„Detinjstvo“ je časopis za odrasle koji je bave književnošću za decu. Jedini je te vrste kod nas, i najstariji. Postoji pola veka iako nije komercijalni časopis
„Detinjstvo“, naučni časopis posvećen stvaralaštvu za decu i mlade, ove godine slavi pedesetu godišnjicu. Osim što je najstariji časopis ove vrste, „Detinjstvo“ je jedini namenjen odraslim čitaocima koji se profesionalno bave književnošću za decu. Osnovan je i radi u okviru „Zmajevih dečjih igara“.
Tijana Tropin, urednica u „Detinjstvu“, kaže za portal „Vremena“ da je „tokom ovih pedeset godina otkako je časopis osnovan na inicijativu naših važnih delatnika na polju književnosti za decu, pomenuću samo prvog urednika Vladimira Milarića, profil ’Detinjstva’ se menjao, ali nikad nije izneverio svoju osnovnu misiju: da se zalaže za ozbiljan kritički i teorijski pristup stvaralaštvu za decu i mlade. I danas najveći deo časopisa predstavljaju naučni i stručni radovi – tradicionalno, prva dva broja u jednoj godini sadrže radove učesnika Savetovanja Zmajevih dečjih igara, našeg najstarijeg naučnog skupa posvećenog dečjoj književnosti i kulturi. Ipak, od Milarića naovamo, svi urednici (Slobodan Ž. Marković, Živan Živković, Svetozar Malešev, Jovan Ljuštanović, Zorana Opačić, Snežana Šarančić Čutura) očuvali su i tradiciju raznovrsnih rubrika – tako časopis objavljuje i književnu kritiku, prikaze, intervjue, ankete, autopoetičke i autobiografske tekstove samih autora.“
Književna kritika je neprimetna
„Detinjstvo“ je osnovano jer se osećala snažna potreba za takvim časopisom, podseća Tijana Tropin, za „prostorom gde će se stvaralaštvo namenjeno deci tumačiti, istraživati i vrednovati prema svojim inherentnim umetničkim vrednostima, a ne samo prema pedagoškim, gde će upotrebna vrednost nekog književnog dela biti u drugom ili trećem planu.“
„Ta potreba je možda čak i izraženija danas kada je, na primer, književna kritika u celini drastično svedena i po mestu koje joj pripada u našoj periodici, i po broju čitalaca do kojih dopire ako ne postoji onlajn. Zapitajte se kada ste poslednji put pročitali prikaz neke knjige za decu, pravi prikaz a ne reklamni tekst od dva pasusa, i sve će vam biti jasno.“
Kako bi „Detinjstvo“ ocenilo savremenu književnost za decu, šta je odlikuje?
„Dovoljno je pogledati bilo koji broj ’Detinjstva’ pa videti da se autori – a s njima i mi urednici – razilaze u mogućim odgovorima: najnoviji broj sadrži anketu na sličnu temu, preporučujem je zainteresovanima“, kaže Tijana Tropin.
Dodaje da „mnogi pisci (ili izdavači?) kao da misle da decu ne zanima gotovo ništa, pa se ograniče na uvek iste prvoloptaške teme… Istina je, naprotiv, da decu zanima sve, pa knjige moraju najpre da se izbore s oštrom konkurencijom; ali naši najbolji autori to shvataju kao podstrek da pišu još bolje.“
Kako se dostiže 50 godina
Pedeset godina je mnogo za bilo koji stručni/esnafski časopis u Srbiji, a ne samo za časopis koji se bavi decom.
Uspeli su, kaže Tijana Tropin, „uz mnogo dobre volje svih naših saradnika. Kao i drugi naučni časopisi, ’Detinjstvo’ nije komercijalan izdavački poduhvat, već se finansijski održava onim što Zmajeve dečje igre dobiju na državnim konkursima naših ministarstava. Ta suma uglavnom pokriva obradu teksta (lektura, prelom, dizajn naslovne strane…) i samu štampu papirnog izdanja. Standardi svetskog akademskog izdavaštva na snazi su i kod nas: urednici, autori i recenzenti naučnih radova rade besplatno. Još, međutim, nismo došli do zloglasne naknade za obradu članka, article processing fee, koju svetski (i pojedini naši) naučni časopisi često naplaćuju samim autorima.“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Bilans 100 dana uprave Narodnog pozorišta glasi: prvog oktobra otvorili sezonu, trećeg zatvorili pozorište, rečeno je sa skupa podrške ovoj kući čiji zaposleni traže smenu uprave, Upravnog odbora i ministra kulture
Ivan Karl je potvrdio da više nije v.d. direktor FCS-a. O Jakovu Petroviću koji će od sada voditi ovu ustanovu, za sad se zna samo da je sin poznatog glumačkog para
Od tri knjige najnovijeg nobelovca za književnost koje su prevedene na srpski jezik, u knjižarama je dostupna samo jedna „Ide svet“. Laslo Krasnahorkai je dolazio u Srbiju i kao gost nekoliko festivala
Dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost Laslo Krasnahorkai je poznat po svojim dugim, vijugavim rečenicama, distopijskim i melanholičnim temama
Znam da me dio ljudi politički ne voli zbog mog novinarstva, pa se to s ovom knjigom sigurno neće promijeniti ni nabolje ni nagore. Jedan ekstremni desni nedeljnik prošlog je tjedna objavio naslovnicu sa slikama nas sedam i naslovom: “Sedam novinara batinaša”. Nekako ne vjerujem da jedna knjiga može to puno promijeniti. Ali – imam svoju publiku, i novinsku i knjišku. Knjiga se u Hrvatskoj izvrsno prodaje, što znači da dio ljudi ima potrebu za ovakvim usložnjavanjem stvari
Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste
Novac koji država troši na Narodno pozorište da bi ga osigurala od eventualnog požara je pokušaj da se zaustavi jedan drugi požar, onaj koji je moguće sprečiti isključivo ostavkama SNS kadrova na čelu ove kuće
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!