Sutra u Beogradu počinje Festival dokumentarnog i kratkometražnog filma. Među 98 naslova biće 80 premijera pa i filmovi o Nikoli Piliću, Toniju Kukoču, „Sanjalicama“, Igoru Mandiću…
Svetskom premijerom dokumentarca „Sanjalice“ i dodelom nagrade za životno delo reditelju Lordanu Zafranoviću, sutra u utorak u Beogradu počinje 71. Martovski festival dokumentarnog i kratkometražnog filma.
Dugometražni dokumentarni film „Sanjalice“ je priča o istoimenom bendu iz Beograda, iz šezdesetih, najstarijem ženskom bendu na Balkanu, u vreme kad je na svetu bilo tek nekoliko ženskih bendova. Potpisuju ga koscenaristi Matija Jovandić i Vladimir Petrović koji je ujedno i reditelj.
„Sanjalice“ – Doda Miščević, vokal i ritam gitara, Ljiljana Mandić vokal i solo gitara, Ljiljana Jeftić bas i Snežana Nena Jušković Stajić bubnjevi, su nastale na Karaburmi, svirale su po celoj Jugoslaviji, u Vukovaru je njihov koncert obezbeđivala milicija zbog navale publike, održale su oko hiljadu koncerata, snimale ploče…
Do 30. marta, kad se završava, na Martovskom festivalu takmičiće se 98 filmova od kojih je 80 svetskih, srpskih ili evropskih premijera. Veći deo takmičarskog programa čine domaći filmovi – 54 naslova u pet kategorija. Čak 17 filmova ima svetsku premijeru, što pokazuje da domaći autori cene ovaj festival. Osim takmičarskog, najavljeno je i nekoliko celina revijalnog programa.
Umetnički direktor festivala Dejan Dabić najavio je da će gost manifestacije biti teniski stručnjak Nikola Pilić, povodom prikazivanja dokumentarca o njemu „Niki Pilić – legenda“ autora Željka Mirkovića, dok će na zatvaranju festivala gostovati nekadašnji košarkaš Toni Kukoč povodom filma o njemu „Magična sedmica“, Sabahudina Topalbećirevića. Doći će i Nikolaj Burljajev, autor filma „Bože! Osećam Tvoje približavanje!“, zasnovan na dnevniku ruskog reditelja Andreja Tarkovskog sa kojim je sarađivao kao glumac.
Među gostima će biti i sarajevski glumac Josip Pejaković, ovog puta kao reditelj-debitant kratkog dokumentarnog filma „Hako“ o jednom Peštercu koji za vreme Drugog svetskog rata nije hteo da digne ruku na komšije i zbog toga je stradao.
U selekciji, primetni su biografski filmovi. Jedan od njih je „Ostajem ovde“, scenariste i reditelja Aleksandra Lazarevića, o svetski priznatom umetničkom fotografu Igoru Mandiću. Kroz univerzalnu priču o pobedi ljudskog duha, ovaj film nudi analizu sociološke pozadine koja je formirala umetnika, naglašava humanistički karakter ovog putovanja i same promene koja može poslužiti kao nova inspiracija za gledaoca.
Foto: Promo„Šagargur“
U revijalnom filmskom programu publika će, pored ostalog, videti crnogorski dokumentarni film „Šagargur“ Nataše Nelević o ženskom Golom otoku, bosanskohercegovačke dokumentarce „Hako“ debitantsku režiju poznatog glumca Josipa Pejakovića o Peštercu koji za vreme Drugog svetskog rata nije hteo da podigne ruku na svoje komšije po cenu sopstvenog stradanja i „Poslednja Yu dokumenta“ Jasmina Durakovića koji govori o nasleđu naše moderne umetnosti uoči raspada jugoslovenske federacije.
Reditelj Lordan Zafranović rekao je novinarima pre početka Marovskog festivala, da je za njega, dok je bio početnik, početnika koji je „živeo u Splitu, predstavljao čudo.“
„Doći ovde sa 35-milimetarskim filmom bilo je nešto što smo sanjali. Ja sam radio amaterski na uskoj traci od osam milimetara, a ovo je bio profesionalni festival, veliki, sa značajnim imenima od kojih smo drhtali, posebno od velikog (Krste) Škanate, koji nam je svima bio uzor. Kada sam prvi put ušao u Dom sindikata (/današnja MTS dvorana , sa 2.000 gledalaca, nisam mogao da verujem, bio sam u šoku. Usledio je još jedan šok, a to su bile diskusije. Vodile su se u holu, a sa balkona su vikali neki koji su bili nezadovoljni, a i oni zadovoljni. Bila je to jedna više nego živa diskusija o svakom filmu. To je za pamćenje“, rekao je Lordan Zafranović, dobitnik nagrade za životno delo na ovogodišnjem Martovskom festivalu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Pitam se koliko je umetnost bitna, koliko je bilo šta važno u odnosu na ovo što se dešava. Trenutno u Muzeju savremene umetnosti imamo izložbu Dejvida Hoknija, jednog od najvećih slikara današnjice. To je izložba godine. Baš sam razmišljao kako i dalje nisam otišao da je vidim, ali sam shvatio da je potrebna određena vrsta mira da bi se otišlo na izložbu. Da budeš tamo tri sata i da ne pogledaš na telefon kako bi proverio da li je ispred policija
U filmu svoje kćeri Džejn Mensfild prvi put dobija šansu da bude viđena kao stvarna žena od krvi i mesa, sa svim vrlinama i manama, a ne puka projekcija muških seksualnih fantazija o nezasitoj prsatoj plavuši. S druge strane, Ešli Ejpril i Amanda Lir na scenu izvode svoje višesmislene identitete, prihvatajući ih i odbacujući ih. Zapravo, poigravajući se njima
Jun Fose, Septologija; s norveškog preveo Radoš Kosović; Treći trg i Srebrno drvo, 2023–2024. Drugo ime (I-II), Ja sam neko drugi (III-V), Novo ime (VI-VII)
Već od naslova, dakle, ulazi se u jedan kompleksan poetski i kulturnoistorijski dijalog, koji, međutim, umesto odgovora i objašnjenja nudi strepnje i nedoumice
„Vreme“ je došlo do dokumenta koji ukazuje da je i Zavod za zaštitu spomenika kulture Beograda predložio ukidanje statusa kulturnog dobra Generalštaba, istog dana i po istom principu kao što je to uradio Republički zavod - protivzakonito. Goranu Vasiću iz Republičkog zavoda se zbog toga sudi, a Aleksandar Ivanović iz Gradskog zavoda je avanzovao
Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa
Policajac i policajka su snimljeni dok su u pokušaju iznude studentkinju čupali za kosu. To je klasičan primer mučenja i torture, grubo kršenje zakona za koje bi morali da snose posledice
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!