img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju

Marčelo: Moja zemlja odavno nije bila ovako lepa

10. februar 2025, 16:42 Sonja Ćirić
Foto: Marija Janković
Marko Šelić Marčelo
Copied

Protesti, blokade, koncert u Zagrebu – na početku su dvadesete godine Marčelove karijere. I apsolutno verovanje u srećan kraj protesta. Kaže da „uprkos crnilu rešenom da nas satre, moja zemlja odavno nije bila ovako lepa“

Sa protesta u Zagreb, mogao bi da glasi komentar uz vest da će Marčelo i njegov bend 20. februara održati koncert u zagrebačkom Vintage Industrial Baru. Biće to uvod u ovu dvadesetu godinu koliko je na sceni i koliko je slušan diljem regiona.

Od prošlog koncerta u Zagrebu „prošlo je nešto više od godinu dana“, kaže, kao i da je „bilo sjajno, kao i uvek“.

Priča da su njegov bend i on svih ovih godina u Zagrebu imali koncert svake godine „sve do korone, jedino tada se kontinuitet prekinuo“.

Probijajući led

„Još na prvom albumu (2003) imao sam pesme s prijateljima iz Hrvatske i Bosne, to su bile prve snimljene posleratne saradnje u žanru. Zapravo smo se i upoznali tako što smo se okupili u studiju da napravimo nešto zajedno, pre toga smo se samo dopisivali kroz mejlove, čuvši jedini za druge kroz muziku. I to su drugarstva koja traju do danas. Onomad je to udruživanje bilo nekima šokantno, s vremenom je prestalo da bude, takve saradnje postale su uobičajene i drago nam je ako smo doprineli tome probijajući led. No, važno je reći: čak i tada, većina slušalaca je našu saradnju dočekala ne samo s odobravanjem, već s radošću.“

Ovog puta ide u Zagreb u vreme optužbi ovdašnje Vlade da su studentski protesti instruirani iz Hrvatske. Pa ipak:

„Mi se za prijem kod zagrebačke publike nikad nismo brinuli, jer kao što rekoh, onamo smo česti gosti, nije nikakav presedan. Ranije je planirano da taj koncert bude otprilike u februaru, a on eto sada samo situaciono ima jednu temu više. Naše kolege i mi uvek smo obnavljali mostove, neke novogeneracijske i sami sagradili, dok su političke elite te mostove devedesetih rušile, a otad ih drmaju i miniraju.“

Najveća radikalska noćna mora

Kaže da „u tom smislu, ovi najnoviji režimski potezi zapravo su samo jadna renesansa radikalstva: vek se promenio, a oni, posle svega, i dalje suštinski imaju da ponude samo jedno – Šešelja. Dakle, ono od čega je mojoj generaciji bilo muka još pre dvadeset dve godine njima bi, da im se dozvoli, bio program i za 22. vek: službaški nacionalizam koji služi da se masa otruje i tako otrovana naveliko pokrade, a sve u ime tobožnje ljubavi prema narodu“.

„Ovo regionalno jedinstvo, ova masovna podrška studentima, udružena ljudskost koja mržnji kaže NE – to je najveća radikalska noćna mora. Mi možda nismo uspeli da im taj košmar do kraja priuštimo, ali izgleda da ove generacije hoće.“

Marčelo će na bini biti sa saradnicima: Nevena Glibetić Nensi (vokal), Rade Sklopić Raid Kyu (gramofon, klavijature), Aleksandar Jovanović Šljuka (klavijature, vokal), Filip Krumes (violina), Aleksandar Cvetković Drama (bubanj),  Marko Cvetković Cvele (bas) i Miloš “Ministar Lingvista” Borovnjak (MC).

Njihovo gostovanje u Zagrebu će, osim otopljavanja međudržavnih odnosa – što je i inače uloga  kulturne diplomatije, biti prilika da tamošnjoj publici iz prve ruke prenesu atmosferu sa protesta.

Foto: FoNet
Marko Šelić Marčelo u Novom Sadu

„I hoćemo, mada komšije prilično prate beogradska dešavanja. A sve i da isprva nisu pratili, ovdašnji režim u to ih je umešao lakoćom svoje gluposti i zlobe, svojom ponižavačkom procenom da iste fore pale zauvek“, kaže Marčelo, a zatim i:

„Na dan kad je studentkinja udarena kolima kod Pravnog, malo pre tog incidenta (ako ćemo tako zvati pokušaj ubistva) davao sam intervju jednom novinaru iz Hrvatske. Dok sam se saleteo do Nemanjine, do suda, gde su se ljudi okupili koji sat kasnije, on mi je već javio da Šešelj kod Marića objavljuje njegove lične podatke, pasoš preko celog ekrana, optužujući ga da je ovde u onoj kuharica-misiji, kao i svako ko bilo kojim poslom doputuje iz Hrvatske u Beograd otkad ovo traje, je li. Od radikala su jedino gori radikali u panici, tu se jasno vidi dokle su spremni da idu u svom ološtvu i bitangarstvu. Da mogu, oni bi i novi rat napravili, samo da ne sjašu s vlasti.“

Ova bašta se pređubrila

Na protestima i blokadama je neizostavan, kao običan građanin, muzičar i pisac Marko Šelić. Smatra da je jasno odakle su nam se, sa koje planete, stvorili studenti:

„Pa iz ovog mikrokosmosa ovde, iako se tome gotovo niko nije nadao, a i mi koji smo gajili takve nade nismo previše verovali u obistinjenje. Ali tako biva u botanici: da bi biljke bolje uspele, tle se đubri; ova se bašta pređubrila, i deluje da je upravo to objašnjenje.“

Najavljuje da su za zagrebački koncert izabrali pesme o idealima iza kojih stoje. Sudeći po sadašnjim događanjima, ideala ima mnogo više u njegovim pesmama nego u društvu.

„Izuzetno mi je drago što moram reči da to nimalo ne zvuči kao konstatacija iz ove godine. Ideali su živi, ljudi su budni, bunilo je napokon postalo budilo – i mislim da sad nema nazad. No, mnogi su stajali na braniku ideala i u najmračnija vremena. ’Kada društvom zavlada nedvosmisleno zlo, mora se stati na stranu koja je tom zlu nedvosmisleno oponirajuća’, kazao je naš dobri Teofil. Čitali smo ucelo taj citat pred koncert u Novom Sadu prošle nedelje. Nažalost, on nije dočekao ono za šta se svi borimo i onamo ćemo morati da stignemo bez Njega, ali svakako i za Njega.“

Ljubav i zajedništvo

Da li veruje u srećan kraj protesta?

„Apsolutno. U popularnoj kulturi, svuda osim u njenim najdepresivnijim predelima, zlo na kraju nema nikakve šanse protiv ljubavi i zajedništva. Zvuči otrcano kad se kaže, ali hej, upravo smo iz takvih priča kao klinci stekli moralni kompas. Kao što napisah u jednoj kolumni, ova nova deca su, između ostalog, nepatetično dirljiva. Tope glečere apatije, podsećaju ljude da su ljudi, a ne roblje. To se više ne može zaustaviti, a biće dobro da lekciju zapamtimo i kad se ova borba jednoga dana završi, jer skloni smo regresiranju.“

Nakon koncerta u Zagrebu počeće pripreme novog albuma.

Studenti, njihova borba, kaže Marčelo, utiču na njegove nove pesme „ali neuporedivo je važnije što utiču na život. Na raspoloženje, volju, energiju.“

„Stalno smo s njima, na fakultetima kroz tribine, na ulicama, u akcijama. I premda ovo jeste nekakvo neproglašeno vanredno stanje, opšti osećaj jeste da smo svi zapravo prodisali. Potkraj prošle godine, jedan vaš kolega mi na kraju intervjua reče: ’Poznajem te 15 godina, i nikad mi nisi zvučao pozitivnije’. I zaista, neprocenjivo je dragoceno biti savremenik ovog trenutka, biti ovde, među ljudima ornim da se izbore za slobodu. Uprkos crnilu rešenom da nas satre, moja zemlja odavno nije bila ovako lepa.“

Tagovi:

Marčelo Studenti Uagreb
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Beogradska filharmonija

25.januar 2026. S. Ć.

Sindikat muzičara: Ministarstvo kulture postupa mimo zakona

Sindikat muzičkih umetnika u otvorenom pismu poručuje Ministarstvu kulture da poštuje zakon i da raspiše konkurs za direktora Beogradske filharmonije, jer izbor Bojana Suđića nije po zakonu

Berlinare

25.januar 2026. S. Ć.

Festival u Berlinu: Iz Srbije „Imaginarni brojevi“ i dve koprodukcije

„Imaginarni brojevi“ je prvi kratki igrani film koji će se iz Srbije takmičiti u Berlinu nakon osam godina. Na Berlinalu će biti i dva filma u kojima je Srbija koproducent

Kultura sećanja

25.januar 2026. S. Ć.

Kome smetaju spomenici Pekiću i Narodnim herojima

Ovog vikenda u Beogradu oskrnavljena su dva spomenika: Borislavu Pekiću na Cvetnom trgu i Narodnim herojima na Kalemegdanu. Obesna mladež, desničari, ili vlast – ko je kriv

Država i film

25.januar 2026. Sonja Ćirić

Da li će reditelji i producenti doći na panel Filmskog centra i NAFFIT-a

Filmski centar Srbije pozvao je reditelje i producente na panel koji na Zlatiboru organizuje sa NAFFIT-om, Nacionalnim festivalom filma i televizije za "lojalne i podobne", koji je, kao i cela filmska branša, prošlog septembra bojkotovao

Ministar kulture

23.januar 2026. Sonja Ćirić

Zaposleni Republičkog zavoda: Ministar Selaković nam preti zbog Generalštaba

Izjavu ministra Selakovića da „ovu bandu treba rasturiti“ zaposleni u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture doživeli su kao ličnu pretnju, a lako im je da dokažu da su sve njegove optužbe neistinite

Komentar
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Blokada Filozofskog fakultta u Novom Sadu

Komentar

Šta bi naprednjaci dali da su Jelena Kleut

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure