Možda su ime i koncept "Randevua" danas arhaični, ali samo ako prihvatimo da je arhaično puštati dobru muziku, i tretirati je ozbiljno
STVARANJE ISTORIJE: Studio M
Koji se ono važan događaj za istoriju globalne pop-kulture zbio pre četiri banke, 1. juna 1967? Dobro, to je lako: objavljen je Sgt. Pepper, posle kojeg više nikada ništa neće biti isto, naročito glede poimanja LP ploče u rokenrolu. Ali, šta se zbilo tačno deset godina ranije, 1. juna 1957? Oh, ništa baš tako značajno na globalnom planu, ali vrlo značajno na lokalnom: Radio Novi Sad tog je dana emitovao prvo izdanje emisije „Randevu s muzikom“ (utemeljivač i prvi urednik Angelo Vlatković). Što možda i ne bi bilo tako značajno da nije do dan-danas nastavio u tom pravcu: „Randevu s muzikom“ (RSM) emituje se, dakle, pedeset godina bez prestanka, kroz nekoliko država i režima i bezbroj „vladarskih“ postavki na samom Radiju, od onih najprosvećenijih, pa do onih za koje bi i opis „mračne“ bio nezasluženi kompliment.
Ne znam za neki sličan kontinuitet u SFRJ i okolini. Uostalom, i u mnogo razvijenijim i stabilnijim kulturno-medijskim okruženjima od ovog, izdurati pedeset godina baveći se kontinuirano svim mogućim oblicima „dekadentne dernjave“, kako se to lepo nekada zvalo, ne bi bio mali podvig. Ovde je to, naravno, prošlo prilično ugluho, i da se RSM nije sam javno dosetio sopstvenog rođendana, teško da bi to učinio neko drugi: kažeš, pet banki?! Pih, čudna mi čuda, koj gi šiša! Istorija „Randevua“, međutim, paralelna je sa istorijom srpske/jugoslovenske pop-muzike i pop-kulture „kao takve“, a sam je RSM – začet onih davnih dana kada je Hruščov došao na noge Titu da mu se izvini što ga je Staljin tukao – jedan od za ono vreme hrabrih iskoraka ka liberalizaciji, modernizaciji, evropeizaciji i vesternizaciji jednog sivog, sumornog sveta koji je bio raskrstio sa Staljinom u Moskvi, ali ne i sa milion malih „staljinčića iz našeg sokaka“. Tokom šezdesetih, RSM će biti među pionirima bit–revolucije na jugo-način, a tokom sedamdesetih njegovi će urednici postati sukreatori tadašnje razuđene rokenrol scene (sve je samo ne slučajno što su neki ključni albumi SFRJ-rokenrola snimljeni u studiju Radio Novog Sada, a promovisani ponajviše u „Randevuu“). Punk i new wave u RSM će se primiti odmah, dočim će Radio Beograd još godinama posle autistično kotrljati najsiroviju hevi-metal mašineriju… Malenkost potpisnika ovog teksta dorašće za slušaoca „Randevua“ tamo negde poznih sedamdesetih, i od tada do danas slušaće ga prilježno, kad god je fizički u dometu signala Radio Novog Sada. Moglo bi se, dakle, reći da smo drugu polovinu ove kilometraže istrčali zajedno… I u tome nikako nisam usamljen: evo je i pisac i jedna od ključnih ličnosti vaskolikog NS undergrounda Slobodan Tišma (Luna, La strada…) povodom jubileja „Randevua“ govorio za „Građanski list“ o ulozi RSM ne samo u pukom informisanju, nego i u formiranju suvislog ukusa nekolikih generacija, odnekud, gle, baš onih koje su izbacile Novi Sad negde na vrh ili blizu samog vrha eks-ju scene, i muzičke, i konceptualističke, i uopšte. U to su ključno i prevratno vreme „Randevu“ kreirali ljudi poput Vite Simurdića, Bogice Mijatovića, Dragana Gojkovića (danas advokat; stariji brat Maje G.?!), Anđelka Maletića… Većina njih i danas su u „Randevuu“ ili blizu njega, a pridružili su im se i neki mnogo mlađi.
Da li je „Randevu s muzikom“, nekada po prirodi stvari ekskluzivan prozorusvet, danas postao tek jedan u vremenu zamrznuti anahronizam, izgubljeni fosil zabasao u ovo „vavilonsko“ vreme namnoženih radio-stanica što drndaju danonoćno bez reda i smisla, u epohi interneta, majspejsa, daunloudovanja, em-pe-tri, ajpoda i ostalih čudesa? Čak i Vitomir Simurdić, jedna od njegovih zaslužnih legendi, uveren je da jeste. Ja se slažem, uz jednu napomenu: hvala Bogu da je tako! Poslednje što mi je potrebno od javnog servisa kojem plaćam pretplatu je još jedan konfekcijski debilni „opušteni“ programčić u kojem će neke iskreveljene kreature da beslovesno rke-koke didžejišu i me „zabavljaju“: nemoj, bre, da me zabavljaš, m’rš, idi pa zabavljaj svoju mamu, nek trpi što te je rodila! „Randevu“ ima možda arhaično ime i koncept, ali to je danas već čista romantika, zar ne? Možda je arhaično i to da se pušta kvalitetna i nekomercijalna muzika neretko nestandardnih radio–unfriendly formata, i da se o njoj ozbiljno, analitički i informativno govori, ali valjda i mi Svesno Zaostali imamo ljudsko & građansko pravo na svoje sitne radosti?! Neka nama „Randevua“ svakog Božijeg radnog dana od 18.20 do 19 na 87,7 mHz, u osnovi baš takvog kakav je, a kad proslavi stotu, e onda bi možda valjalo porazmisliti šta da radimo s tim nadobudnim čilagerom!
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U Novom Travniku, Župa Uzašašća Gospodinova zove na bojkot filma „Svadba“ koji je videlo više od milion gledalaca, i sa tugom konstatuju da vernici idu u druge gradove kako bi ga videli. U komentarima po mrežama se tvrdi da je pravi razlog mešoviti brak
Na aukciji u Sotebiju biće ponuđeni na prodaju radovi u papiru Dada Đurića. Očekuje se da će jedan od njih premašiti 100.000 evra, što će biti najskuplje plaćeni rad na papiru jednog jugoslovenskog umetnika do danas
U prestonici kulture Zrenjaninu, na izložbi o arhitekti Dragiši Brašovanu, dominira maketa Dunavske banovine koju je za 2,4 miliona dinara uradio studio koji je autor i makete za Ekspo, a koji se jedini javio na raspisani tender
U porti Petrove crkve u Novom Pazaru zida se objekat „kako bi se raško-prizrenskom vladiki ispunio hir da stoluje ovde, jer se izgleda kosovskog sedišta odrekao“, napisala je Bojana Selaković, koordinatorka Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji
Od početka godine Vlada Srbije prosledila je Narodnoj Skupštini na usvajanje osam predloga za dobijanje statusa kulturnog dobra. Sve ih je predložilo Ministarstvo kulture, na čiji su predlog Vlada i Skupština ranije ukinule status kulturnog dobra Generalštabu
U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija
Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima
Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!