img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju

Milica Crnobrnja Vukadinović: Traganje za pravom merom stvari

16. jun 2024, 17:49 Sonja Ćirić
Milica Crnobrnja Vukadinović
Copied

Izložbom „Kolekcija“ Milica Crnobrnja Vukadinović u Prodajnoj galeriji Beograd sagledava teme svojih ranijih radova u novom mediju, novim očima, dajući im nova značenja

U Prodajnoj galeriji Beograd u toku je izložba nostalgičnog naslova Kolekcija u kojoj je Milica Crnobrnja Vukadinović pokazala neke pređašnje radove, ali u novom mediju. Među njima dominiraju radovi iz ciklusa Simulacije, kolaži u antikvarnim ramovima, koji su bili deo istoimene izložbe 2012. godine u ovoj istoj galeriji.

Za „Vreme“ Milica Crnobrnja Vukadinović objašnjava da je na toj izložbi „bila i celina malih umetničkih eksperimenata sa različitim neslikarskim materijalima u starinskim ramovima koje sam pronalazila na beogradskim pijacama i prigradskim vašarima. Ramovi su manjih dimenzija, od pozlaćenog ili bojenog rezbarenog drveta, od metala i filigrana. Varijacije različitih malih aviona kombinovala sam od novinske hartije, isecala ih od crnog pliša, pravila obrise aviona od rajsnadli, vezla koncem po fotografiji, lepila čipku, pribadala špenadlama avione od srebrnih papira u lio vatu, formirala siluete rukopisom po ogledalu..“

Let i oponašanje leta

Bili su to mali objekti koje je Milica Crnobrnja Vukadinović u Kolekciji pretočila u slike, kako bi sačuvala svoju važnu temu: let i oponašanje leta.

„Serijski pristup i repeticija su deo mojih likovnih procesa, sve u cilju traženja najboljih rešenja i pronalaženja prave mere stvari unutar iste priče. Na neki način je to karakter mog pristupa čuvanja određenih tema, jer iste iznova preispitujem ili ih primenjujem u novim okolnostima. Pomenute delikatne radove u ramovima, koji su zapravo mali objekti, islikala sam dakle klasičnim slikarskim tehnikama na platnima ili su pojedini realizovani grafičkim tehnikama. Na nekim je prisutna i iluzija treće dimenzije, jer sam zajedno sa kolažima naslikala i te antikvarne ramove.“

Tako je  „svaki mali kolaž dobio novo trajanje u velikom formatu i postao je deo različitih kolekcija institucija kulture (Centra za grafiku i vizuelna istraživanja „Akademija“ iz Beograda, Savremene Galerije Zrenjanin, Kulturnog centra Grocke, Muzeja Kozare Prijedor). Time je početna kompozicija kolaža postala konzistentnija i zadržala je karakter objedinjavanja raznolikosti unutar iste teme.“

Uticaj prostora

Namera je bila da novi rad postane sinteza različitih uticaja – od ličnog iskustva do izložbenog prostora.

„Izložbeni prostor u kojem se delo nalazi može imati značajan uticaj na njegovu percepciju i interpretaciju. Uobičajeno biram prostor u kojem će biti realizovana umetnička zamisao – galeriju ili neki novi nekonvencionalni ambijent. Zagovornik sam toga da se prostor dobro oseti, i o njemu što više sazna. Sklonija sam istraživanju, traganju i povezivanju smisla sa umetničkim radom. Taj prostor može imati svoje karakteristike, istorijsku ili arhitektonsku pozadinu koja može uticati na percepciju dela. Takođe, ambijent mi je ponekad i inspiracija za sam proces stvaranja, jer na samom početku volim i da prepoznam potencijalno povezivanje sa određenim idejama ili konceptima. A opet, prihvatam i da unetim radovima preoblikujem i sam prostor. Za mene je i sama izvedena izložbena postavka jedno svojevrsno umetničko delo. Kada postavim izložbu prema svojim zamislima, kada se sve „slegne“, zaista volim u tom prostoru i što duže da boravim.“

Izlazak iz okvira

Na jednoj slici avioni izleću iz svog rama koji ih ograničava. Milica Crnobrnja Vukadinović kaže da nije težila „simbolici, ali kako su pronalaženi kao upotrebljavani, ovi otmeni starinski ramovi svakako nose određenu težinu i slojevitost, poput arheoloških artefakata koji svedoče o vremenu i mogli bi pričati priče iz prošlosti. U ovom kontekstu spajanja antikvarnog i savremenog, otvaraju mogućnost za slobodu, baš kao što su ti mali avioni koji izlaze iz okvira. To može simbolizovati oslobađanje od ograničenja prošlosti i otvaranje novih prostora, novih horizonta, otvorenost za preobražaj, nova sagledavanja i interpretacije.“

Ustaljeno je mišljenje da galerije nisu dovoljno otvorene, da se drže proverenih programa i imena. Milica Crnobrnja Vukadinović potvrđuje da se „neki galerijski prostori čvrsto drže određenih estetskih ili konceptualnih okvira, što može rezultirati percepcijom zatvorenosti od strane nekih umetnika ili posmatrača. Međutim, trebalo bi razumeti da takve galerije doprinose svesti o postojanju određenih umetničkih tradicija ili estetika.“

„Lično nisam opterećena idejom da se svugde moram uklopiti ili biti prepoznata, odnosno da se moram uklopiti u određeni okvir ili koncept galerije.. Smatram da je lepota umetnosti u raznolikosti i otvorenosti ka novim idejama i pristupima, što ne samo da obogaćuje umetničku scenu, već i omogućava galerijama da ostanu inspirativne za umetnike i publiku. Radujem se svakom novom generacijskom talasu u likovnoj umetnosti, jer to donosi novu energiju, nova kreativna viđenja i nova pomeranja. Mislim da je važno da se održava otvorena komunikacija između galerija i umetnika, jer samo na taj način se može ostvariti uzajamna korist i podržati razvoj umetničke scene u celini.“

Kome ovo pričam

Da li je nekad pomislila – kome ja sve ovo pričam?

„Možda je neobično, ali – nikada.

Kako je moj rad okrenut kontinuiranim promišljanjima unutar određenih sadržaja, po meni ima smisla da ne prestajem da ispisujem svoje opuse. I stare, na nove načine, baš kao što je i sad prikazano na izložbi Kolekcija. Svaki celovit rad za mene predstavlja novu priču, novi esej koji se razvija i nadopunjuje tokom vremena. Davno sam pitala svog profesora šta se to zapravo radi kad se završi Likovna akademija. Slegnuo je ramenima, više puta. Nije imao odgovora. ’Znate, studirati slikarstvo na Likovnoj ili kompoziciju na Muzičkoj akademiji može nekome izgledati uzaludno, jer to nikome nije potrebno, ali bez toga se ne može.’ Ja to nisam iščitala kao da treba odustajati, nego naprotiv – daj svoju priču, svoju malu studiju, daj je iskreno, autentično, savesno, i naći će svaki rad svog sagovornika, naići će na razumevanje i prihvatanje. Kad..? Vreme je u umetnosti relativna stvar.. dakle, kad god.“

Izložba Kolekcija Milice Crnobrnje Vukadinović u Prodajnoj galeriji Beograd traje do 24. juna.

 

 

 

 

 

 

Tagovi:

Izložba Milica Crnobrnja Vukadinović Prodajna galerija Beograd
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Inicijativa

22.novembar 2025. Sonja Ćirić

Aleksandar Jovanović Ćuta: Generalštab bi mogao da nas ujedini

Mislim da je Generalštab nešto što bi trebalo da nas ujedini, jer to je posao za sve - kaže Ćuta povodom inicijative da se sudbina ovog kulturnog dobra odluči referendumom

Festival

22.novembar 2025. S. Ć.

Reflektor festival: Da li je Dejtonski sporazum doneo mir

Reflektor je regionalni festival društveno angažovanog pozorišnog izraza, , prestavlja pet predstava o temama rata i mira, odgovarajući na pitanje da li nam je Dejtonski sporazum doneo mir

Narodno pozorište

22.novembar 2025. Sonja Ćirić

Kako Dan Narodnog pozorišta obeležavaju umetnici, a kako njegova uprava

Ovogodišnji Dan Narodnog pozorišta se obeležava kao ni jedan prethodni, bez umetnika na sceni i publike u gledalištu - kažu umetnici. Pa šta – kaže Uprava njihovog pozorišta. Skupština svih Srba u rasejanju im poručuje: sa kulturom izlazimo pred istoriju

Leks specijalis

21.novembar 2025. Sonja Ćirić

Konzervatori Srbije odbijaju da izbrišu Generalštab iz registra kulturnih dobara

Zaposleni u Republičkom i Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture odbijaju da se povinuju zahtevima leks specijalisa i izbrišu kompleks Generalštaba iz Centralnog registra nepokretnih kulturnih dobara Republike Srbije, iako im se preti otkazima. Osim baštine brane i integritet svojih institucija i svoju struku

Leks specijalis

20.novembar 2025. Sonja Ćirić

Poslanik Jovanov traži da se leks specijalis proširi do Slavije

SNS traži da se područje obuhvaćeno leks specijalisom proširi do Slavije i da se status kulturnog dobra ukine sa još 15 objekata među kojima su Amam kneza Miloša, Vaznesenjska crkva, Jugoslovensko dramsko pozorište, Studentski kulturni centar, Vlada RS...

Komentar
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure