Festival filmske režije LIFFE u Leskovcu koncentrisan je na ostvarenja država bivše Jugoslavije. Njegov selektor kaže „čim se pojavi prvi kadar na platnu, gledalac zna, ovo je bivša Jugoslavija, takva je scenografija, takva su lica ljudi“
Porodica i porodični odnosi su tema koja povezuje deset filmova koji će u selekciji Ognjena Sviličića biti prikazani na festivalu filmske režije LIFFE u Leskovcu. LIFFE počinje 25, i traje do 30. septembra.
„Osnovni kriterij po kojem uvijek biram filmove za ovaj festival je želja da publika pogleda najbolje filmove iz bivše Jugoslavije. Dakle, ideja je da na jednom mjestu imamo pregled filmske produkcije regije koja je kulturno, jezično, a i rodbinski i prijateljski povezana“, kaže selektor Ognjen Sviličić reditelj i scenarista iz Hrvatske.
Objašnjava da su „sve zemlje bivše Jugoslavije zastupljene sukladno njihovoj produkcijskoj aktivnosti. Ovdje moram reći da sam u slučaju Srbije morao izostaviti filmove ’Čuvari formule’ i ’Majka Mara’ jer sam na njima sudjelovao kao scenarist“.
Kaže da „čim se pojavi prvi kadar na platnu, gledatelj zna, ovo je bivša Jugoslavija, takva je scenografija, takva su lica ljudi. Recimo da nas ova selekcija podsjeća da pripadamo istom prostoru.“
Sviličić primećuje da „ove godine kao da su se autori regije dogovorili i svi napravili po jedan film o porodici. Ima ih svakakvih, gotovo nijedna nije srećna.“
„Možemo reći da je najčudnija porodica u makedonskom Domaćinstvu za početnike, sastavljena od odmetnika koji se hrabro bore s osudama okoline. Tu su i dve hrvatske porodice u strašnom zagrljaju patrijahata, jedna u Slavoniji Sveta obitelj i druga u Dalmaciji Samo kad se smijem. Obe su nesretne, samo jedna pre Drugog svetskog rata, druga danas. Nisu baš srećne ni porodice u Srbiji, jedna se na prilično zanimljiv način bori sa propašću radničke klase, pa se film i zove Radnička klasa ide u pakao, a jedna druga porodica se susreće sa ratom koji im kuca na vrata u 78 dana. „
Ni u Sloveniji nije puno bolje, kaže Svilačić, „tu je jedan nesretni dečak u potrazi za zamenskim ocem u Uzoru, a tu je i film koji na izuzetno topao i zanimljiv način priča o velikom slovenačkom glumcu, pa nam on priča i o porodici i važnosti iste. Film se po njemu zove Pero. Tu je i jedna porodica u nastajanju, film o svadbi. Ali i pre nego su se sastali, izgleda da su se svi rastali, u crnogorskom Živi i zdravi. Na kraju, tu je i emotivno razorna priča o dječaku i majci, porodici koju je politika razdvojila u Lost country.“
„Ove sve priče nam, po tko zna koji put, govore o tome da u bilo kojem delu regije živeli, svi delimo iste porodične probleme, samo su nam možda neki put rešenja drugačija.“
Ognjen Sviličić je treći put selektor festivala u Leskovcu. Želja mu je da, „kako je Sarajevo postalo jedan veliki festival koji našu regiju povezuje za svijetom, da Leskovac bude festival koji je koncentriran na bivšu Jugoslaviju. U Leskovcu možemo vidjeti tko je što napravio, također može postati mjesto gdje osim publike i autori mogu vidjeti glumce koje im trebaju, moguće ostvariti i neku suradnju.“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
„Vreme“ je dobilo pismo koje je Zoran Stefanović, umetnički direktor Drame Narodnog pozorišta, uputio Darku Tomoviću, predsedniku glumačkog sindikata, povodom krivične prijave u kojoj nije imenovan
Čačak nije hteo da ugosti „Naše dane“ a Niš „Bilo jednom na Brijunima“ iako su obe predstave bile rasprodate. Razlozi nisu obrazloženi, ali je ipak jasno koji su
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare
Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
