





Da nije bilo karantina u vreme korone, možda ne bi bilo ni izložbe digitalnih grafika „Pasji život“ Luke Tripkovića, sa njegovim psom Frankom Nerom u glavnoj ulozi
Ciklus digitalnih grafika Luke Tripkovića Dog Days, pokazan je na izložbi u Galeriji Centra za grafiku Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu.
Portreti pasa Luke Tripkovića svedoče o novonastalom obliku suživota, specifičnom za vreme u kom živimo, pričajući o ulozi pasa i kućnih ljubimaca uopšte u savremenoj porodici.
„Radovi iz ciklusa Pasji dani (Dog days, po istoimenom ciklusu Dejvida Hoknija sa kraja devedesetih) nastali su kao ideja u vreme kada smo moj pas Franco Nero i ja bili zatočenici karantina počev od marta 2020. godine“, kaže za portal „Vremena“ Luka Tripković.

„Naš odnos je bio radikalno različit od uobičajenog, jer nije bio uspostavljen na hijerarhijski način koji je svojstven odnosu gazde i ljubimca – budući da smo se upoznali samo nekoliko dana pred lockdown, karantin je doprineo egalitarizaciji našeg odnosa. Pravila i ograničenja su nam postala gotovo identična, mada je moj pas u tom periodu bio slobodniji od mene jer je pravo na kretanje za vreme policijskog časa omogućilo njegovo postojanje, a ne moje. Upravo tada, kroz skice i krokije nastaje zametak izložbe.
Luka Tripković podseća da „Derida u knjizi Životinja, dakle postojim evocira uspomenu na sram koji je osetio kada ga je njegova mačka ugledala golog, i ulazi u prostor zoopoetike koji možemo pratiti od Ovidija preko Mevila do Kafke i Benjamina. Suživot sa životinjama i način osvešćivanje naše uloge u njihovim životima Derida, to jest svest o tome da životinja može gledati na nas, Derida naziva poetskim mišljenjem“.

U tekstu Pasji život Nataše Janković i Tije Antić koji prati izložbu, piše između ostalog:
„Ovi pseći pripadnici srednjeg staleža, predstavljeni u kućnom ambijentu, u svojim mekanim pokrivačima, izležavaju se na foteljama i uživaju sve povlastice života koje im omogućavaju njihovi vlasnici. Iako je na njihovim, donekle autističnim portretima prisutan otklon od svakodnevice, nemoguće je prenebregnuti prisustvo autora i njegov angažman.
U tekstu Psi prebijene kičme napisanom za nedeljnik Vreme, Tripković govori o knjizi sličnog naziva svog profesora Milete Prodanovića, objavljenoj ranih devedesetih. On zapaža da je knjiga svedočanstvo o najgorem periodu, barem za mnoge od nas, ali je takođe i priručnik za današnji život u Srbiji, gde smo zapravo svi – Psi prebijene kičme.“




Zadatak je književnosti – ako ona uopšte i ima bilo kakav zadatak – uhvatiti se ukoštac sa prividima, propitati ne samo smisao života i čovekovog bivanja već smisao kao takav, samu “prirodu” smisla, odnosno odgovoriti na pitanje: kako doći do spoznaje? To je ključna ideja literature koju, uveren je Vilikovski, mora, daleko više od same priče, zanimati čin “pripovedanja priče”. U tomu se i kriju (s)misao i tajna ljepote i umjetnosti


Festival “Opera forward” (OFF) proslavio je desetogodišnjicu, a jubilarno izdanje održano je od 6. do 15. marta 2026. godine u Amsterdamu. OFF je osnovala Holandska nacionalna opera 2016. godine, povodom pedeset godina postojanja kompanije, a festival je pokrenut pod umetničkim vođstvom nedavno preminulog operskog vizionara Pjera Audija, dugogodišnjeg direktora ove kuće. OFF je osnovan sa ciljem da istraži budućnost opere kroz prizmu nove generacije stvaralaca




Stefan Surlić, Balkan posle rata, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu, Beograd, 2025
Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji
Koliko živ čovek može da podnese Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve