img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju

Milica Crnobrnja Vukadinović: Traganje za pravom merom stvari

16. jun 2024, 17:49 Sonja Ćirić
Milica Crnobrnja Vukadinović
Copied

Izložbom „Kolekcija“ Milica Crnobrnja Vukadinović u Prodajnoj galeriji Beograd sagledava teme svojih ranijih radova u novom mediju, novim očima, dajući im nova značenja

U Prodajnoj galeriji Beograd u toku je izložba nostalgičnog naslova Kolekcija u kojoj je Milica Crnobrnja Vukadinović pokazala neke pređašnje radove, ali u novom mediju. Među njima dominiraju radovi iz ciklusa Simulacije, kolaži u antikvarnim ramovima, koji su bili deo istoimene izložbe 2012. godine u ovoj istoj galeriji.

Za „Vreme“ Milica Crnobrnja Vukadinović objašnjava da je na toj izložbi „bila i celina malih umetničkih eksperimenata sa različitim neslikarskim materijalima u starinskim ramovima koje sam pronalazila na beogradskim pijacama i prigradskim vašarima. Ramovi su manjih dimenzija, od pozlaćenog ili bojenog rezbarenog drveta, od metala i filigrana. Varijacije različitih malih aviona kombinovala sam od novinske hartije, isecala ih od crnog pliša, pravila obrise aviona od rajsnadli, vezla koncem po fotografiji, lepila čipku, pribadala špenadlama avione od srebrnih papira u lio vatu, formirala siluete rukopisom po ogledalu..“

Let i oponašanje leta

Bili su to mali objekti koje je Milica Crnobrnja Vukadinović u Kolekciji pretočila u slike, kako bi sačuvala svoju važnu temu: let i oponašanje leta.

„Serijski pristup i repeticija su deo mojih likovnih procesa, sve u cilju traženja najboljih rešenja i pronalaženja prave mere stvari unutar iste priče. Na neki način je to karakter mog pristupa čuvanja određenih tema, jer iste iznova preispitujem ili ih primenjujem u novim okolnostima. Pomenute delikatne radove u ramovima, koji su zapravo mali objekti, islikala sam dakle klasičnim slikarskim tehnikama na platnima ili su pojedini realizovani grafičkim tehnikama. Na nekim je prisutna i iluzija treće dimenzije, jer sam zajedno sa kolažima naslikala i te antikvarne ramove.“

Tako je  „svaki mali kolaž dobio novo trajanje u velikom formatu i postao je deo različitih kolekcija institucija kulture (Centra za grafiku i vizuelna istraživanja „Akademija“ iz Beograda, Savremene Galerije Zrenjanin, Kulturnog centra Grocke, Muzeja Kozare Prijedor). Time je početna kompozicija kolaža postala konzistentnija i zadržala je karakter objedinjavanja raznolikosti unutar iste teme.“

Uticaj prostora

Namera je bila da novi rad postane sinteza različitih uticaja – od ličnog iskustva do izložbenog prostora.

„Izložbeni prostor u kojem se delo nalazi može imati značajan uticaj na njegovu percepciju i interpretaciju. Uobičajeno biram prostor u kojem će biti realizovana umetnička zamisao – galeriju ili neki novi nekonvencionalni ambijent. Zagovornik sam toga da se prostor dobro oseti, i o njemu što više sazna. Sklonija sam istraživanju, traganju i povezivanju smisla sa umetničkim radom. Taj prostor može imati svoje karakteristike, istorijsku ili arhitektonsku pozadinu koja može uticati na percepciju dela. Takođe, ambijent mi je ponekad i inspiracija za sam proces stvaranja, jer na samom početku volim i da prepoznam potencijalno povezivanje sa određenim idejama ili konceptima. A opet, prihvatam i da unetim radovima preoblikujem i sam prostor. Za mene je i sama izvedena izložbena postavka jedno svojevrsno umetničko delo. Kada postavim izložbu prema svojim zamislima, kada se sve „slegne“, zaista volim u tom prostoru i što duže da boravim.“

Izlazak iz okvira

Na jednoj slici avioni izleću iz svog rama koji ih ograničava. Milica Crnobrnja Vukadinović kaže da nije težila „simbolici, ali kako su pronalaženi kao upotrebljavani, ovi otmeni starinski ramovi svakako nose određenu težinu i slojevitost, poput arheoloških artefakata koji svedoče o vremenu i mogli bi pričati priče iz prošlosti. U ovom kontekstu spajanja antikvarnog i savremenog, otvaraju mogućnost za slobodu, baš kao što su ti mali avioni koji izlaze iz okvira. To može simbolizovati oslobađanje od ograničenja prošlosti i otvaranje novih prostora, novih horizonta, otvorenost za preobražaj, nova sagledavanja i interpretacije.“

Ustaljeno je mišljenje da galerije nisu dovoljno otvorene, da se drže proverenih programa i imena. Milica Crnobrnja Vukadinović potvrđuje da se „neki galerijski prostori čvrsto drže određenih estetskih ili konceptualnih okvira, što može rezultirati percepcijom zatvorenosti od strane nekih umetnika ili posmatrača. Međutim, trebalo bi razumeti da takve galerije doprinose svesti o postojanju određenih umetničkih tradicija ili estetika.“

„Lično nisam opterećena idejom da se svugde moram uklopiti ili biti prepoznata, odnosno da se moram uklopiti u određeni okvir ili koncept galerije.. Smatram da je lepota umetnosti u raznolikosti i otvorenosti ka novim idejama i pristupima, što ne samo da obogaćuje umetničku scenu, već i omogućava galerijama da ostanu inspirativne za umetnike i publiku. Radujem se svakom novom generacijskom talasu u likovnoj umetnosti, jer to donosi novu energiju, nova kreativna viđenja i nova pomeranja. Mislim da je važno da se održava otvorena komunikacija između galerija i umetnika, jer samo na taj način se može ostvariti uzajamna korist i podržati razvoj umetničke scene u celini.“

Kome ovo pričam

Da li je nekad pomislila – kome ja sve ovo pričam?

„Možda je neobično, ali – nikada.

Kako je moj rad okrenut kontinuiranim promišljanjima unutar određenih sadržaja, po meni ima smisla da ne prestajem da ispisujem svoje opuse. I stare, na nove načine, baš kao što je i sad prikazano na izložbi Kolekcija. Svaki celovit rad za mene predstavlja novu priču, novi esej koji se razvija i nadopunjuje tokom vremena. Davno sam pitala svog profesora šta se to zapravo radi kad se završi Likovna akademija. Slegnuo je ramenima, više puta. Nije imao odgovora. ’Znate, studirati slikarstvo na Likovnoj ili kompoziciju na Muzičkoj akademiji može nekome izgledati uzaludno, jer to nikome nije potrebno, ali bez toga se ne može.’ Ja to nisam iščitala kao da treba odustajati, nego naprotiv – daj svoju priču, svoju malu studiju, daj je iskreno, autentično, savesno, i naći će svaki rad svog sagovornika, naići će na razumevanje i prihvatanje. Kad..? Vreme je u umetnosti relativna stvar.. dakle, kad god.“

Izložba Kolekcija Milice Crnobrnje Vukadinović u Prodajnoj galeriji Beograd traje do 24. juna.

 

 

 

 

 

 

Tagovi:

Izložba Milica Crnobrnja Vukadinović Prodajna galerija Beograd
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Slučaj Generalštab

15.april 2026. Sonja Ćirić

Šta traže Selakovićevi revizori u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture

Od prethodnog ročišta, u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture svakodnevno borave revizori Ministarstva kulture. Ne zna se da li traže nešto određeno

Izložba

15.april 2026. Sonja Ćirić

„Generacija ’79“: Izložba ih je okupila

Nisu se družili 40 godina, a onda je slučaj hteo da se spoje zbog zajedničke izložbe „Generacija ’79“ - klasa sa Grafike Fakulteta primenjenih umetnosti

Kadrovi

14.april 2026. S. Ć.

Nova v.d. direktorka Kulturnog centra Beograda je glumica Jovana Petronijević

Nova v.d. direktorka Kulturnog centra Beograda, glumica Jovana Petronijević, poznata je po ulozi u „Kursadžijama“. Njeno iskustvo u vođenju ustanove kulture nije poznato

Lični stav

14.april 2026. Tihomir Dičić

Gradnja u Košutnjaku preti da ugrozi depo Jugoslovenske kinoteke

Planirana gradnja u ulici Miloja Zakića na Košutnjaku ugrožava bunkere u kojima se čuvaju nitratni filmovi arhiva Jugoslovenske kinoteke. Za ovaj previd možemo da krivimo raspis konkursa

Muzej Jugoslavije

14.april 2026. S. Ć.

Obavezno posetite Muzej Jugoslavije, preporučuje svetski magazin „Travel“

„Travel + Leisure", jedan od najuticajnijih svetskih magazina iz oblasti putovanja i kulture, uvrstio je Muzej Jugoslavije među svetske muzeje koje obavezno treba posetiti

Komentar
Peter Mađar, lider opozicione Tise, obraća se svojim glasačima u tamnom manitilu sa tamnom kravatom i belom košuljom

Komentar

Kako je Peter Mađar pobedio Viktora Orbana

Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure