
Festival
NAFIT: Na Zlatiboru k’o na Kanu
Za mesec dana počinje prvi Nacionalni festival filma i televizije na Zlatiboru. Zna se da su u Odboru Gaga Antonijević, Lazar Ristovski, Miroslav Lekić, a očekuje se objavljivanje i programa
Bio je, a da je toga čak bio u dobroj meri svestan i nije se izvinjavao, po konstituciji svog duha i ukusa evropocentričan, a jedva je moguće zamisliti teži greh u današnjem svetu. Nije bio rođeni podanik bilo koje imperijalne sile, pa se i nije izvinjavao okolo za tuđi imperijalizam
Dešava se, čak ne tako retko, da Nobelovu nagradu dobiju uistinu veliki pisci. Ali, ne mogu to biti bilo kakvi veliki pisci, nego oni koji su formatirani tako da Nobelova nagrada može da ih podnese.
Za njega se već decenijama svake godine govorilo da je “u najužem izboru” za Nagradu, što ama baš ništa ne znači jer takav izbor zapravo ne postoji.
Naprotiv, odavno je bilo jasno da je neće dobiti, pošto je nije već dobio. Ne zato što se smanjivao kao pisac, nego zato što se smanjivao i bledeo kao pogodan i podoban kulturni uzor. U svetu koji je nestajao bio je progonjen, u svetu koji je nastajao bio je mrzovoljno ignorisan.
Nije bio levičar, a pogotovo nije bio desničar. Nije koketirao sa čegevarama, čavesima i ostalim egzotičnim kraljevima u čijim veleposedima nije morao da živi. Bio je, a da je toga čak bio u dobroj meri svestan i nije se izvinjavao, po konstituciji svog duha i ukusa evropocentričan, a jedva je moguće zamisliti teži greh u današnjem svetu. Nije bio rođeni podanik bilo koje imperijalne sile, pa se i nije izvinjavao okolo za tuđi imperijalizam.
Pisao je, u obe zemlje i na oba jezika, o ljudima koje i kakve je poznavao, koji su ga se ticali i koje je pronalazio i u sebi. Imao je sjajne i moćne ženske likove, ali je ipak bio ponad svega surovo pronicljiv pisac “priča o muškom”. Verovatno su i on i njegovi junaci previše voleli žene; ne mislim samo “poštovali”, nego voleli. “Otadžbinu” nije ni uzdizao ni pljuvao. Svoju drugu zemlju i svoj drugi grad koristio je bez egzaltacija i bez mrgodnosti, kao udobno stanište za pisca i kao raskošnu “kuhinju ideja”, kako je govorio njegov srodnik D. K.
Milan Kundera, gorostas iz Brna i marginalac iz jednog pariskog stana i obrnuto, jedan od najvećih pisaca druge polovine XX veka. Čeških, francuskih, svetskih. I jugoslovenskih, i te kako. Ako ste živeli i čitali u Jugoslaviji, dobro razumete zašto.
Za mesec dana počinje prvi Nacionalni festival filma i televizije na Zlatiboru. Zna se da su u Odboru Gaga Antonijević, Lazar Ristovski, Miroslav Lekić, a očekuje se objavljivanje i programa
Premijer Macut najavljuje da će nacionalni udžbenici fokusirati znanje, da će usmeriti izdavaštvo, i da će osnažiti Zavod za udžbenike, ali ne pominje prava rešenja za ove probleme
"Rt" Saše Ilića je romana širokog narativnog i istorijskog zamaha, jedan od retkih koji se bave fenomenom religije u post-sekularnoj Srbiji
Može nešto i postojati – u stvari postoji mnogo takvih “nešto” – ali ako nemamo reč za to, ono za nas ne postoji. Imamo onoliko sveta koliko nam je jezik bogat, izražajan i koliko su razuđeni i istančani njegovi glagolski oblici i vremena
Oko reflektora se roje noćni insekti, sa okolnih farmi čuje se glasanje stoke. Glumci igraju na otvorenom i moraju da drže pažnju publike. Zato predstava ne traje dugo, glumci govore glasno (glasnije nego što bi govorili u zatvorenom prostoru) i igraju brzo. Taj brzi ritam je konstantan i zato povremeno monoton. Reditelj je toga verovatno bio svestan i zato se u predstavi puno peva i igra na način koji je sasvim primeren stilu pučke predstave i duhu komada
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve