img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Srpsko pismo

Nije tačno da srpske knjige na latinici zbog CIP zapisa postaju hrvatske

01. oktobar 2024, 21:24 Sonja Ćirić
Foto: Tanjug
Copied

Iz Narodne biblioteke Srbije kažu da informacija o srpskim knjigama koje postaju hrvatsko vlasništvo, nije tačna. Kao i da je sve to aminovano potpisom Sretena Ugričića

Namera Ministarstva kulture da raznim merama izbaci latinicu iz Srbije ne bi li na njeno mesto uselila ćirilicu, podstakla je novu podelu u javnosti: samo za ćirilicu, odnosno za oba pisma, ćiriličko i latiničko.

Jedan od navodnih dokaza pripadnika prve grupe da se ćirilica namerno i s predumišljajem potiskuje iz Srbije je sledeći:

Teorija zavere

Oni tvrde da se prilikom dodele CIP zapisa, latinične knjige objavljene u Srbiji upisuju kao hrvatske, a da se kao izdanja srpskih izdavača upisuju samo knjige objavljene ćiriličnim pismom.

Da objasnimo: CIP zapis predstavlja najosnovnije kataloške podatke za neko delo, beleži se  na kraju knjige, a dodeljuje ga Narodna biblioteka Srbije.

Kako srpske knjige ne bi zbog latinice postajale hrvatske, smatraju zagovornici samo ćiriličkog pisma u Srbiji, treba podržati nameru Ministarstva kulture da od izdavača za biblioteke otkupljuje samo ćirilična izdanja. Smatraju da je to delotvorna mera koja će naterati izdavače da se opredele za ćirilicu, a na taj način će, posledično, biti onemogućeno Hrvatskoj da preko CIP zapisa prisvaja srpske knjige.

Tvrde i da je sve to omogućeno potpisom Sretena Ugričića nekadašnjeg upravnika NBS.

Informacija nije tačna

Na upit „Vremena“ Narodnoj biblioteci Srbije da li je tačno da se srpske knjige na latinici upisuju kao hrvatska izdanja, dr Dragana Milunović, zamenica upravnika ove krovne bibliotečke ustanove, objašnjava da je „Narodna biblioteka Srbije odgovorna za elektronsku Uzajamnu bibliografsko-katalošku bazu podataka Republike Srbije. U tom smislu, NBS je odgovorna i za kodiranje bibliografskih zapisa u odnosu na jezik i pismo.“

„Građa na srpskom jeziku, bez obzira na pismo izdanja, ćirilica ili latinica, uvek je kodirana kodom za srpski jezik.“

Navodi i da „za stare zapise, kodirane prema nekadašnjem zvaničnom nazivu jezika, srpskohrvatski jezik, urađena je detaljna i pažljiva konverzija, iz nekoliko koraka (2007. godine).“

Vašington je prihvatio predlog NBS

Inače, „važeći standard za bibliografske kodove u odnosu na jezik je ISO 639-2“, kaže Dragana Milunović. „Odgovorna institucija za taj standard je Kongresna biblioteka u Vašingtonu.“

Podseća da su „Narodna biblioteka Srbije i Institut za standardizaciju Srbije, zajedno sa Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom iz Zagreba i Hrvatskim zavodom za norme, uputili predlog Kongresnoj biblioteci u Vašingtonu (autoritetu za standard ISO 639-2),  da se kodovi scc – srpski jezik, scr – hrvatski jezik, promene u kodove srp – srpski jezik, hrv – hrvatski jezik (predlog od 7. marta 2008).“

Dragana Milunović navodi da je odgovorom od 17. juna 2008. godine predlog prihvaćen „s napomenom da u već kodiranim zapisima se u tom trenutku neće menjati kodovi scc – srpski jezik, scr – hrvatski jezik, ali se oni tokom redakcije zapisa u NBS kontinuirano menjaju. U zapisima u kojima su i dalje prisutni stari kodovi, jasno se vidi upućivanje na nove.“

„Takođe, bibliografsko-kataloška baza je javna i dostupna na linku https://plus.cobiss.net/cobiss/sr/sr/bib/search gde svaki građanin može izvršiti uvid u način na koji se katalogizuje građa“, naglašava Dragana Milunović.

A povodom tvrdnje da je za vreme mandata Sretena Ugričića potpisan dokument koji naše knjige pretvara u hrvatske, Dragana Milunović kaže da NBS „nema saznanja da je nešto potpisivano na temu jezika i pisma katalogizacije.“

 

Tagovi:

Narodna biblioteka Srbiuje Latinica Ćirilica
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Bitef festival

23.mart 2026. Sonja Ćirić

Bitef bez selektora, predstave biraju Spasoje Ž. Milovanović i članovi Odbora

Kao što zakon omogućava, predstave za ovogodišnji Bitef neće birati selektor već Odbor tog festivala, na čijem čelu je Spasoje Ž. Milovanović

Izložba

23.mart 2026. Sonja Ćirić

„Evolucija“: Izložba slika novinarke „Vremena“ Katarine Stevanović

U beogradskom Đura baru, 24. marta, novinarka „Vremena“ Katarina Stevanović otvara prvu izložbu slika. Zove se „Evolucija“ i vrlo je asocijativna

Cenzura

22.mart 2026. S. Ć.

Seriju Srdana Golubovića gledaju u Evropi ali ne i u Srbiji

Mini serija „Apsolutnih 100“ prodata je evropskim prestižnim platformama, hvali je Le Monde, ali u Srbiji nije prikazana iako je završena 2024.

Ministarstvo kulture

22.mart 2026. Sonja Ćirić

Ministarstvo kulture: Čitaj napomenu na kraju strane

Ministarstvo kulture raspisalo je ovog meseca tri konkursa za sufinansiranje projekata, uz napomenu sitnim slovima na kraju strane u kojoj piše da sve u vezi dinamike raspisivanja konkursa zavisi od Ministarstva finansija

Prestonica kulture

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Tihi početak godine u kojoj je Leskovac Prestonica kulture

Pre nego što je uobičajeno, u Leskovcu je počela Godina kulture otvaranjem izložbe koja postoji od 2024, bez medija i atmosfere kakva priliči ovakvom događaju. Bila je to direktiva Ministarstva kulture

Komentar
Aleksandar Vučić oko koga gusto lete konfete sa bojama srpske zastave

Komentar

Vučićevo friziranje Platona ili kako je staleška država pretvorena u mafijašku

Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same

Ivan Milenković
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure