img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Koncert

Maramicom Manu

18. septembar 2013, 14:46 Dragan Kremer
foto: a. anđić
Copied

Manu Chao, 14. IX 2013, Hala sportova, (Novi) Beograd

I kad sve prođe, ili bar tako pomisliš – mladost, bunt, bezbrižnost, (tuđa) lepota, seksepil, pozeraj, alkohol… – pa i kad koncerti postanu rutina garnirana čuvenim 3P (piletina, pivo, pijani kreteni), još uvek se desi poneki da razbije poredak stvari. Tako je prošle subote u novobeogradskoj Hali sportova, do tavanice krcatoj publikom šarenom kao njegove ilustracije, i ovdašnji miljenik Manu Čao (José-Manuel itd. Chao Ortega, r. ‘61. u Parizu, iz mešovitog baskijsko-galicijskog braka) kao erupcijom izvrnuo stvarnost, te je magma suštine pokuljala na vrh i prelila više od 5000 prisutnih (ulaznice 2000-3000d.), učinivši im život bar privremeno dragocenim.

Tekuća kratka Čaova Balkan/East Europe Tour imala je u Srbiji veoma povoljnu startnu poziciju: prvo gostovanje 2002 – instantno legendarni koncert na beogradskom malom stadionu Tašmajdan (org: B92) – zatim EXIT 2008. i rasprodata dvorana u Novom Sadu 2011, a bez ikakve veze s ‘našim’ crnorukašima. Sve to je šlag na moćnom kult-statusu grupe koju je Manu Čao predvodio od 1987. do 1995. Preteče World fusion trenda, Mano Negra bili su izvorno multikulti-otelotvorenje nesputanog mešanja rasa, jezika, stilova, žanrova, humora, zabave, razbarušeni imidž francuskih uličara i belosvetskih skitnica ulivao se u antiglobalizam. Prvobitni rokenrol bunt pretočen je u društveni pa i politički aktivizam, s alternativnim stavom i pankerskom energičnošću izvođenja. Latinoamerički i evropsko-kontinentalni uspesi Mano Negra, kontra kratkom domašaju u SAD i uopšte u anglo-sferi (oko koje se nisu preterano ni trudili), devedesetih su ovu grupu još jače prilepili za srce mnogima ovde. Čao je dosledno nastavio i solo karijeru, najpre albumom Clandestino iz 1998, a uživo smo ga dočekali tek u jednoj od njegovih najpoznatijih avantura, Radio Bemba (Sound System) – naslovljenoj po emitersko-razglasnoj skalameriji mladih revolucionara Fidela i Čea. Nije stigao da se nama bavi kao Handke, mada je sklon zabačenim, duhovitim osobenjacima kao što su na samom jugu Meksika Zapatisti, neka vrsta (usuđujem se, iz ličnog iskustva na terenu) antitelevizijskih Novih primitivaca; kamo sreće da su ovi sarajevski nešto preduzeli i van etra i estrade.

Već par sezona Manu turira bez novih studijskih izdanja, dok su live-naslovi s raznim manjim etiketama. Izvrsni prateći trio La Ventura čine mu Filip Tebul (Philippe Teboul, bubnjevi) i stari Bemba-saradnici Madjid Fahem (gitara) i Gambit (Gambeat, bas). Da li je organizator od prvobitno za Beograd najavljene, nehumane hale „Pionir“ odustao baš i samo jer Manu odbija da nastupi na mestima gde se ne mogu ukloniti ili bar prekriti reklame i sponzoraj, manje je važno – od ‘akustike’ u „Pioniru“ boli glava, a u Hali sportova kiseonika ubrzo ne ostane ni da se cigareta razgori. Ipak, nemojte ni Čaou pripisivati više levičarstva od neophodnog: posle uradi-sam početaka, veći deo diskografije mu je s etiketom „Virgin“, nalepnicom neoliberalnog kapitalizma samo tako, a i tokom ove svirke promoterke duvanskih proizvoda smarale su (se) naokolo.

Posle muzičkog zagrevanja (Samostalni referenti, Hornsman Coyote), već na prvi žmiraj mraka bilo je ovacijski jasno da će ovaj koncert početi onom žestinom i oduševljenjem publike do kojeg većina sličnih grupa ne stigne ni na svom vrhuncu. Jednostavna, ali pouzdana i efektna postavka svetla i video-projekcija mirno je sve prepustila vrhunskoj isporuci rokerske četvorke koja je, međutim, neposrednih uticaja i elemenata rokenrola imala možda i manje nego prosečan turbo-folk. Koščata rege-konstrukcija svirke dozvoljava razmah izvanrednoj ritam-sekciji, bez obzira na to kada i koliko gitara ‘ozvučava’ crtane filmove ili neobavezno oprobava hendriksovske zahvate. Dodajte tome odavno neupitni, mada meketavi Manuov glas, njegovu akustičnu/ritam-gitaru, i gustu nisku od hitova preko ponekog Negra-standarda do novih/neobjavljenih pesama, od Mala Vida njegovog rokabili-benda Hot Pants još iz sredine osamdesetih, do gostujućeg kantautora Branimira (Rosića, bez Neprijatelja) za jezički proširenu/prepevanu La Vida Es/Život je Tombola (korištenu u filmu Maradona by Kusturica). Kakve god da su numere u originalu/studijskoj verziji, na koncertu one uveseljavajuće ubrzavaju i zanimljivo se produžavaju, pretežno kao ska-poskočice štedro začinjene (novotalasnim, ne slovenačkim) jo-jokanjem.

Mnoge su razlike, i velike distance, između Man(it)u Čaoa i tamo daleko Gogol Bordella, Kultur Shocka i No Smoking Orchestre. U najvećem inhalatoru na ovim prostorima, burna masa peva spenglišom (eng. Spanglish) koji srećom nije učila iz telenovela; ili je to Manu-speranto?

Takoreći bez ikakve konferanse, prva pesma posle punog sata je kao pokušaj opraštanja, mada svi znamo da će trajati bar još toliko, ne računajući DJ-repove, afterpartije i sl. I još ćemo raznog dočekati od Manua, čije pesme obrađuju i Robi Vilijams i Lili Alen.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Inicijativa

22.novembar 2025. Sonja Ćirić

Aleksandar Jovanović Ćuta: Generalštab bi mogao da nas ujedini

Mislim da je Generalštab nešto što bi trebalo da nas ujedini, jer to je posao za sve - kaže Ćuta povodom inicijative da se sudbina ovog kulturnog dobra odluči referendumom

Festival

22.novembar 2025. S. Ć.

Reflektor festival: Da li je Dejtonski sporazum doneo mir

Reflektor je regionalni festival društveno angažovanog pozorišnog izraza, , prestavlja pet predstava o temama rata i mira, odgovarajući na pitanje da li nam je Dejtonski sporazum doneo mir

Narodno pozorište

22.novembar 2025. Sonja Ćirić

Kako Dan Narodnog pozorišta obeležavaju umetnici, a kako njegova uprava

Ovogodišnji Dan Narodnog pozorišta se obeležava kao ni jedan prethodni, bez umetnika na sceni i publike u gledalištu - kažu umetnici. Pa šta – kaže Uprava njihovog pozorišta. Skupština svih Srba u rasejanju im poručuje: sa kulturom izlazimo pred istoriju

Leks specijalis

21.novembar 2025. Sonja Ćirić

Konzervatori Srbije odbijaju da izbrišu Generalštab iz registra kulturnih dobara

Zaposleni u Republičkom i Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture odbijaju da se povinuju zahtevima leks specijalisa i izbrišu kompleks Generalštaba iz Centralnog registra nepokretnih kulturnih dobara Republike Srbije, iako im se preti otkazima. Osim baštine brane i integritet svojih institucija i svoju struku

Leks specijalis

20.novembar 2025. Sonja Ćirić

Poslanik Jovanov traži da se leks specijalis proširi do Slavije

SNS traži da se područje obuhvaćeno leks specijalisom proširi do Slavije i da se status kulturnog dobra ukine sa još 15 objekata među kojima su Amam kneza Miloša, Vaznesenjska crkva, Jugoslovensko dramsko pozorište, Studentski kulturni centar, Vlada RS...

Komentar
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure