img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju

Marčelo: Moja zemlja odavno nije bila ovako lepa

10. februar 2025, 16:42 Sonja Ćirić
Foto: Marija Janković
Marko Šelić Marčelo
Copied

Protesti, blokade, koncert u Zagrebu – na početku su dvadesete godine Marčelove karijere. I apsolutno verovanje u srećan kraj protesta. Kaže da „uprkos crnilu rešenom da nas satre, moja zemlja odavno nije bila ovako lepa“

Sa protesta u Zagreb, mogao bi da glasi komentar uz vest da će Marčelo i njegov bend 20. februara održati koncert u zagrebačkom Vintage Industrial Baru. Biće to uvod u ovu dvadesetu godinu koliko je na sceni i koliko je slušan diljem regiona.

Od prošlog koncerta u Zagrebu „prošlo je nešto više od godinu dana“, kaže, kao i da je „bilo sjajno, kao i uvek“.

Priča da su njegov bend i on svih ovih godina u Zagrebu imali koncert svake godine „sve do korone, jedino tada se kontinuitet prekinuo“.

Probijajući led

„Još na prvom albumu (2003) imao sam pesme s prijateljima iz Hrvatske i Bosne, to su bile prve snimljene posleratne saradnje u žanru. Zapravo smo se i upoznali tako što smo se okupili u studiju da napravimo nešto zajedno, pre toga smo se samo dopisivali kroz mejlove, čuvši jedini za druge kroz muziku. I to su drugarstva koja traju do danas. Onomad je to udruživanje bilo nekima šokantno, s vremenom je prestalo da bude, takve saradnje postale su uobičajene i drago nam je ako smo doprineli tome probijajući led. No, važno je reći: čak i tada, većina slušalaca je našu saradnju dočekala ne samo s odobravanjem, već s radošću.“

Ovog puta ide u Zagreb u vreme optužbi ovdašnje Vlade da su studentski protesti instruirani iz Hrvatske. Pa ipak:

„Mi se za prijem kod zagrebačke publike nikad nismo brinuli, jer kao što rekoh, onamo smo česti gosti, nije nikakav presedan. Ranije je planirano da taj koncert bude otprilike u februaru, a on eto sada samo situaciono ima jednu temu više. Naše kolege i mi uvek smo obnavljali mostove, neke novogeneracijske i sami sagradili, dok su političke elite te mostove devedesetih rušile, a otad ih drmaju i miniraju.“

Najveća radikalska noćna mora

Kaže da „u tom smislu, ovi najnoviji režimski potezi zapravo su samo jadna renesansa radikalstva: vek se promenio, a oni, posle svega, i dalje suštinski imaju da ponude samo jedno – Šešelja. Dakle, ono od čega je mojoj generaciji bilo muka još pre dvadeset dve godine njima bi, da im se dozvoli, bio program i za 22. vek: službaški nacionalizam koji služi da se masa otruje i tako otrovana naveliko pokrade, a sve u ime tobožnje ljubavi prema narodu“.

„Ovo regionalno jedinstvo, ova masovna podrška studentima, udružena ljudskost koja mržnji kaže NE – to je najveća radikalska noćna mora. Mi možda nismo uspeli da im taj košmar do kraja priuštimo, ali izgleda da ove generacije hoće.“

Marčelo će na bini biti sa saradnicima: Nevena Glibetić Nensi (vokal), Rade Sklopić Raid Kyu (gramofon, klavijature), Aleksandar Jovanović Šljuka (klavijature, vokal), Filip Krumes (violina), Aleksandar Cvetković Drama (bubanj),  Marko Cvetković Cvele (bas) i Miloš “Ministar Lingvista” Borovnjak (MC).

Njihovo gostovanje u Zagrebu će, osim otopljavanja međudržavnih odnosa – što je i inače uloga  kulturne diplomatije, biti prilika da tamošnjoj publici iz prve ruke prenesu atmosferu sa protesta.

Foto: FoNet
Marko Šelić Marčelo u Novom Sadu

„I hoćemo, mada komšije prilično prate beogradska dešavanja. A sve i da isprva nisu pratili, ovdašnji režim u to ih je umešao lakoćom svoje gluposti i zlobe, svojom ponižavačkom procenom da iste fore pale zauvek“, kaže Marčelo, a zatim i:

„Na dan kad je studentkinja udarena kolima kod Pravnog, malo pre tog incidenta (ako ćemo tako zvati pokušaj ubistva) davao sam intervju jednom novinaru iz Hrvatske. Dok sam se saleteo do Nemanjine, do suda, gde su se ljudi okupili koji sat kasnije, on mi je već javio da Šešelj kod Marića objavljuje njegove lične podatke, pasoš preko celog ekrana, optužujući ga da je ovde u onoj kuharica-misiji, kao i svako ko bilo kojim poslom doputuje iz Hrvatske u Beograd otkad ovo traje, je li. Od radikala su jedino gori radikali u panici, tu se jasno vidi dokle su spremni da idu u svom ološtvu i bitangarstvu. Da mogu, oni bi i novi rat napravili, samo da ne sjašu s vlasti.“

Ova bašta se pređubrila

Na protestima i blokadama je neizostavan, kao običan građanin, muzičar i pisac Marko Šelić. Smatra da je jasno odakle su nam se, sa koje planete, stvorili studenti:

„Pa iz ovog mikrokosmosa ovde, iako se tome gotovo niko nije nadao, a i mi koji smo gajili takve nade nismo previše verovali u obistinjenje. Ali tako biva u botanici: da bi biljke bolje uspele, tle se đubri; ova se bašta pređubrila, i deluje da je upravo to objašnjenje.“

Najavljuje da su za zagrebački koncert izabrali pesme o idealima iza kojih stoje. Sudeći po sadašnjim događanjima, ideala ima mnogo više u njegovim pesmama nego u društvu.

„Izuzetno mi je drago što moram reči da to nimalo ne zvuči kao konstatacija iz ove godine. Ideali su živi, ljudi su budni, bunilo je napokon postalo budilo – i mislim da sad nema nazad. No, mnogi su stajali na braniku ideala i u najmračnija vremena. ’Kada društvom zavlada nedvosmisleno zlo, mora se stati na stranu koja je tom zlu nedvosmisleno oponirajuća’, kazao je naš dobri Teofil. Čitali smo ucelo taj citat pred koncert u Novom Sadu prošle nedelje. Nažalost, on nije dočekao ono za šta se svi borimo i onamo ćemo morati da stignemo bez Njega, ali svakako i za Njega.“

Ljubav i zajedništvo

Da li veruje u srećan kraj protesta?

„Apsolutno. U popularnoj kulturi, svuda osim u njenim najdepresivnijim predelima, zlo na kraju nema nikakve šanse protiv ljubavi i zajedništva. Zvuči otrcano kad se kaže, ali hej, upravo smo iz takvih priča kao klinci stekli moralni kompas. Kao što napisah u jednoj kolumni, ova nova deca su, između ostalog, nepatetično dirljiva. Tope glečere apatije, podsećaju ljude da su ljudi, a ne roblje. To se više ne može zaustaviti, a biće dobro da lekciju zapamtimo i kad se ova borba jednoga dana završi, jer skloni smo regresiranju.“

Nakon koncerta u Zagrebu počeće pripreme novog albuma.

Studenti, njihova borba, kaže Marčelo, utiču na njegove nove pesme „ali neuporedivo je važnije što utiču na život. Na raspoloženje, volju, energiju.“

„Stalno smo s njima, na fakultetima kroz tribine, na ulicama, u akcijama. I premda ovo jeste nekakvo neproglašeno vanredno stanje, opšti osećaj jeste da smo svi zapravo prodisali. Potkraj prošle godine, jedan vaš kolega mi na kraju intervjua reče: ’Poznajem te 15 godina, i nikad mi nisi zvučao pozitivnije’. I zaista, neprocenjivo je dragoceno biti savremenik ovog trenutka, biti ovde, među ljudima ornim da se izbore za slobodu. Uprkos crnilu rešenom da nas satre, moja zemlja odavno nije bila ovako lepa.“

Tagovi:

Studenti Marčelo Uagreb
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Prestonica kulture

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Tihi početak godine u kojoj je Leskovac Prestonica kulture

Pre nego što je uobičajeno, u Leskovcu je počela Godina kulture otvaranjem izložbe koja postoji od 2024, bez medija i atmosfere kakva priliči ovakvom događaju. Bila je to direktiva Ministarstva kulture

Film i država

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Scenaristi: Zakon o autorskim pravima je fasadni, ne štiti stvaraoce

Nacrt zakona o autorskim pravima je fasadni zakon i ne nudi pravnu sigurnost stvaraocima koju zahtevaju direktive EU, iako je navodno rađen zbog usklađivanja sa EU, kažu scenaristi

Film i država

20.mart 2026. S. Ć.

Nacrt zakona o autorskim pravima oslanja se na zastarele EU direktive

Nacrt zakona o autorskim pravima urađen je bez konsultacije sa filmskim stvaraocima, u njemu nema ni reči o AI i ne oslanja se na najnovije direktive EU već na one iz ranijih godina

Božo Koprivica, tamni sako, bela košulja

In memoriam

20.mart 2026. Ivan Milenković

Božo Koprivica (1950-2026): Imalo je, imalo šta da se voli

Božo Koprivica bio je fudbaler, partizan i partizanovac, pesnik koji nije pisao pesme, pisac skokovite rečenice, namrgođeni dobri duh Beograda i jedne zemlje koja više ne postoji

Film

19.mart 2026. B. B.

„Gospodar Oluje“: Prva holivudsko-srpska koprodukcija uskoro pred domaćom publikom

Sniman u Hrvatskoj i u Beogradu, akcioni naučno-fantastični film „Gospodar Oluje“, prva holivudsko-srpska koprodukcija, imaće domaću premijeru 7. aprila

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure