Možda su ime i koncept "Randevua" danas arhaični, ali samo ako prihvatimo da je arhaično puštati dobru muziku, i tretirati je ozbiljno
STVARANJE ISTORIJE: Studio M
Koji se ono važan događaj za istoriju globalne pop-kulture zbio pre četiri banke, 1. juna 1967? Dobro, to je lako: objavljen je Sgt. Pepper, posle kojeg više nikada ništa neće biti isto, naročito glede poimanja LP ploče u rokenrolu. Ali, šta se zbilo tačno deset godina ranije, 1. juna 1957? Oh, ništa baš tako značajno na globalnom planu, ali vrlo značajno na lokalnom: Radio Novi Sad tog je dana emitovao prvo izdanje emisije „Randevu s muzikom“ (utemeljivač i prvi urednik Angelo Vlatković). Što možda i ne bi bilo tako značajno da nije do dan-danas nastavio u tom pravcu: „Randevu s muzikom“ (RSM) emituje se, dakle, pedeset godina bez prestanka, kroz nekoliko država i režima i bezbroj „vladarskih“ postavki na samom Radiju, od onih najprosvećenijih, pa do onih za koje bi i opis „mračne“ bio nezasluženi kompliment.
Ne znam za neki sličan kontinuitet u SFRJ i okolini. Uostalom, i u mnogo razvijenijim i stabilnijim kulturno-medijskim okruženjima od ovog, izdurati pedeset godina baveći se kontinuirano svim mogućim oblicima „dekadentne dernjave“, kako se to lepo nekada zvalo, ne bi bio mali podvig. Ovde je to, naravno, prošlo prilično ugluho, i da se RSM nije sam javno dosetio sopstvenog rođendana, teško da bi to učinio neko drugi: kažeš, pet banki?! Pih, čudna mi čuda, koj gi šiša! Istorija „Randevua“, međutim, paralelna je sa istorijom srpske/jugoslovenske pop-muzike i pop-kulture „kao takve“, a sam je RSM – začet onih davnih dana kada je Hruščov došao na noge Titu da mu se izvini što ga je Staljin tukao – jedan od za ono vreme hrabrih iskoraka ka liberalizaciji, modernizaciji, evropeizaciji i vesternizaciji jednog sivog, sumornog sveta koji je bio raskrstio sa Staljinom u Moskvi, ali ne i sa milion malih „staljinčića iz našeg sokaka“. Tokom šezdesetih, RSM će biti među pionirima bit–revolucije na jugo-način, a tokom sedamdesetih njegovi će urednici postati sukreatori tadašnje razuđene rokenrol scene (sve je samo ne slučajno što su neki ključni albumi SFRJ-rokenrola snimljeni u studiju Radio Novog Sada, a promovisani ponajviše u „Randevuu“). Punk i new wave u RSM će se primiti odmah, dočim će Radio Beograd još godinama posle autistično kotrljati najsiroviju hevi-metal mašineriju… Malenkost potpisnika ovog teksta dorašće za slušaoca „Randevua“ tamo negde poznih sedamdesetih, i od tada do danas slušaće ga prilježno, kad god je fizički u dometu signala Radio Novog Sada. Moglo bi se, dakle, reći da smo drugu polovinu ove kilometraže istrčali zajedno… I u tome nikako nisam usamljen: evo je i pisac i jedna od ključnih ličnosti vaskolikog NS undergrounda Slobodan Tišma (Luna, La strada…) povodom jubileja „Randevua“ govorio za „Građanski list“ o ulozi RSM ne samo u pukom informisanju, nego i u formiranju suvislog ukusa nekolikih generacija, odnekud, gle, baš onih koje su izbacile Novi Sad negde na vrh ili blizu samog vrha eks-ju scene, i muzičke, i konceptualističke, i uopšte. U to su ključno i prevratno vreme „Randevu“ kreirali ljudi poput Vite Simurdića, Bogice Mijatovića, Dragana Gojkovića (danas advokat; stariji brat Maje G.?!), Anđelka Maletića… Većina njih i danas su u „Randevuu“ ili blizu njega, a pridružili su im se i neki mnogo mlađi.
Da li je „Randevu s muzikom“, nekada po prirodi stvari ekskluzivan prozorusvet, danas postao tek jedan u vremenu zamrznuti anahronizam, izgubljeni fosil zabasao u ovo „vavilonsko“ vreme namnoženih radio-stanica što drndaju danonoćno bez reda i smisla, u epohi interneta, majspejsa, daunloudovanja, em-pe-tri, ajpoda i ostalih čudesa? Čak i Vitomir Simurdić, jedna od njegovih zaslužnih legendi, uveren je da jeste. Ja se slažem, uz jednu napomenu: hvala Bogu da je tako! Poslednje što mi je potrebno od javnog servisa kojem plaćam pretplatu je još jedan konfekcijski debilni „opušteni“ programčić u kojem će neke iskreveljene kreature da beslovesno rke-koke didžejišu i me „zabavljaju“: nemoj, bre, da me zabavljaš, m’rš, idi pa zabavljaj svoju mamu, nek trpi što te je rodila! „Randevu“ ima možda arhaično ime i koncept, ali to je danas već čista romantika, zar ne? Možda je arhaično i to da se pušta kvalitetna i nekomercijalna muzika neretko nestandardnih radio–unfriendly formata, i da se o njoj ozbiljno, analitički i informativno govori, ali valjda i mi Svesno Zaostali imamo ljudsko & građansko pravo na svoje sitne radosti?! Neka nama „Randevua“ svakog Božijeg radnog dana od 18.20 do 19 na 87,7 mHz, u osnovi baš takvog kakav je, a kad proslavi stotu, e onda bi možda valjalo porazmisliti šta da radimo s tim nadobudnim čilagerom!
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U organizaciji Konzulata Jamajke, a po ideji počasnog konzula gospodina Mirka Miljuša, YU Grupa je u martu spakovala kofere i odletela na Jamajku. Tamo je snimala stare pesme u rege žanru, a nikad mlađi Jelići dali su svoj doprinos već aktuelnom projektu pod nazivom “Prekookeanski most”.
Umesto in memoriam: Good Vibrations i Brajan Vilson (1942‒2025)
Cela priča o Brajanu Vilsonu, nedavno preminulom geniju pop muzike i lideru The Beach Boys-a, prelama se kroz priču o njihovom apstraktnom hit singlu za sva vremena Good Vibrations
U drugom činu Leone i Glembaj zarili su se jedan u drugog ko kobac u kopca. Taj surovi obračun završio je Glembajevom smrću. U samrtnom hropcu uz pojavu barunice Kasteli, stari Glembaj završio je u naručju sina. To je omaž Mikelanđelu i njegovoj skulpturi “Pijeta”. Scenu “Pijeta” smislio je Danilo Marunović
Ivan Antić, Kajzermilen glič (mikroputopis u tri glasa), PPM Enklava, 2025
Kajzermilen je četvrt u Beču, svakako ne prva koja pada na pamet kada se pomisli na ovaj grad, ali, sa svojim golim i sivim distopijskim prostorima, otuđenim “totalitarizmom dimenzija”, možda paradigmatična za savremeni svet. U tom okruženju troje Antićevih lirskih junaka ostavlja utisak postflanera, besciljnih uličnih hodača, koji se kreću gradskim prostorom u kome, uprkos precizno popisanim tragovima ljudskog prisustva, kao da nema ničega
Završna predstava Instituta za umetničku igru „Human design“ bavi se pitanjem identiteta zadatog rođenjem i čovekovom potrebom da sam izabere ono što oseća da jeste
Nikad se još nije desila istovremena blokada svih većih gradova u zemlji za puka dva sata. Sada jeste. Studenti i građani tu neće stati, jer osim otpora nemaju drugog izbora. Kako će teći narodno blokiranje Srbije i što se dalje može očekivati
Pobunjeni studenti i narod mogu da bace pokoju kamenicu, ali ne mogu biti zbilja „nasilni“. Jer, Srbija je odavno u modusu samoodbrane od režimskog nasilja, onog koje uništava i briše živote
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!