img
Loader
Beograd, 0°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju

Milica Crnobrnja Vukadinović: Traganje za pravom merom stvari

16. jun 2024, 17:49 Sonja Ćirić
Milica Crnobrnja Vukadinović
Copied

Izložbom „Kolekcija“ Milica Crnobrnja Vukadinović u Prodajnoj galeriji Beograd sagledava teme svojih ranijih radova u novom mediju, novim očima, dajući im nova značenja

U Prodajnoj galeriji Beograd u toku je izložba nostalgičnog naslova Kolekcija u kojoj je Milica Crnobrnja Vukadinović pokazala neke pređašnje radove, ali u novom mediju. Među njima dominiraju radovi iz ciklusa Simulacije, kolaži u antikvarnim ramovima, koji su bili deo istoimene izložbe 2012. godine u ovoj istoj galeriji.

Za „Vreme“ Milica Crnobrnja Vukadinović objašnjava da je na toj izložbi „bila i celina malih umetničkih eksperimenata sa različitim neslikarskim materijalima u starinskim ramovima koje sam pronalazila na beogradskim pijacama i prigradskim vašarima. Ramovi su manjih dimenzija, od pozlaćenog ili bojenog rezbarenog drveta, od metala i filigrana. Varijacije različitih malih aviona kombinovala sam od novinske hartije, isecala ih od crnog pliša, pravila obrise aviona od rajsnadli, vezla koncem po fotografiji, lepila čipku, pribadala špenadlama avione od srebrnih papira u lio vatu, formirala siluete rukopisom po ogledalu..“

Let i oponašanje leta

Bili su to mali objekti koje je Milica Crnobrnja Vukadinović u Kolekciji pretočila u slike, kako bi sačuvala svoju važnu temu: let i oponašanje leta.

„Serijski pristup i repeticija su deo mojih likovnih procesa, sve u cilju traženja najboljih rešenja i pronalaženja prave mere stvari unutar iste priče. Na neki način je to karakter mog pristupa čuvanja određenih tema, jer iste iznova preispitujem ili ih primenjujem u novim okolnostima. Pomenute delikatne radove u ramovima, koji su zapravo mali objekti, islikala sam dakle klasičnim slikarskim tehnikama na platnima ili su pojedini realizovani grafičkim tehnikama. Na nekim je prisutna i iluzija treće dimenzije, jer sam zajedno sa kolažima naslikala i te antikvarne ramove.“

Tako je  „svaki mali kolaž dobio novo trajanje u velikom formatu i postao je deo različitih kolekcija institucija kulture (Centra za grafiku i vizuelna istraživanja „Akademija“ iz Beograda, Savremene Galerije Zrenjanin, Kulturnog centra Grocke, Muzeja Kozare Prijedor). Time je početna kompozicija kolaža postala konzistentnija i zadržala je karakter objedinjavanja raznolikosti unutar iste teme.“

Uticaj prostora

Namera je bila da novi rad postane sinteza različitih uticaja – od ličnog iskustva do izložbenog prostora.

„Izložbeni prostor u kojem se delo nalazi može imati značajan uticaj na njegovu percepciju i interpretaciju. Uobičajeno biram prostor u kojem će biti realizovana umetnička zamisao – galeriju ili neki novi nekonvencionalni ambijent. Zagovornik sam toga da se prostor dobro oseti, i o njemu što više sazna. Sklonija sam istraživanju, traganju i povezivanju smisla sa umetničkim radom. Taj prostor može imati svoje karakteristike, istorijsku ili arhitektonsku pozadinu koja može uticati na percepciju dela. Takođe, ambijent mi je ponekad i inspiracija za sam proces stvaranja, jer na samom početku volim i da prepoznam potencijalno povezivanje sa određenim idejama ili konceptima. A opet, prihvatam i da unetim radovima preoblikujem i sam prostor. Za mene je i sama izvedena izložbena postavka jedno svojevrsno umetničko delo. Kada postavim izložbu prema svojim zamislima, kada se sve „slegne“, zaista volim u tom prostoru i što duže da boravim.“

Izlazak iz okvira

Na jednoj slici avioni izleću iz svog rama koji ih ograničava. Milica Crnobrnja Vukadinović kaže da nije težila „simbolici, ali kako su pronalaženi kao upotrebljavani, ovi otmeni starinski ramovi svakako nose određenu težinu i slojevitost, poput arheoloških artefakata koji svedoče o vremenu i mogli bi pričati priče iz prošlosti. U ovom kontekstu spajanja antikvarnog i savremenog, otvaraju mogućnost za slobodu, baš kao što su ti mali avioni koji izlaze iz okvira. To može simbolizovati oslobađanje od ograničenja prošlosti i otvaranje novih prostora, novih horizonta, otvorenost za preobražaj, nova sagledavanja i interpretacije.“

Ustaljeno je mišljenje da galerije nisu dovoljno otvorene, da se drže proverenih programa i imena. Milica Crnobrnja Vukadinović potvrđuje da se „neki galerijski prostori čvrsto drže određenih estetskih ili konceptualnih okvira, što može rezultirati percepcijom zatvorenosti od strane nekih umetnika ili posmatrača. Međutim, trebalo bi razumeti da takve galerije doprinose svesti o postojanju određenih umetničkih tradicija ili estetika.“

„Lično nisam opterećena idejom da se svugde moram uklopiti ili biti prepoznata, odnosno da se moram uklopiti u određeni okvir ili koncept galerije.. Smatram da je lepota umetnosti u raznolikosti i otvorenosti ka novim idejama i pristupima, što ne samo da obogaćuje umetničku scenu, već i omogućava galerijama da ostanu inspirativne za umetnike i publiku. Radujem se svakom novom generacijskom talasu u likovnoj umetnosti, jer to donosi novu energiju, nova kreativna viđenja i nova pomeranja. Mislim da je važno da se održava otvorena komunikacija između galerija i umetnika, jer samo na taj način se može ostvariti uzajamna korist i podržati razvoj umetničke scene u celini.“

Kome ovo pričam

Da li je nekad pomislila – kome ja sve ovo pričam?

„Možda je neobično, ali – nikada.

Kako je moj rad okrenut kontinuiranim promišljanjima unutar određenih sadržaja, po meni ima smisla da ne prestajem da ispisujem svoje opuse. I stare, na nove načine, baš kao što je i sad prikazano na izložbi Kolekcija. Svaki celovit rad za mene predstavlja novu priču, novi esej koji se razvija i nadopunjuje tokom vremena. Davno sam pitala svog profesora šta se to zapravo radi kad se završi Likovna akademija. Slegnuo je ramenima, više puta. Nije imao odgovora. ’Znate, studirati slikarstvo na Likovnoj ili kompoziciju na Muzičkoj akademiji može nekome izgledati uzaludno, jer to nikome nije potrebno, ali bez toga se ne može.’ Ja to nisam iščitala kao da treba odustajati, nego naprotiv – daj svoju priču, svoju malu studiju, daj je iskreno, autentično, savesno, i naći će svaki rad svog sagovornika, naići će na razumevanje i prihvatanje. Kad..? Vreme je u umetnosti relativna stvar.. dakle, kad god.“

Izložba Kolekcija Milice Crnobrnje Vukadinović u Prodajnoj galeriji Beograd traje do 24. juna.

 

 

 

 

 

 

Tagovi:

Izložba Milica Crnobrnja Vukadinović Prodajna galerija Beograd
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kadrovi u kulturi

20.januar 2026. S. Ć,

Beogradska filharmonija: Bojan Suđić je moralno neprihvatljivo kadrovsko rešenje

Beogradska filharmonija je protiv da Bojan Suđić bude njihov v.d. direktor, podsećaju da je mandat na RTS-u završio sa sudskom odlukom, i da je vlasništvo nad privatnim orkestrom delio sa Bokanom

zootopia

Animirani film

20.januar 2026. V.K.

„Zootropolis 2″: Koliko je zaradio najuspešniji animirani film u istoriji Holivuda

“Zootropolis 2” postao je najuspešniji animirani film Holivuda i deveti najprofitabilniji svih vremena. Koliko je zaradio? Kakvu to magiju šire jedna zečica policajka i lisac prevarant?

Kadrovi

20.januar 2026. Sonja Ćirić

Promene na čelnim mestima kulture: Filharmoničari neće Suđića

Vlada Srbije imenovala je dirigenta Bojana Suđića za v. d. direktora Beogradske filharmonije. "Vreme" nezvanično saznaje da orkestar nije nimalo srećan ovim izborom i da će preduzeti odgvovarajuće mere

Promene u kulturi

20.januar 2026. Sonja Ćirić

Fest, Bitef, Bemus…: Na čelne pozicije u kulturi postavljeno je 56 novih funkcionera

Na sednici Skupštine grada Beograda imenovano je 56 funkcionera za upravljačke pozicije u institucijama i manifestacijama kulture. Tako je sada u Odboru Festa Lazar Ristovski, a predsednica je sekretarka za kulturu Beograda Jelena Medaković

NIN-ova nagrada

19.januar 2026. Sonja Ćirić

Darko Tuševljaković: Zašto se ne bi pisalo i o Jugoslaviji

Ovogodišnji dobitnik NIN-ove nagrade Darko Tuševljaković, čiji roman „Karota“ preispituje vreme Jugoslavije, kaže da je to osetljiva i teška tema, kod nas dobro poznata, i da će se o njoj uvek pisati

Komentar
Aleksandar Vučić proslavlja izbornu pobedu sa vrhom Srpske napredne stranke

Komentar

Lustracija naša nasušna

Studenti su svesni da je „dan posle“ Vučićevog režima ulazak u novi krug velikih muka. Stoga je lustracija nesavršeno, ali nužno rešenje

Ivan Milenković
Protest studenata Univerziteta u Novom Sadu u blokadi održan 17. januara 2026.

Komentar

Studenti i Robin Hud: Počelo je finale borbe

Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija

Nemanja Rujević
Kolaž Aleksanfar Vučić i Ana Bekuta

Pregled nedelje

Đavolu bih dušu dala za merak

Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom

Filip Švarm    
Vidi sve
Vreme 1828
Poslednje izdanje

Novi Trampov poredak (I)

Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati se
Novi Trampov poredak (II)

Hronika najavljene smrti

Intervju: Predrag Petrović, Beogradski centar za bezbednosnu politiku

Kako su naprednjaci upropastili vojsku i policiju

Elektroprivreda

Struja našeg nezadovoljstva

Intervju: Milan Glavaški, grupa “Vashy”

Ne mogu da pobegnem od sebe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure