img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Film

Novokomponovani apokrif

25. maj 2006, 00:42 Ivan Jević
Copied

Da Vinčijev kod
Režija: Ron Hauard
Uloge: Odri Tatu, Tom Henks, Žan Reno, Jan Mekelan, Pol Betani, Alfred Molina

Prve reakcije na Da Vinčijev kod Rona Hauarda vrte se oko one čuvene fraze: publika ga je prihvatila iako ga je kritika loše ocenila. Činjenica masovne popularnosti knjige, a po ranim pokazateljima i filma, nije samo statistički i marketinški podatak već je od suštinske važnosti za razumevanje fenomena Da Vinčijev kod, bilo da je u papirnom bilo u celuloidnom obliku. Samo, šta je to što navede dobar deo pismenog stanovništva Sveta da konzumira jednu petparačku pripovest punu navodnih misterija i zavera? Šta tu, dakle, imamo? Spolja, kao prvo, imamo konstrukciju sačinjenu od onoga što se obično zove međunarodni špijunski triler, s tim da se skrivene informacije sada tiču tajnih religioznih organizacija. Iako tu ima jurnjave kolima, pucnjave i sličnih akcionih obeležja, tumači glavnih rola Tom Henks i Odri Tatu, pa i Žak Reno glume kao da su se zadesili na pojanju liturgije a ne u avanturstičkom trileru. Sadržaj nas, pak, uvlači u krug istorijskog revizionizma pri čemu se ofrlje tumačeni simboli iz jedne epohe mešaju sa istorijom druge i slikarstvom treće da bi se došlo do navodnih otkrića koja se tiču ni manje ni više nego najbitnije biografije u istoriji čevečanstva, one Isusa Hrista. Kod je, prevashodno, kreativnim tumačenjem Hristove biografije a uz pomoć Da Vinčijeve Tajne večere, pokušaj da se dâ mnogo veći značaj Mariji Magdaleni, a pri svemu tome glavni negativac je Rimokatolička crkva, posebno organizacija Opus Dei, pa zvanični Vatikan besomučno demantuje neke od budalaština izrečenih u Kodu. Što se filmskog kvaliteta ovog ostvarenja tiče on je apsolutno katastrofalan. Tako, za odgovorom na gornje pitanje, o prirodi prijemčivosti ove priče, treba još tragati.

Kroz prikaz stvaranja novog kulta Magdalene autori sa više ili manje uspeha pokušavaju da kažu nekoliko stvari. Iza onoga što se u filmu rogobatno naziva ženskim principom a ne tiče se samo prava žena, srednjovekovnih progona veštica ili neke druge usko feminističke teme, trebalo bi da stoji afirmacija jedne paganske, erotsko-čulne prirode čovekove koju hrišćanstvo sistematski cenzuriše. Problematika se dakle tiče: tumečenja jedne od osnovnih dogmi o prirodi Isusa, zatim crkvene politike, ali i prevrednovanja hrišćanstva u pravcu polne demokratije i kulta telesnosti. Odnosno, reč je o uvođenju seksualnog u polje religijskog ili o defalizaciji spasenja. Ali, iza toga se krije i obraćanje savremenim političkim pitanjima. Razgoropađeni neokonzervativizam za svoja nakazna moralna opravdanja u cilju borbe ne samo za sprečavanje uvećanja građanskih sloboda i prava nego i ukidanje već izvojevanih, uvek se poziva na Crkvu, tačnije Vatikan koji se vodi kao privilegovan tumač Božije reči i reprezent Božije moći na zemlji. Zato Den Braun, za kojim kaska i Ron Hauard, kroz uspostavljanje navodnog značaja Marije Magdalene, potpuno neskriveno, pokušava da savremenim liberalnim vrednostima dâ religiozno utemeljenje i time ih brani na tom bazičnom, afektivnom, iracionalnom nivou. Upravo tamo odakle su i napadnute.

Uspeh Koda je, delimično, u njegovoj naivnosti. Ovde nije posredi ona, pritajeno ironična, postmoderna tehnika sumnje u zvaničnu verziju kao vladajući metod popkulturne dekonstrukcije jednog mita (Kenedi, Merilin Monro, Elvis). Ovo ostvarenje svoju afektivnu dinamiku ili psihološku uverljivost crpe iz podudarnosti sa hrišćanskim žitijima. Priča je, zapravo, izdanak tog arhaičnog žanra: pojedinac progonjen od moćne institucije (tamo obično paganski vlastodršci, ovde Katolička crkva) zbog svoje vere ili učenja, i to zbog toga što joj ovaj novim vrednostima koje reprezentuje ugrožava politički ili neki drugi monopol. Kada pogledamo iza kostura jednog modernog žanra i razgrnemo pokrov od teorija zavere, koje ovde služe samo da zavaraju trag, radi se o jednom novokomponovanom apokrifu. Toj vrsti priče nije ni potrebno da bude uverljiva na racionalnom planu, već ubedljiva na afektivnom planu, i to je upravo ono što Kod, za većinu publike, „radi“. Ukratko, pravljen je za ljude koji ne znaju ništa ni o čemu ali su, ako im neko sve sažvaće i uprosti, skloni da poveruju u Nešto. E, upravo to je baza čitalaca i gledalaca Da Vinčijevog koda – skoro svih.

A možda je Da Vinčijev kod samo romansirani vodič kroz Luvr za onaj poseban soj glupih turista koji bi voleli o sebi da misle da to nisu. Već postoje agencije koje sprovode ove vikend-indijana-džons ture po čuvenom pariskom muzeju i ostalim ispripovedanim lokacijama u Londonu i Škotskoj. Neka čitava ta fama izgleda pomalo smešno i blesavo, ali činjenica da su Den Braun, a sada i Ron Hauard uspeli da dodirnu neku žicu u srcu srednjeklasnog, malog čoveka, umnoženog na milionski auditorijum konzumenata oba agregatna stanja Da vinčijevog koda, koji voli da zamisli sebe u središtu borbe za nekakvu večnu Pravdu i skrivenu Istinu, što svakako nije za potcenjivanje.

Komentari: 1

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

22.novembar 2026. S. Ć.

Izložba „Ćirilica u pokretu“ je dobra praksa čuvanja nacionalnog pisma

U Galeriji Grafički kolektiv počinje izložba o ćirilici, što je pravi način kako zainteresovati javnost za nacionalno pismo – lepotom, a ne presijom i kaznama kao što je to radila dosadašnja vlast

Kultura

22.novembar 2026. S. Ć.

Vanja Ejdus i Igor Đorđević odbili da prime nagrade Narodnog pozorišta

Glumci Narodnog pozorišta Vanja Ejdus i Igor Đorđević odbili su da prime godišnje nagrade Narodnog pozorišta zato što je Uprava "pogazila kriterijume za dodeljivanje nagrade glumcima"

Kultura

21.novembar 2026. S. Ć.

Kamerna scena „Studio“: Predstave za mlade, mladih autora

„Studio Centar“ otvara Kamernu scenu. Na repertoaru su predstave za mlade, mladih autora. A toga u Beogradu nema

Kultura

21.novembar 2026. Sonja Ćirić

Ašhen Ataljanc: Zašto me UBUS nije predložilo za nacionalnu penziju

Ministarstvo kulture je prošle godine odbilo balerinu Ašhen Ataljanc za nacionalnu penziju, a ove godine je Udruženje baletskih umetnika Srbije nije ni kandidovalo

Otvaranje Festivala autorskog filma

Kultura

21.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Konačno festival koji je napunio salu

Pred krcatom salom i sa Kanskim pobednikom, počeo je Festival autorskog filma - onako kako nisu počinjali prethodni ovogodišnji festivali u prestonici

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure