
Festival
Otkazani su Dani izraelskog filma u Srbiji
„Duboko je cinično gledati filmove o ljubavi i braku dok Izrael intenzivno sprovodi genocid nad palestinskim stanovništvom“, piše u apelu kojim je traženo da se otkažu Dani izraelskog filma
Kako se osećate u zemlji u kojoj tokom jedne nedelje čujete vesti o mrtvoj bebi na deponiji, na smrt pretučenom čoveku u centru Beograda, ili lešu koji je pronađen u šahtu pored buvljaka. Od vesti sa estrade imamo razbijenu glavu Vlade Georgijeva, rezultat diskusije o poštovanju autorskih prava u Srbiji. U emisiji „Insajder“ na B92 videli smo priču o ubistvu o kom celo selo ćuti već 14 godina, a ubica uredno podseća familiju žrtve „da ih je rešio ustaše“. Ni danas seljani ne žele da govore o zločinu, naročito posle snimka gde komšije „škorpioni“ ubijaju tamo neke muslimane. Najcrnje zlo je činjenica da se dotična video-kaseta, sa vikend-ubicama na delu, godinama mogla iznajmiti u lokalnom video–klubu. Pomislio sam kakve li gnusobe još postoje na policama divča video-klubova po Srbiji, osim očekivanih amaterskih pornića. Da li je onda sve u redu, ili imamo ozbiljan problem koji zahteva adekvatnu medijsku analizu.
Vest i slika o hapšenju Ante Gotovine na Kanarskim otocima, izazvala je pomešane reakcije. Najsrećnija je bila, naravno, Karla del Ponte, a Hrvatskom i Srbijom su krenule najneverovatnije teorije zavere. Kao, on se sam namestio, neko ga je izdao, da li su ga skembali Englezi ili Hrvatska obavještajna zajednica. Hrvatskom se proširio talas protesta, a prednjačio je Zadar gde je osvanuo transparent univerzalne sadržine, uporabljiv na celom prostoru Balkana. „Hrvatsko cvijeće – izdalo te eurosmeće!„ Ime naroda se po potrebi može menjati kao u hrvatsko-srpskim koračnicama/budnicama. Ono što sam primetio jeste tajming hapšenja, koje se odigralo tokom aperitiva, jer se u Španiji vino pije pre prvog tanjira (prvog jela), dok žestoko piće ide na kraju. Kristijan Horvat, što je pseudonim Ante Gotovine, takođe zvuči kao totalni anagram, dostojan ovdašnjih legionarskih eksperata. Među teorijama zavere interesantna je i priča o turistima iz Češke i Hrvatske kojih ima mnogo na Kanarima. Možda ga je neko prepoznao i osvojio nagradu. Trenutno važi vansezonski popust koji je zgodan za turiste sa istoka Evrope. Drugi turista, Saša iz beogradskog naselja Mirijevo, mesecima je bio u Turskoj posle amnezije. Roditelji su ga prepoznali tokom priloga u beogradskom programu i misterija je rešena. Otkud on tamo, još uvek ne znamo.
U celom ovom kriminalnom miljeu, pražnjenje agresije koje se odigralo na košarkaškoj utakmici (Partizan–Hemofarm) delovalo je kao kljucanje petlića. Nije, dakle, problem u koškanju, već u zaštiti digniteta sporta, doskoro jedine oaze gde se rokanje na terenu nije javljalo. Bilo ga je na tribinama, a borba se vodila isključivo sportskim nadmetanjem. Zato su neozbiljno delovala kliberenja u „Utisku nedelje“, gde se relativizovao ceo slučaj. Svi znamo da sportisti nisu cvećke, ali je u doba tranzicije i krize morala bolje da klinci treniraju basket nego da rade hors. Jedno sa drugim ne ide, pa će neki od njih možda uspeti da se izvuku iz kraja, zarade kintu i vide svet.
Kriminalni kontekst dobile su čak i reklame za jednu ovdašnju banku. Ako je slogan „uđeš, izađeš i gotovo!„, onda mi nije jasno da li si odradio filijalu sa čarapom na glavi ili si dobio keš kredit. Šta je tu simpatično i blisko našim građanima, toliko nestrpljivim da stignu do keša, da vreme mere minutama. Ukoliko neko hoće zaista brzo da dođe do gotovine, pre ili kasnije će doći na ideju da zaobiđe proceduru i jednostavno otme lovu. Po ovoj logici, to je najpovoljnija varijanta jer se pozajmica ne vraća, a kamata je nula odsto. Grejs period traje dok vas panduri ne skembaju.
Da se tu priča ne završava, javno je potvrdio ministar Mlađan Dinkić u „Suočavanju“ sa Bojanom Lekić. U pauzama diskusije o Bogoljubu, saznao sam da nema ništa od povratka novca koji je devedesetih iznet iz zemlje i rasut po računima u 52 zemlje. Dakle, ko zaista drpi velike pare i iznese ih iz zemlje, može posle i da robija, njegove pare su na sigurnom. Najlepše je što verovatno nećete ni robijati. Važno je samo misliti u velikim ciframa, jer najviše strada sitna boranija.
Na kraju, vidim da se uveliko snimaju novogodišnji programi. Okićeni narodnjaci su se već izljubili, u toku su poslednje pripreme. Šta ćemo jedni drugima poželeti u novoj godini? Odgovor se pojavio u plakatu za jednu od novogodišnjih žurki – Novogodišnja sačekuša! Nemam bolju definiciju za ono što nam se sprema, u životu i na malim ekranima.
„Duboko je cinično gledati filmove o ljubavi i braku dok Izrael intenzivno sprovodi genocid nad palestinskim stanovništvom“, piše u apelu kojim je traženo da se otkažu Dani izraelskog filma
Industrijsko nasleđe je upitno u vremenu očigledne ugroženosti već zaštićenih i daleko poznatijih kulturnih i istorijskih objekata, kaže Dobrivoje Lale Erić učesnik regionalnog projekta koji promoviše vrednosti kulturnog, naučnog i industrijskog nasleđa
Posle trogodišnje pauze „Arhipelag“ opet organizuje Beogradski festival evropske književnosti i, u ovo vreme besparice po kulturu, pita - da li su kultura i književnost subverzivne
Država u okviru Ekspa gradi nekakav Centar muzikalnosti za koji niko ne zna šta je, dok novca za davno planiranu i obećanu zgradu Beogradske filharmonije nema
Već na početku mandata, novi predsednik Udruženja dramskih umetnika Srbije Pavle Pekić izdvojio se od svojih prethodnika time što je za Predsedništvo izabrao osam koleginica
Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac
Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve