„Detinjstvo“ je časopis za odrasle koji je bave književnošću za decu. Jedini je te vrste kod nas, i najstariji. Postoji pola veka iako nije komercijalni časopis
„Detinjstvo“, naučni časopis posvećen stvaralaštvu za decu i mlade, ove godine slavi pedesetu godišnjicu. Osim što je najstariji časopis ove vrste, „Detinjstvo“ je jedini namenjen odraslim čitaocima koji se profesionalno bave književnošću za decu. Osnovan je i radi u okviru „Zmajevih dečjih igara“.
Tijana Tropin, urednica u „Detinjstvu“, kaže za portal „Vremena“ da je „tokom ovih pedeset godina otkako je časopis osnovan na inicijativu naših važnih delatnika na polju književnosti za decu, pomenuću samo prvog urednika Vladimira Milarića, profil ’Detinjstva’ se menjao, ali nikad nije izneverio svoju osnovnu misiju: da se zalaže za ozbiljan kritički i teorijski pristup stvaralaštvu za decu i mlade. I danas najveći deo časopisa predstavljaju naučni i stručni radovi – tradicionalno, prva dva broja u jednoj godini sadrže radove učesnika Savetovanja Zmajevih dečjih igara, našeg najstarijeg naučnog skupa posvećenog dečjoj književnosti i kulturi. Ipak, od Milarića naovamo, svi urednici (Slobodan Ž. Marković, Živan Živković, Svetozar Malešev, Jovan Ljuštanović, Zorana Opačić, Snežana Šarančić Čutura) očuvali su i tradiciju raznovrsnih rubrika – tako časopis objavljuje i književnu kritiku, prikaze, intervjue, ankete, autopoetičke i autobiografske tekstove samih autora.“
Književna kritika je neprimetna
„Detinjstvo“ je osnovano jer se osećala snažna potreba za takvim časopisom, podseća Tijana Tropin, za „prostorom gde će se stvaralaštvo namenjeno deci tumačiti, istraživati i vrednovati prema svojim inherentnim umetničkim vrednostima, a ne samo prema pedagoškim, gde će upotrebna vrednost nekog književnog dela biti u drugom ili trećem planu.“
„Ta potreba je možda čak i izraženija danas kada je, na primer, književna kritika u celini drastično svedena i po mestu koje joj pripada u našoj periodici, i po broju čitalaca do kojih dopire ako ne postoji onlajn. Zapitajte se kada ste poslednji put pročitali prikaz neke knjige za decu, pravi prikaz a ne reklamni tekst od dva pasusa, i sve će vam biti jasno.“
Kako bi „Detinjstvo“ ocenilo savremenu književnost za decu, šta je odlikuje?
„Dovoljno je pogledati bilo koji broj ’Detinjstva’ pa videti da se autori – a s njima i mi urednici – razilaze u mogućim odgovorima: najnoviji broj sadrži anketu na sličnu temu, preporučujem je zainteresovanima“, kaže Tijana Tropin.
Dodaje da „mnogi pisci (ili izdavači?) kao da misle da decu ne zanima gotovo ništa, pa se ograniče na uvek iste prvoloptaške teme… Istina je, naprotiv, da decu zanima sve, pa knjige moraju najpre da se izbore s oštrom konkurencijom; ali naši najbolji autori to shvataju kao podstrek da pišu još bolje.“
Kako se dostiže 50 godina
Pedeset godina je mnogo za bilo koji stručni/esnafski časopis u Srbiji, a ne samo za časopis koji se bavi decom.
Uspeli su, kaže Tijana Tropin, „uz mnogo dobre volje svih naših saradnika. Kao i drugi naučni časopisi, ’Detinjstvo’ nije komercijalan izdavački poduhvat, već se finansijski održava onim što Zmajeve dečje igre dobiju na državnim konkursima naših ministarstava. Ta suma uglavnom pokriva obradu teksta (lektura, prelom, dizajn naslovne strane…) i samu štampu papirnog izdanja. Standardi svetskog akademskog izdavaštva na snazi su i kod nas: urednici, autori i recenzenti naučnih radova rade besplatno. Još, međutim, nismo došli do zloglasne naknade za obradu članka, article processing fee, koju svetski (i pojedini naši) naučni časopisi često naplaćuju samim autorima.“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Barak Obama je 2012. godine poslao svog ministra finansija da urazumi nemačkog kolegu koji je, protiv prezaduženih Grka, naglašavao moralni značaj trpljenja bola na kratke staze, zarad integriteta na duge staze. Ubeđivanje nije uspelo. U svakom slučaju, bez ordoliberalizma ne može se razumeti nastanak EU, kao ni nemačka pozicija u Evropi. Bez njega se, zapravo, ne može tumačiti ni XX vek
Pronalazak i širenje fotografije za Hoknija predstavlja trenutak u kome je optička slika samo fiksirana na papir uz pomoć hemijskih dodataka. Prateći likovne procedure, Hokni sugeriše da se modernost rađa upravo sa umetničkim oslobađanjem od optičkih aparatura i pomagala i povratkom na nesavršeni, manuelni izraz
Delajući unutar granica žanra (i zombi horora kao podžanrovskog skupa), te sopstvenih (mito)poetika, scenarista Aleks Garland i reditelj Deni Bojl nastavljaju sopstvenu priču mikrozapleta previše bavljenja uvek iritantnim eksplikatorskim zahtevima u kojima se gledaoci podsećaju na sve što je bilo u prethodnim filmovima. Pri tome, ama baš sve mora biti jasno, te, istovremeno, mora da zadovolji i nostalgičarski štimung kao nužan činilac u kreativno-poslovnim jednačinama ovog tipa
Irski bend “Fontaines D.C.” dolazi nam iz zemlje sa očiglednim viškom istorije i kulture, pa se otuda razumemo veoma dobro. Kada pevač Grijan Četen u jednom trenutku sa scene diskretno uzvikne: “Free Palestine!”, naša mlada publika spremno odgovara glasnim odobravanjem i kovitlacem palestinskih marama kefija, što ih mnogi ponosno nose oko vrata. Ali ovo zapravo uopšte nije demonstracija političkog aktivizma, kako bi neko mogao pomisliti. Samo mali podsetnik na to kako je sjajno kad ti velike nove zvezde na vrhuncu svoje karijere dođu u grad i podele sa tobom radost izuzetne muzike koju su sami stvorili, kao i svoje autentično ljudsko uverenje spram dirigovane svakidašnjice svuda unaokolo
Fašisti su od D’Anuncija preuzeli ideje akcije i djelovanja – i to nasilnog i brzog djelovanja. Demokratija sa sobom donosi određenu sporost, a D’Anuncio je želio sve odmah i sada – što sigirno podsjeća na neke današnje pojave
Generacija koja vodi ovu pobunu prihvata razlike kao deo svog horizonta normalnosti, nešto prirodno i podrazumevano. Otuda je njihov patriotizam čist, nimalo nalik toksičnom nacionalizmu iz devedesetih
Nikad se još nije desila istovremena blokada svih većih gradova u zemlji za puka dva sata. Sada jeste. Studenti i građani tu neće stati, jer osim otpora nemaju drugog izbora. Kako će teći narodno blokiranje Srbije i što se dalje može očekivati
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!