img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Baština

Narodni muzej nije otkupio „Veneciju“ Nadežde Petrović

18. april 2024, 15:48 S.Ć.
Veduta "Venecija" Nadežde Petrović
Copied

Komisija za nabavku muzejskih predmeta Narodnog muzeja procenila je da Venecija ne bi sistemski upotpunila stalnu postavku ove ustanove. Prema dostupnim informacijama, ova slike Nadežde Petrović je procenjena na oko 150.000 evra

Narodni muzej ipak neće da otkupi Veneciju Nadežde Petrović, jedno od retkih dela njene impresionističke faze, od privatnog kolekcionara koji je ovu sliku otkupio od jedne hrvatske zbirke.

Komisija za nabavku muzejskih predmeta Narodnog muzeja, čiji je zadatak da procenjuje da li neko delo treba da se nađe u kolekciji naše krovne muzejske institucije, u slučaju Venecije odgovorila je negativno. Procenjeno je da Venecija ne bi sistemski upotpunila stvaralaštvo Nadežde Petrović u okviru Zbirke jugoslovenskog slikarstva 20. veka, kao ni stalne postavke Narodnog muzeja.

Prema dostupnim informacijama, glavni razlog je bila tražena cena za otkup, oko 150.000 evra. Na tržištu umetnina, na kome su inače, veoma retka platna ovo slikarke, zadnje tri transakcije za dela Nadezde Petrovic su procenjivana zmeđu 200 000 i 250 000 evra. Među njima je i njena poznata slika Guseničar . Sva tri kupca su bila iz Beograda.

Nema naznaka da je država izrazila zainteresovanost da pomogne Narodnom muzeju kako bi otkupio ovo retko delo.

Narodni muzej baštini najpotpuniju kolekciju dela Nadežde Petrović u zemlji, sa gotovo trećinom njenog ukupnog opusa, a među kojima su i neka od remek dela iz perioda 1907. – 1908. godine, poput Dereglije na Savi.

Venecija se dugo nalazila u jednoj od najčuvenijih i najprestižnijih hrvatskih kolekcija. Prošle godine otkupio ju je i doneo u Srbiju jedan ovdašnji kolekcionar. Nakon izvršene ekspertize u Narodnom muzeju u Beogradu, Narodni muzej je Veneciju proglasio za kulturno dobro-muzejski predmet.

Po zakonu, svako kulturno dobro koje se kupuje ili prodaje  mora se ponuditi nadležnoj instituciji, dakle Narodnom muzeju, kako bi po pravu preče kupovine mogao da odluči da li hoće ili neće da ga kupi.

Status kulturno dobro-muzejski predmet osigurava da delo ne može da se iznese iz zemlje bez dozvole nadležnog državnog organa.

Venecija je ovdašnjoj javnosti prvi put  prikazana krajem marta na izložbi „Nadežda Petrović – Naslednici – Sledbenici“ u Galeriji slikarkinog imena u Čačku. Kako je nedavno izjavio „Vremenu“ Vojislav Noveski vlasnik Moderne galerije u Beogradu, Venecija je izložena u Čačku posredovanjem te galerije.

Venecija je jedno od retkih dela impresionističke faze  Nadežde Petrović. Nastala je 1907. godine, u vreme kada je Nadežda bila na studijskom boravku u Italiji. Izložba impresionista u Veneciji koju je posetila sa bliskim prijateljem slikarom Brankom Popovićem, ostavila je na nju snažan utisak, pa je narednih godina stvarala pod uticajem tog slikarskog pravca. Upravo tada nastala su neka od njenih kapitalnih dela, poput Dereglije na Savi, Koloseuma i – Venecije. Ta dela iz njenog impresionističkog perioda utrla su put srpskom impresionizmu.

Odbijanje Komisije Narodnog muzeja nikako ne umanjuje u vrednost Venecije kao kulturnog dobra – muzejskog predmeta, isto kao što ne znači  da za nju neće biti zainteresovana neka druga institucija, ili privatni kolekcionar.

 

 

 

Tagovi:

Nadežda Petrović Narodni muzej otkup slike Venecija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Inicijativa

22.novembar 2025. Sonja Ćirić

Aleksandar Jovanović Ćuta: Generalštab bi mogao da nas ujedini

Mislim da je Generalštab nešto što bi trebalo da nas ujedini, jer to je posao za sve - kaže Ćuta povodom inicijative da se sudbina ovog kulturnog dobra odluči referendumom

Festival

22.novembar 2025. S. Ć.

Reflektor festival: Da li je Dejtonski sporazum doneo mir

Reflektor je regionalni festival društveno angažovanog pozorišnog izraza, , prestavlja pet predstava o temama rata i mira, odgovarajući na pitanje da li nam je Dejtonski sporazum doneo mir

Narodno pozorište

22.novembar 2025. Sonja Ćirić

Kako Dan Narodnog pozorišta obeležavaju umetnici, a kako njegova uprava

Ovogodišnji Dan Narodnog pozorišta se obeležava kao ni jedan prethodni, bez umetnika na sceni i publike u gledalištu - kažu umetnici. Pa šta – kaže Uprava njihovog pozorišta. Skupština svih Srba u rasejanju im poručuje: sa kulturom izlazimo pred istoriju

Leks specijalis

21.novembar 2025. Sonja Ćirić

Konzervatori Srbije odbijaju da izbrišu Generalštab iz registra kulturnih dobara

Zaposleni u Republičkom i Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture odbijaju da se povinuju zahtevima leks specijalisa i izbrišu kompleks Generalštaba iz Centralnog registra nepokretnih kulturnih dobara Republike Srbije, iako im se preti otkazima. Osim baštine brane i integritet svojih institucija i svoju struku

Leks specijalis

20.novembar 2025. Sonja Ćirić

Poslanik Jovanov traži da se leks specijalis proširi do Slavije

SNS traži da se područje obuhvaćeno leks specijalisom proširi do Slavije i da se status kulturnog dobra ukine sa još 15 objekata među kojima su Amam kneza Miloša, Vaznesenjska crkva, Jugoslovensko dramsko pozorište, Studentski kulturni centar, Vlada RS...

Komentar
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure