img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Tv manijak

Nacionalna pantomima

18. septembar 2013, 14:57 Dragan Ilić
Copied

Dok se polako približavamo datumu početka pregovora o ulasku u EU, naučili smo (kao i naše komšije) da postoje izrazi, reči, uvrede, koje nam više stranci ne tolerišu. Kada želimo da naglasimo da su Srbi najbolji, najstariji, najpošteniji, ili da smo pobednici u ratovima, a gubitnici u miru, to moramo nekako da – preformulišemo. Kada u Hrvatskoj, recimo, neće da izruče bivše Udbaše, ili kada u Vukovaru branitelji latinice razbijaju table pisane ćirilicom – onda na HRT-u čujete akrobatiku o hrvatskoj veličini, samo to mora drugačije da se kaže.

No, krenimo redom, iz sopstvenog dvorišta, ovde u Srbiji. Šta to tuđe nećemo, a svoje ne damo? Kako se pravilno kaže da smo Kosovu dali pozivni broj. Plašim se da će isti izraz biti upotrebljen u nastavku pregovora – a magična reč glasi – ALOCIRANJE. Nismo nikom ništa dali, ni poklonili – mi smo Kosovo alocirali. Da li bi tačan prevod bio „pozajmili“, ili „ustupili“, nisam siguran. Tvorac ovog bisera je gospodin, ili drug Vulin. Takođe, popularna reč za ukidanje srpskih opština na severu Kosova – „uvođenje prinudne uprave“. Da se razumemo – nisu ni oni iz prošle vlasti bili imuni na floskule – setite se samo Tadićevog „dobrovoljnog skraćenja mandata“ umesto srpske reči „ostavka“.

Ovaj „zaobilazni govor“ koriste i Vučić i Dačić kada se pomene Parada ponosa. Ako pažljivo oslušnete, primetićete da uspevaju da govore o seksualnim manjinama, a da nikada ne pomenu LGBT pojmove. Koriste se zamenice „oni“ ili „njihova prava“, a tu je i „bezbednosna procena“ i „pobeda pravne države“. Pominjanje homoseksualaca, pedera, lezbejki, transseksualaca, istopolne ljubavi, čuvaju se da gledaoci ne pomisle kako su im ne daj bože simpatični. Ovaj govor sudskog zapisnika, ili službene policijske beleške, uvek je na silu, eto moramo – „oni „na Zapadu to traže od nas.

Tu upravo dolazimo do sličnosti sa Hrvatima sa druge strane tarabe. Kada u Vukovaru polupaju ploče pisane ćirilicom, Josipović i Milanović će govoriti o „pravima svih građana“, i „pobjedi pravne države“. Neće pomenuti reči: Srbi, srpski, ćirilični ili Srbi u Vukovaru, kojih ipak ima priličan broj. Ponovo službeni jezik – redarstvene službe.

Tokom vikenda – gledao sam živi prenos sa Vinkovačkih dana, smotre folklora u Hrvatskoj. Neverovatno – tokom defilea nisam uspeo da čujem ni za jedan primer društva koje neguje baštinu Srba u bilo kom delu Hrvatske – od Dalmacije do Slavonije. Kada recimo, Žikina šarenica dođe u Suboticu, na televiziji ćete videti i čuti kulturu Bunjevaca, Šokaca ili Mađara. Potpuno prirodno i normalno. Slično će biti sa vlaškom tradicijom na istoku Srbije. No, HRT u Vinkovcima nije našao nijednog Srbina. Pri odjavi, onaj gospodin sa zalizanom frizurom je nadahnuto govorio o „tradicijskoj kulturi“ o „mirazu koji je Hrvatska unijela u EU“ i jedno deset puta – kao da namiguje ovima što lupaju ćirilične table sa državne televizije, dramatično povišenim glasom apelovao „čuvajmo svoje, jer znamo tko smo i što smo“, „ne dajmo naše, mi znamo što je naše“. Brateeee. Skapirali smo – niste pozvali Srbe na žurku. Žiko, budi i dalje to što jesi, kod tebe je ulaz slobodan za sve! Ako je Šarenica – mora da se šareni.

Na Kosovu je slična situacija kada se registruju liste političkih organizacija koje zastupaju srpsko glasačko telo. Jasno je da u savršenom svetu – birači glasaju prema programima stranaka, ali na Kosovu će izbori biti praktično nacionalno prebrojavanje. Bitno je sakupiti što više glasova – i formirati vlast u nacionalno homogenim sredinama. Kosovska izborna komisija ipak – zateže oko prideva „srpska stranka“ ili „srpska lista“, ali zaista ne znam kojim bi to pridevom ovaj mogao da se zameni (opet citat Vulina – o političkom đurđevku). Ljiljan bi već imao bošnjačko obilježje. Možda božur – kao simbol Kosovske bitke, ali plašim se da bi nas politička hortikultura odvela do apsurda.

Paradoksalno, čini mi se da ova šovinistička pantomima podseća na osamdesete godine, kada su se netrpeljivost i međunacionalna tenzija maskirale bizarnim povodima. Lošom hranom u studentskim domovima u Prištini ili bojkotom robe iz susednih republika. Tada je korektivni faktor bila (kao) nadnacionalna Komunistička partija – a danas je to EU sa svojim institucijama. Kao u onoj staroj: Tito – Partija – Evropska unija!

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Prestonica kulture

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Tihi početak godine u kojoj je Leskovac Prestonica kulture

Pre nego što je uobičajeno, u Leskovcu je počela Godina kulture otvaranjem izložbe koja postoji od 2024, bez medija i atmosfere kakva priliči ovakvom događaju. Bila je to direktiva Ministarstva kulture

Film i država

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Scenaristi: Zakon o autorskim pravima je fasadni, ne štiti stvaraoce

Nacrt zakona o autorskim pravima je fasadni zakon i ne nudi pravnu sigurnost stvaraocima koju zahtevaju direktive EU, iako je navodno rađen zbog usklađivanja sa EU, kažu scenaristi

Film i država

20.mart 2026. S. Ć.

Nacrt zakona o autorskim pravima oslanja se na zastarele EU direktive

Nacrt zakona o autorskim pravima urađen je bez konsultacije sa filmskim stvaraocima, u njemu nema ni reči o AI i ne oslanja se na najnovije direktive EU već na one iz ranijih godina

Božo Koprivica, tamni sako, bela košulja

In memoriam

20.mart 2026. Ivan Milenković

Božo Koprivica (1950-2026): Imalo je, imalo šta da se voli

Božo Koprivica bio je fudbaler, partizan i partizanovac, pesnik koji nije pisao pesme, pisac skokovite rečenice, namrgođeni dobri duh Beograda i jedne zemlje koja više ne postoji

Film

19.mart 2026. B. B.

„Gospodar Oluje“: Prva holivudsko-srpska koprodukcija uskoro pred domaćom publikom

Sniman u Hrvatskoj i u Beogradu, akcioni naučno-fantastični film „Gospodar Oluje“, prva holivudsko-srpska koprodukcija, imaće domaću premijeru 7. aprila

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure