img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Jubilej

Pedeset godina „Detinjstva“

01. decembar 2024, 19:40 Sonja Ćirić
Copied

„Detinjstvo“ je časopis za odrasle koji je bave književnošću za decu. Jedini je te vrste kod nas, i najstariji. Postoji pola veka iako nije komercijalni časopis

„Detinjstvo“, naučni časopis posvećen stvaralaštvu za decu i mlade, ove godine slavi pedesetu godišnjicu. Osim što je najstariji časopis ove vrste, „Detinjstvo“ je jedini  namenjen odraslim čitaocima koji se profesionalno bave književnošću za decu. Osnovan je i radi u okviru „Zmajevih dečjih igara“.

Tijana Tropin, urednica u „Detinjstvu“, kaže za portal „Vremena“ da je „tokom ovih pedeset godina otkako je časopis osnovan na inicijativu naših važnih delatnika na polju književnosti za decu,  pomenuću samo prvog urednika Vladimira Milarića, profil ’Detinjstva’ se menjao, ali nikad nije izneverio svoju osnovnu misiju: da se zalaže za ozbiljan kritički i teorijski pristup stvaralaštvu za decu i mlade. I danas najveći deo časopisa predstavljaju naučni i stručni radovi – tradicionalno, prva dva broja u jednoj godini sadrže radove učesnika Savetovanja Zmajevih dečjih igara, našeg najstarijeg naučnog skupa posvećenog dečjoj književnosti i kulturi. Ipak, od Milarića naovamo, svi urednici (Slobodan Ž. Marković, Živan Živković, Svetozar Malešev, Jovan Ljuštanović, Zorana Opačić, Snežana Šarančić Čutura) očuvali su i tradiciju raznovrsnih rubrika – tako časopis objavljuje i književnu kritiku, prikaze, intervjue, ankete, autopoetičke i autobiografske tekstove samih autora.“

Književna kritika je neprimetna

„Detinjstvo“ je osnovano jer se osećala snažna potreba za takvim časopisom, podseća Tijana Tropin, za „prostorom gde će se stvaralaštvo namenjeno deci tumačiti, istraživati i vrednovati prema svojim inherentnim umetničkim vrednostima, a ne samo prema pedagoškim, gde će upotrebna vrednost nekog književnog dela biti u drugom ili trećem planu.“

„Ta potreba je možda čak i izraženija danas kada je, na primer, književna kritika u celini drastično svedena i po mestu koje joj pripada u našoj periodici, i po broju čitalaca do kojih dopire ako ne postoji onlajn. Zapitajte se kada ste poslednji put pročitali prikaz neke knjige za decu, pravi prikaz a ne reklamni tekst od dva pasusa, i sve će vam biti jasno.“

Kako bi „Detinjstvo“ ocenilo savremenu književnost za decu, šta je odlikuje?

„Dovoljno je pogledati bilo koji broj ’Detinjstva’ pa videti da se autori – a s njima i mi urednici – razilaze u mogućim odgovorima: najnoviji broj sadrži anketu na sličnu temu, preporučujem je zainteresovanima“, kaže Tijana Tropin.

Dodaje da „mnogi pisci (ili izdavači?) kao da misle da decu ne zanima gotovo ništa, pa se ograniče na uvek iste prvoloptaške teme… Istina je, naprotiv, da decu zanima sve, pa knjige moraju najpre da se izbore s oštrom konkurencijom; ali naši najbolji autori to shvataju kao podstrek da pišu još bolje.“

Kako se dostiže 50 godina

Pedeset godina je mnogo za bilo koji stručni/esnafski časopis u Srbiji, a ne samo za časopis koji se bavi decom.

Uspeli su, kaže Tijana Tropin, „uz mnogo dobre volje svih naših saradnika. Kao i drugi naučni časopisi, ’Detinjstvo’ nije komercijalan izdavački poduhvat, već se finansijski održava onim što Zmajeve dečje igre dobiju na državnim konkursima naših ministarstava. Ta suma uglavnom pokriva obradu teksta (lektura, prelom, dizajn naslovne strane…) i samu štampu papirnog izdanja. Standardi svetskog akademskog izdavaštva na snazi su i kod nas: urednici, autori i recenzenti naučnih radova rade besplatno. Još, međutim, nismo došli do zloglasne naknade za obradu članka, article processing fee, koju svetski (i pojedini naši) naučni časopisi često naplaćuju samim autorima.“

 

Tagovi:

Deca Časopis Detinjstvo Književnost za decu
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Cenzura

22.mart 2026. S. Ć.

Seriju Srdana Golubovića gledaju u Evropi ali ne i u Srbiji

Mini serija „Apsolutnih 100“ prodata je evropskim prestižnim platformama, hvali je Le Monde, ali u Srbiji nije prikazana iako je završena 2024.

Ministarstvo kulture

22.mart 2026. Sonja Ćirić

Ministarstvo kulture: Čitaj napomenu na kraju strane

Ministarstvo kulture raspisalo je ovog meseca tri konkursa za sufinansiranje projekata, uz napomenu sitnim slovima na kraju strane u kojoj piše da sve u vezi dinamike raspisivanja konkursa zavisi od Ministarstva finansija

Prestonica kulture

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Tihi početak godine u kojoj je Leskovac Prestonica kulture

Pre nego što je uobičajeno, u Leskovcu je počela Godina kulture otvaranjem izložbe koja postoji od 2024, bez medija i atmosfere kakva priliči ovakvom događaju. Bila je to direktiva Ministarstva kulture

Film i država

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Scenaristi: Zakon o autorskim pravima je fasadni, ne štiti stvaraoce

Nacrt zakona o autorskim pravima je fasadni zakon i ne nudi pravnu sigurnost stvaraocima koju zahtevaju direktive EU, iako je navodno rađen zbog usklađivanja sa EU, kažu scenaristi

Film i država

20.mart 2026. S. Ć.

Nacrt zakona o autorskim pravima oslanja se na zastarele EU direktive

Nacrt zakona o autorskim pravima urađen je bez konsultacije sa filmskim stvaraocima, u njemu nema ni reči o AI i ne oslanja se na najnovije direktive EU već na one iz ranijih godina

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure