je iscrtan muralima, postavljena je i spomen-ploča, a krajem decembra dokumentarni film zaokružiće celinu šabačkog sećanja na Fleku. Miomir Grujić Fleka (1954–2003) upamćen je kao glas andergraunda, slepi slikar, autor eksperimentalnog programa Radio Šišmiš i projekata Urbazona, Trotoart i Trotorock, kao gromki vokal iz numere The Magnificent koja je postala zaštitni znak Radija B92 i inspiracija za glavni lik filma Crni bombarder. I to je sve tačno, ali zvuči nekako uštogljeno, ni približno dovoljno da pogodi suštinu.

foto: ružica ristivojević

Radeći kao autorka postavke „Fleka: Zvuk Znak Zrak“ u Kulturnom centru, želela sam da pobegnem od bezličnih memorijalnih projekata, pokušaja da se u kulturu ugura kontrakulturno, da se prevede, asimiluje i utopi bunt i javna kritika, da se od nečijeg krika napravi bedž ili šolja. Znajući ko je on bio i za šta se borio, uvesti Fleku u muzej i dom kulture, uz govoranciju pompezno i svečano, bilo bi u najmanju ruku jeres.

U Šapcu je Fleka postao umetnik, tu je pisao i crtao, znao je on tu sredinu bolje nego mi sada. I Beograd isto, od „Rupe“ je napravio „Akademiju“, programski dirigovao tako da su ga dugo, dugo pamtili, oni koji ga uopšte nisu ni poznavali. Fleka je marljivo skupljao sve svoje kreativne uratke uključujući i članke za srednjoškolski list, naslovne strane, karikature, vinjete, čuvao je školsku kecelju i svedočanstva, kutije napola potrošenih boja i kasete. Puno kaseta. Znao je da će biti poznat. Imala sam osećaj da me je očekivao – očekivao je neku vremenski i prostorno udaljenu osobu, koja će kopati po tome što je on bio, da bi nekim drugim, trećim i četvrtim ljudima ispričala priču o čoveku koji stoji iza pompeznih nadimaka Slovenski vuk, Vergilije devedesetih, Glas iz podzemlja.

Mnogi su se divili Fleki jer se s gubitkom vida stoički nosio, a karijeru vizuelnog umetnika zamenio verbalnom slikom u etru. Sav materijal koji je ostavio govori upravo suprotno – u njegovom radu glas i slika su uvek išli zajedno, od prvih crtica do prvih reči bila su prisutna oba jezika. I nebrojeno puno medija. Pisao je jednako elokventno aforizme, kritike, tekstove, uredničke eksplikacije i izveštaje, crtao karikature, skice, slikao, kolažirao i izvodio. Da stvara danas, sigurna sam da bi se uhvatio u koštac s novim medijima, jer Fleka je bio istinski višemedijski umetnik. I u tome ga je vodila nesputana kreativnost koja se prelivala kroz medije, iz rada u rad, iz posla u život, iz ličnog u političko.

I upravo u tom ličnom i političkom je fokus postavke „Fleka: Zvuk Znak Zrak“, koja se kreće od najranijih sačuvanih dela i vremenski je ograničena krajem stvaranja. Vizuelno je ispisana celina u kojoj se početak i kraj sustiču u Flekinoj intervenciji na naslovnoj stranici „Omladinskih novina“ pred početak 1982. godine, kada je na jednom od dva bedža crvenim slovima dopisao „Ja sam optimist“. Upravo tu mini intervenciju, pronađenu u najranijem Flekinom stvaralaštvu, uočila sam kao paradigmu za njegovo viđenje andergraunda. Fleka je pisao i o abortusu, i o Kejdžu, i o revizionizmu i Ginzbergu, i o krađi društvene imovine, i o krvavim orgijama na ratištu i o neuspehu petooktobarskih promena. Beskompromisno, poluautomatski, širokim potezom kao i na svojim slikama. On je bio Javni Ilegalac, kako se nazivao, ceo život – od maturskog rada Klasna borba i klasni sukobi do gorkog epiloga „promena“ i teksta Prigovor savesti iz dvehiljadite. Zaboravi se mnogo toga, ali ono što je vredno sećanja, pokušali smo da izvučemo iz prašnjavih memorabilija porodice Grujić, da pojačamo kontrast i podvučemo crvenim. Indikacije koje sam dala dizajneru bile su: bez ukrasa, bez ublažavanja, neka slikama bude tesno, slobodno, agresivnije, snažnije. Postavka je nepotpuna, ekspresionistička, autorska.

Fleka je govorio kao da slika pa je u smernom bloku teksta moguće videti dvoje kako vode ljubav na groblju slonova, zapitati se da li je Isus Hrist bio žena, setiti se da se osvojeno u krvi ne brani pendrecima a da na izložbe idu snobovi i oni koji to žele da budu. U studentskom listu, besramno je ređao reči đubre, samoća, gnoj, izopačenost, crvi, bolest, porivi, apokalipsa, govna, halucinacije, analne vragolije, marihuana, LSD, penetracija, kvintesencija, izdrkani svet Zapada, inficirani svet Istoka, Moloh, prljavština, rugoba. Pripadao je morbidnim pesnicima morbidnog vremena. U godinama koje dolaze, iz mnoštva papira nestaće svašta i biće izbrisano da je andergraund stanje svesti koje diktira vreme, i da je Fleka u mrak, u rupu odlazio kao Optimist u potrazi za Istinom, jer ta je potraga u svojoj biti okrenuta ka budućnosti. Andergraund nije estetika mraka, već orfejski silazak u mrak, a Fleka se na nebrojeno načina suočio sa tamnom stranom, sa odvraćajućim, lošim ili bolesnim i doneo ga pred nas. I to loše pripada nam kao kolektivni id, mrak koji već godinama odbijamo da pogledamo u oči, i nisam sigurna da bez toga mi koji vidimo – vidimo dobro. Zato je možda bitno pogledati ovu postavku. Izložba traje do 4. decembra u Kulturnom centru Šabac, pa vi vidite.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Prvi ovogodišnji festival u Beogradu koji izgleda kao festival

Festival autorskog filma se medijski dočekuje kako dolikuje velikom festivalu, a i selektovani filmovi odgovaraju njegovoj odrednici da prikazuje nagrađene filmove. Fest, Bitef, Bemus i Oktobarac nisu dostigli svoje odrednice

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Knjige

18.novembar 2026. Goran Stojanović

Politička anatomija jedne iščezle mogućnosti

Dejan Jović, Otpor intelektualaca, Akademska knjiga, Novi Sad, 2025.

Kultura

17.novembar 2026. S. Ć.

Niš ne voli da menja direktore ustanova kulture

Direktorki biblioteke „Stevan Sremac“ istekao mandat pre sedam godina, a na čelu ostalih ustanova kulture u Nišu su ili v.d. ili direktori isteklih mandata

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure