Da nije bilo karantina u vreme korone, možda ne bi bilo ni izložbe digitalnih grafika „Pasji život“ Luke Tripkovića, sa njegovim psom Frankom Nerom u glavnoj ulozi
Ciklus digitalnih grafika Luke Tripkovića Dog Days, pokazan je na izložbi u Galeriji Centra za grafiku Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu.
Portreti pasa Luke Tripkovića svedoče o novonastalom obliku suživota, specifičnom za vreme u kom živimo, pričajući o ulozi pasa i kućnih ljubimaca uopšte u savremenoj porodici.
„Radovi iz ciklusa Pasji dani (Dog days, po istoimenom ciklusu Dejvida Hoknija sa kraja devedesetih) nastali su kao ideja u vreme kada smo moj pas Franco Nero i ja bili zatočenici karantina počev od marta 2020. godine“, kaže za portal „Vremena“ Luka Tripković.
„Naš odnos je bio radikalno različit od uobičajenog, jer nije bio uspostavljen na hijerarhijski način koji je svojstven odnosu gazde i ljubimca – budući da smo se upoznali samo nekoliko dana pred lockdown, karantin je doprineo egalitarizaciji našeg odnosa. Pravila i ograničenja su nam postala gotovo identična, mada je moj pas u tom periodu bio slobodniji od mene jer je pravo na kretanje za vreme policijskog časa omogućilo njegovo postojanje, a ne moje. Upravo tada, kroz skice i krokije nastaje zametak izložbe.
Luka Tripković podseća da „Derida u knjizi Životinja, dakle postojim evocira uspomenu na sram koji je osetio kada ga je njegova mačka ugledala golog, i ulazi u prostor zoopoetike koji možemo pratiti od Ovidija preko Mevila do Kafke i Benjamina. Suživot sa životinjama i način osvešćivanje naše uloge u njihovim životima Derida, to jest svest o tome da životinja može gledati na nas, Derida naziva poetskim mišljenjem“.
U tekstu Pasji život Nataše Janković i Tije Antić koji prati izložbu, piše između ostalog:
„Ovi pseći pripadnici srednjeg staleža, predstavljeni u kućnom ambijentu, u svojim mekanim pokrivačima, izležavaju se na foteljama i uživaju sve povlastice života koje im omogućavaju njihovi vlasnici. Iako je na njihovim, donekle autističnim portretima prisutan otklon od svakodnevice, nemoguće je prenebregnuti prisustvo autora i njegov angažman.
U tekstu Psi prebijene kičme napisanom za nedeljnik Vreme, Tripković govori o knjizi sličnog naziva svog profesora Milete Prodanovića, objavljenoj ranih devedesetih. On zapaža da je knjiga svedočanstvo o najgorem periodu, barem za mnoge od nas, ali je takođe i priručnik za današnji život u Srbiji, gde smo zapravo svi – Psi prebijene kičme.“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Od tri knjige najnovijeg nobelovca za književnost koje su prevedene na srpski jezik, u knjižarama je dostupna samo jedna „Ide svet“. Laslo Krasnahorkai je dolazio u Srbiju i kao gost nekoliko festivala
Dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost Laslo Krasnahorkai je poznat po svojim dugim, vijugavim rečenicama, distopijskim i melanholičnim temama
Znam da me dio ljudi politički ne voli zbog mog novinarstva, pa se to s ovom knjigom sigurno neće promijeniti ni nabolje ni nagore. Jedan ekstremni desni nedeljnik prošlog je tjedna objavio naslovnicu sa slikama nas sedam i naslovom: “Sedam novinara batinaša”. Nekako ne vjerujem da jedna knjiga može to puno promijeniti. Ali – imam svoju publiku, i novinsku i knjišku. Knjiga se u Hrvatskoj izvrsno prodaje, što znači da dio ljudi ima potrebu za ovakvim usložnjavanjem stvari
In memoriam: Zdena Salivarová-Škvorecká (1933–2025)
Zdenino najbolje djelo je roman Glupača, u kojem ima autobiografskih elemenata i koji je postao kultnom knjigom mnogih čeških generacija, kako onih u egzilu tako i u domovini, jer se knjiga raznim podzemnim kanalima masovno krijumčarila u Čehoslovačku. Glupača se danas smatra jednom od temeljnih knjiga češke kulture i spada među najbolja prozna ostvarenja češke literature dvadesetog stoljeća
Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste
Novac koji država troši na Narodno pozorište da bi ga osigurala od eventualnog požara je pokušaj da se zaustavi jedan drugi požar, onaj koji je moguće sprečiti isključivo ostavkama SNS kadrova na čelu ove kuće
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!