img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Srpsko pismo

Nije tačno da srpske knjige na latinici zbog CIP zapisa postaju hrvatske

01. oktobar 2024, 21:24 Sonja Ćirić
Foto: Tanjug
Copied

Iz Narodne biblioteke Srbije kažu da informacija o srpskim knjigama koje postaju hrvatsko vlasništvo, nije tačna. Kao i da je sve to aminovano potpisom Sretena Ugričića

Namera Ministarstva kulture da raznim merama izbaci latinicu iz Srbije ne bi li na njeno mesto uselila ćirilicu, podstakla je novu podelu u javnosti: samo za ćirilicu, odnosno za oba pisma, ćiriličko i latiničko.

Jedan od navodnih dokaza pripadnika prve grupe da se ćirilica namerno i s predumišljajem potiskuje iz Srbije je sledeći:

Teorija zavere

Oni tvrde da se prilikom dodele CIP zapisa, latinične knjige objavljene u Srbiji upisuju kao hrvatske, a da se kao izdanja srpskih izdavača upisuju samo knjige objavljene ćiriličnim pismom.

Da objasnimo: CIP zapis predstavlja najosnovnije kataloške podatke za neko delo, beleži se  na kraju knjige, a dodeljuje ga Narodna biblioteka Srbije.

Kako srpske knjige ne bi zbog latinice postajale hrvatske, smatraju zagovornici samo ćiriličkog pisma u Srbiji, treba podržati nameru Ministarstva kulture da od izdavača za biblioteke otkupljuje samo ćirilična izdanja. Smatraju da je to delotvorna mera koja će naterati izdavače da se opredele za ćirilicu, a na taj način će, posledično, biti onemogućeno Hrvatskoj da preko CIP zapisa prisvaja srpske knjige.

Tvrde i da je sve to omogućeno potpisom Sretena Ugričića nekadašnjeg upravnika NBS.

Informacija nije tačna

Na upit „Vremena“ Narodnoj biblioteci Srbije da li je tačno da se srpske knjige na latinici upisuju kao hrvatska izdanja, dr Dragana Milunović, zamenica upravnika ove krovne bibliotečke ustanove, objašnjava da je „Narodna biblioteka Srbije odgovorna za elektronsku Uzajamnu bibliografsko-katalošku bazu podataka Republike Srbije. U tom smislu, NBS je odgovorna i za kodiranje bibliografskih zapisa u odnosu na jezik i pismo.“

„Građa na srpskom jeziku, bez obzira na pismo izdanja, ćirilica ili latinica, uvek je kodirana kodom za srpski jezik.“

Navodi i da „za stare zapise, kodirane prema nekadašnjem zvaničnom nazivu jezika, srpskohrvatski jezik, urađena je detaljna i pažljiva konverzija, iz nekoliko koraka (2007. godine).“

Vašington je prihvatio predlog NBS

Inače, „važeći standard za bibliografske kodove u odnosu na jezik je ISO 639-2“, kaže Dragana Milunović. „Odgovorna institucija za taj standard je Kongresna biblioteka u Vašingtonu.“

Podseća da su „Narodna biblioteka Srbije i Institut za standardizaciju Srbije, zajedno sa Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom iz Zagreba i Hrvatskim zavodom za norme, uputili predlog Kongresnoj biblioteci u Vašingtonu (autoritetu za standard ISO 639-2),  da se kodovi scc – srpski jezik, scr – hrvatski jezik, promene u kodove srp – srpski jezik, hrv – hrvatski jezik (predlog od 7. marta 2008).“

Dragana Milunović navodi da je odgovorom od 17. juna 2008. godine predlog prihvaćen „s napomenom da u već kodiranim zapisima se u tom trenutku neće menjati kodovi scc – srpski jezik, scr – hrvatski jezik, ali se oni tokom redakcije zapisa u NBS kontinuirano menjaju. U zapisima u kojima su i dalje prisutni stari kodovi, jasno se vidi upućivanje na nove.“

„Takođe, bibliografsko-kataloška baza je javna i dostupna na linku https://plus.cobiss.net/cobiss/sr/sr/bib/search gde svaki građanin može izvršiti uvid u način na koji se katalogizuje građa“, naglašava Dragana Milunović.

A povodom tvrdnje da je za vreme mandata Sretena Ugričića potpisan dokument koji naše knjige pretvara u hrvatske, Dragana Milunović kaže da NBS „nema saznanja da je nešto potpisivano na temu jezika i pisma katalogizacije.“

 

Tagovi:

Ćirilica Narodna biblioteka Srbiuje Latinica
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Hronika

09.mart 2026. Sonja Ćirić

Glumci Narodnog pozorišta podneli krivičnu prijavu TOK-u protiv Selakovića, Bokana i Bajića

Sindikat glumaca Narodnog pozorišta u Beogradu podneo je TOK-u krivičnu prijavu protiv ministra kulture Nikole Selakovića, predsednika Upravnog odbora Dragoslava Bokana i v. d. upravnika Dragoljuba Bajića. Razlog: štetno delovanje po kolektiv

Kultura u Srbiji

08.mart 2026. Sonja Ćirić

Ministarstvo kulture objavilo konkurse za ovu godinu iako ni svi prošli nisu završeni

Krajem februara Ministarstvo kulture je objavilo 11 konkursa za finansiranje ili sufinansiranje projekata u kulturi, uz nekoliko nejasnoća. Na primer, kad će biti završeni svi prošlogodišnji

Država i film

07.mart 2026. Sonja Ćirić

Da li je Filmski centar Srbije odlučio da se samoukine?

Filmski centar Srbije je odlučio da ne raspisuje konkurse, zato što filmovi kojima je dao 13 miliona evra još nisu završeni. Ovom odlukom, FCS gubi svoju misiju i razlog zašto postoji

Nagrada

06.mart 2026. S. Ć.

Nagradu „Pavle Vasić“ dobila je Una Popović za tekst o Goranki Matić

Nagradu „Pavle Vasić“ dobila je Una Popović za tekst u monografiji „Goranka Matić“

Pozorište

06.mart 2026. Sonja Ćirić

Dva jubileja Voje Brajovića, tri „Zvezdare teatra“ – ukupno deset jubilarnih predstava

Do kraja marta a od početka godine, biće deset jubilarnih izvođenja pozorišnih predstava. Od toga u dve glumi Voja Brajović, a tri su u „Zvezdara teatru“

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm

Komentar

Srećan Ćacilend, svima koji slave

Ćacilend 6. marta slavi prvi rođendan. Naprednjačka okupacija Pionirskog parka govori sve o režimu Aleksandra Vučića. I mnogo o onima koji se protiv njega bune

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure