img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Baština

Narodni muzej nije otkupio „Veneciju“ Nadežde Petrović

18. april 2024, 15:48 S.Ć.
Veduta "Venecija" Nadežde Petrović
Copied

Komisija za nabavku muzejskih predmeta Narodnog muzeja procenila je da Venecija ne bi sistemski upotpunila stalnu postavku ove ustanove. Prema dostupnim informacijama, ova slike Nadežde Petrović je procenjena na oko 150.000 evra

Narodni muzej ipak neće da otkupi Veneciju Nadežde Petrović, jedno od retkih dela njene impresionističke faze, od privatnog kolekcionara koji je ovu sliku otkupio od jedne hrvatske zbirke.

Komisija za nabavku muzejskih predmeta Narodnog muzeja, čiji je zadatak da procenjuje da li neko delo treba da se nađe u kolekciji naše krovne muzejske institucije, u slučaju Venecije odgovorila je negativno. Procenjeno je da Venecija ne bi sistemski upotpunila stvaralaštvo Nadežde Petrović u okviru Zbirke jugoslovenskog slikarstva 20. veka, kao ni stalne postavke Narodnog muzeja.

Prema dostupnim informacijama, glavni razlog je bila tražena cena za otkup, oko 150.000 evra. Na tržištu umetnina, na kome su inače, veoma retka platna ovo slikarke, zadnje tri transakcije za dela Nadezde Petrovic su procenjivana zmeđu 200 000 i 250 000 evra. Među njima je i njena poznata slika Guseničar . Sva tri kupca su bila iz Beograda.

Nema naznaka da je država izrazila zainteresovanost da pomogne Narodnom muzeju kako bi otkupio ovo retko delo.

Narodni muzej baštini najpotpuniju kolekciju dela Nadežde Petrović u zemlji, sa gotovo trećinom njenog ukupnog opusa, a među kojima su i neka od remek dela iz perioda 1907. – 1908. godine, poput Dereglije na Savi.

Venecija se dugo nalazila u jednoj od najčuvenijih i najprestižnijih hrvatskih kolekcija. Prošle godine otkupio ju je i doneo u Srbiju jedan ovdašnji kolekcionar. Nakon izvršene ekspertize u Narodnom muzeju u Beogradu, Narodni muzej je Veneciju proglasio za kulturno dobro-muzejski predmet.

Po zakonu, svako kulturno dobro koje se kupuje ili prodaje  mora se ponuditi nadležnoj instituciji, dakle Narodnom muzeju, kako bi po pravu preče kupovine mogao da odluči da li hoće ili neće da ga kupi.

Status kulturno dobro-muzejski predmet osigurava da delo ne može da se iznese iz zemlje bez dozvole nadležnog državnog organa.

Venecija je ovdašnjoj javnosti prvi put  prikazana krajem marta na izložbi „Nadežda Petrović – Naslednici – Sledbenici“ u Galeriji slikarkinog imena u Čačku. Kako je nedavno izjavio „Vremenu“ Vojislav Noveski vlasnik Moderne galerije u Beogradu, Venecija je izložena u Čačku posredovanjem te galerije.

Venecija je jedno od retkih dela impresionističke faze  Nadežde Petrović. Nastala je 1907. godine, u vreme kada je Nadežda bila na studijskom boravku u Italiji. Izložba impresionista u Veneciji koju je posetila sa bliskim prijateljem slikarom Brankom Popovićem, ostavila je na nju snažan utisak, pa je narednih godina stvarala pod uticajem tog slikarskog pravca. Upravo tada nastala su neka od njenih kapitalnih dela, poput Dereglije na Savi, Koloseuma i – Venecije. Ta dela iz njenog impresionističkog perioda utrla su put srpskom impresionizmu.

Odbijanje Komisije Narodnog muzeja nikako ne umanjuje u vrednost Venecije kao kulturnog dobra – muzejskog predmeta, isto kao što ne znači  da za nju neće biti zainteresovana neka druga institucija, ili privatni kolekcionar.

 

 

 

Tagovi:

Narodni muzej Venecija Nadežda Petrović otkup slike
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Venecijansko bijenale

05.maj 2026. S. Ć.

Venecijansko bijenale bez žirija, ali sa kontroverznim radom iz Srbije

Srbiju će na Bijenalu predstavljati Predrag Đaković izložbom „Preko golgote do vaskrsa“ koju javnost ocenjuje kao neprimerenu takvoj manifestaciji, pa je možda dobro što je njen žiri podneo ostavku

Blokaderi

05.maj 2026. Sonja Ćirić

SNS blokirao Vršačko pozorište „Sterija“

Skupština Vršca je bez objašnjenja razrešila dužnosti v.d. direktora tamošnjeg pozorišta Ivana Đorđevića, a zaboravila da imenuje novog. Tako je blokirala rad Vršačkog pozorišta "Sterija"

Njuzleter

05.maj 2026. N. R.

„Vreme“ vodi čitaoce na film sa 98 odsto pozitivnih kritika

Ko se prijavi na solidni i besplatni njuzleter, može da ide u bioskop ili dobije knjigu na poklon

Nadstrešnica

04.maj 2026. Sonja Ćirić

Novosađani: Spomenik žrtvama podseća na ploču nadstrešnice kojom su ubijeni

Jedan deo javnosti je protiv idejnog rešenja za spomenik novosadskim žrtvama, pre svega zato što ga podiže vlast koja još nije kaznila one koji su odgovorni za smrt 16 ljudi. Pobedničko rešenje Gorana Čpajka Novosađane podstreća na jedan od blokova nadstrešnice koji su 1. novembra 2024. padali po ljudima

Intervju

03.maj 2026. Sonja Ćirić

Gordan Kičić: Ko bude gledao „Istinu“, više neće želeti da vara

„Ovo je veoma dobar komad jer u jednom trenutku ne znate ko govori laž a ko istinu“, kaže Gordan Kičić, glumac i producent „Istine“, premijere Bitef teatra

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure