img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju

Milica Crnobrnja Vukadinović: Traganje za pravom merom stvari

16. јун 2024, 17:49 Sonja Ćirić
Milica Crnobrnja Vukadinović
Copied

Izložbom „Kolekcija“ Milica Crnobrnja Vukadinović u Prodajnoj galeriji Beograd sagledava teme svojih ranijih radova u novom mediju, novim očima, dajući im nova značenja

U Prodajnoj galeriji Beograd u toku je izložba nostalgičnog naslova Kolekcija u kojoj je Milica Crnobrnja Vukadinović pokazala neke pređašnje radove, ali u novom mediju. Među njima dominiraju radovi iz ciklusa Simulacije, kolaži u antikvarnim ramovima, koji su bili deo istoimene izložbe 2012. godine u ovoj istoj galeriji.

Za „Vreme“ Milica Crnobrnja Vukadinović objašnjava da je na toj izložbi „bila i celina malih umetničkih eksperimenata sa različitim neslikarskim materijalima u starinskim ramovima koje sam pronalazila na beogradskim pijacama i prigradskim vašarima. Ramovi su manjih dimenzija, od pozlaćenog ili bojenog rezbarenog drveta, od metala i filigrana. Varijacije različitih malih aviona kombinovala sam od novinske hartije, isecala ih od crnog pliša, pravila obrise aviona od rajsnadli, vezla koncem po fotografiji, lepila čipku, pribadala špenadlama avione od srebrnih papira u lio vatu, formirala siluete rukopisom po ogledalu..“

Let i oponašanje leta

Bili su to mali objekti koje je Milica Crnobrnja Vukadinović u Kolekciji pretočila u slike, kako bi sačuvala svoju važnu temu: let i oponašanje leta.

„Serijski pristup i repeticija su deo mojih likovnih procesa, sve u cilju traženja najboljih rešenja i pronalaženja prave mere stvari unutar iste priče. Na neki način je to karakter mog pristupa čuvanja određenih tema, jer iste iznova preispitujem ili ih primenjujem u novim okolnostima. Pomenute delikatne radove u ramovima, koji su zapravo mali objekti, islikala sam dakle klasičnim slikarskim tehnikama na platnima ili su pojedini realizovani grafičkim tehnikama. Na nekim je prisutna i iluzija treće dimenzije, jer sam zajedno sa kolažima naslikala i te antikvarne ramove.“

Tako je  „svaki mali kolaž dobio novo trajanje u velikom formatu i postao je deo različitih kolekcija institucija kulture (Centra za grafiku i vizuelna istraživanja „Akademija“ iz Beograda, Savremene Galerije Zrenjanin, Kulturnog centra Grocke, Muzeja Kozare Prijedor). Time je početna kompozicija kolaža postala konzistentnija i zadržala je karakter objedinjavanja raznolikosti unutar iste teme.“

Uticaj prostora

Namera je bila da novi rad postane sinteza različitih uticaja – od ličnog iskustva do izložbenog prostora.

„Izložbeni prostor u kojem se delo nalazi može imati značajan uticaj na njegovu percepciju i interpretaciju. Uobičajeno biram prostor u kojem će biti realizovana umetnička zamisao – galeriju ili neki novi nekonvencionalni ambijent. Zagovornik sam toga da se prostor dobro oseti, i o njemu što više sazna. Sklonija sam istraživanju, traganju i povezivanju smisla sa umetničkim radom. Taj prostor može imati svoje karakteristike, istorijsku ili arhitektonsku pozadinu koja može uticati na percepciju dela. Takođe, ambijent mi je ponekad i inspiracija za sam proces stvaranja, jer na samom početku volim i da prepoznam potencijalno povezivanje sa određenim idejama ili konceptima. A opet, prihvatam i da unetim radovima preoblikujem i sam prostor. Za mene je i sama izvedena izložbena postavka jedno svojevrsno umetničko delo. Kada postavim izložbu prema svojim zamislima, kada se sve „slegne“, zaista volim u tom prostoru i što duže da boravim.“

Izlazak iz okvira

Na jednoj slici avioni izleću iz svog rama koji ih ograničava. Milica Crnobrnja Vukadinović kaže da nije težila „simbolici, ali kako su pronalaženi kao upotrebljavani, ovi otmeni starinski ramovi svakako nose određenu težinu i slojevitost, poput arheoloških artefakata koji svedoče o vremenu i mogli bi pričati priče iz prošlosti. U ovom kontekstu spajanja antikvarnog i savremenog, otvaraju mogućnost za slobodu, baš kao što su ti mali avioni koji izlaze iz okvira. To može simbolizovati oslobađanje od ograničenja prošlosti i otvaranje novih prostora, novih horizonta, otvorenost za preobražaj, nova sagledavanja i interpretacije.“

Ustaljeno je mišljenje da galerije nisu dovoljno otvorene, da se drže proverenih programa i imena. Milica Crnobrnja Vukadinović potvrđuje da se „neki galerijski prostori čvrsto drže određenih estetskih ili konceptualnih okvira, što može rezultirati percepcijom zatvorenosti od strane nekih umetnika ili posmatrača. Međutim, trebalo bi razumeti da takve galerije doprinose svesti o postojanju određenih umetničkih tradicija ili estetika.“

„Lično nisam opterećena idejom da se svugde moram uklopiti ili biti prepoznata, odnosno da se moram uklopiti u određeni okvir ili koncept galerije.. Smatram da je lepota umetnosti u raznolikosti i otvorenosti ka novim idejama i pristupima, što ne samo da obogaćuje umetničku scenu, već i omogućava galerijama da ostanu inspirativne za umetnike i publiku. Radujem se svakom novom generacijskom talasu u likovnoj umetnosti, jer to donosi novu energiju, nova kreativna viđenja i nova pomeranja. Mislim da je važno da se održava otvorena komunikacija između galerija i umetnika, jer samo na taj način se može ostvariti uzajamna korist i podržati razvoj umetničke scene u celini.“

Kome ovo pričam

Da li je nekad pomislila – kome ja sve ovo pričam?

„Možda je neobično, ali – nikada.

Kako je moj rad okrenut kontinuiranim promišljanjima unutar određenih sadržaja, po meni ima smisla da ne prestajem da ispisujem svoje opuse. I stare, na nove načine, baš kao što je i sad prikazano na izložbi Kolekcija. Svaki celovit rad za mene predstavlja novu priču, novi esej koji se razvija i nadopunjuje tokom vremena. Davno sam pitala svog profesora šta se to zapravo radi kad se završi Likovna akademija. Slegnuo je ramenima, više puta. Nije imao odgovora. ’Znate, studirati slikarstvo na Likovnoj ili kompoziciju na Muzičkoj akademiji može nekome izgledati uzaludno, jer to nikome nije potrebno, ali bez toga se ne može.’ Ja to nisam iščitala kao da treba odustajati, nego naprotiv – daj svoju priču, svoju malu studiju, daj je iskreno, autentično, savesno, i naći će svaki rad svog sagovornika, naići će na razumevanje i prihvatanje. Kad..? Vreme je u umetnosti relativna stvar.. dakle, kad god.“

Izložba Kolekcija Milice Crnobrnje Vukadinović u Prodajnoj galeriji Beograd traje do 24. juna.

 

 

 

 

 

 

Tagovi:

Izložba Milica Crnobrnja Vukadinović Prodajna galerija Beograd
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Podele

03.фебруар 2026. Sonja Ćirić

Na SNS sajtu objavljeno novo targetiranje Gorana Markovića

Saopštenje Adrijane Mesarović potpredsednice Vlade kojim sa sajtu SNS-a vređa reditelja Gorana Markovića izazvalo je velike kritike javnosti. Ona ga, između ostalog tereti i da se „otvoreno zalaže za ubistvo“ predsednika Vučića

Beograd na vodi

03.фебруар 2026. S. Ć.

Da li se beogradska Opera seli na Sajam u Halu 1

Siniša Mali i kompanija Beograd na vodi najavljuju operu u Hali 1 Beogradskog Sajma. Pretpostavlja se da misle na Operu Narodnog pozorišta

Film i politika

02.фебруар 2026. Sonja Ćirić

„Svadba“ pokazuje da je između Srba i Hrvata sve okej

Zašto u Hrvatskoj snimaju filmove poput „Svadbe“ a u Srbiji filmove poput „Dare“, i zašto publika u obe države više voli „Svadbu“. Za deset dana videlo ga je blizu 380.000 gledalaca

Premijera

01.фебруар 2026. Sonja Ćirić

Puls teatar: Ale i bauci su ugrožena bića

Prva ovogodišnja premijera „Puls teatra“ iz Lazarevca „Ale i bauci“ predstavlja slovenska mitska bića kao ugrožena, a ne bića kojima se zastrašuju deca

Naš film u svetu

31.јануар 2026. S. Ć.

Film „Planina“ najbolji inostrani dokumentarac Sandens festivala

„Sinjajevinu smo doneli u Ameriku”, rekla je protagonistkinja dokumentarnog filma „Planina“ koji je upravo pobedio na Sandens festivalu

Komentar
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Pravda za sirotinju Srbije

Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1830
Poslednje izdanje

Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru

Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati se
Intervju: Nemanja Smičiklas

Režim hoće da ukine Republički zavod

Metastaze ćacilenda (2)

Uloga sapuna u izboru za direktora RTS-a

Mark Karni, premijer Kanade

Čovek koji je ukrao šou u Davosu

Intervju: Andraš Urban, pozorišni reditelj

Cenzura je zločin

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure