img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Koncert

Maramicom Manu

18. septembar 2013, 14:46 Dragan Kremer
foto: a. anđić
Copied

Manu Chao, 14. IX 2013, Hala sportova, (Novi) Beograd

I kad sve prođe, ili bar tako pomisliš – mladost, bunt, bezbrižnost, (tuđa) lepota, seksepil, pozeraj, alkohol… – pa i kad koncerti postanu rutina garnirana čuvenim 3P (piletina, pivo, pijani kreteni), još uvek se desi poneki da razbije poredak stvari. Tako je prošle subote u novobeogradskoj Hali sportova, do tavanice krcatoj publikom šarenom kao njegove ilustracije, i ovdašnji miljenik Manu Čao (José-Manuel itd. Chao Ortega, r. ‘61. u Parizu, iz mešovitog baskijsko-galicijskog braka) kao erupcijom izvrnuo stvarnost, te je magma suštine pokuljala na vrh i prelila više od 5000 prisutnih (ulaznice 2000-3000d.), učinivši im život bar privremeno dragocenim.

Tekuća kratka Čaova Balkan/East Europe Tour imala je u Srbiji veoma povoljnu startnu poziciju: prvo gostovanje 2002 – instantno legendarni koncert na beogradskom malom stadionu Tašmajdan (org: B92) – zatim EXIT 2008. i rasprodata dvorana u Novom Sadu 2011, a bez ikakve veze s ‘našim’ crnorukašima. Sve to je šlag na moćnom kult-statusu grupe koju je Manu Čao predvodio od 1987. do 1995. Preteče World fusion trenda, Mano Negra bili su izvorno multikulti-otelotvorenje nesputanog mešanja rasa, jezika, stilova, žanrova, humora, zabave, razbarušeni imidž francuskih uličara i belosvetskih skitnica ulivao se u antiglobalizam. Prvobitni rokenrol bunt pretočen je u društveni pa i politički aktivizam, s alternativnim stavom i pankerskom energičnošću izvođenja. Latinoamerički i evropsko-kontinentalni uspesi Mano Negra, kontra kratkom domašaju u SAD i uopšte u anglo-sferi (oko koje se nisu preterano ni trudili), devedesetih su ovu grupu još jače prilepili za srce mnogima ovde. Čao je dosledno nastavio i solo karijeru, najpre albumom Clandestino iz 1998, a uživo smo ga dočekali tek u jednoj od njegovih najpoznatijih avantura, Radio Bemba (Sound System) – naslovljenoj po emitersko-razglasnoj skalameriji mladih revolucionara Fidela i Čea. Nije stigao da se nama bavi kao Handke, mada je sklon zabačenim, duhovitim osobenjacima kao što su na samom jugu Meksika Zapatisti, neka vrsta (usuđujem se, iz ličnog iskustva na terenu) antitelevizijskih Novih primitivaca; kamo sreće da su ovi sarajevski nešto preduzeli i van etra i estrade.

Već par sezona Manu turira bez novih studijskih izdanja, dok su live-naslovi s raznim manjim etiketama. Izvrsni prateći trio La Ventura čine mu Filip Tebul (Philippe Teboul, bubnjevi) i stari Bemba-saradnici Madjid Fahem (gitara) i Gambit (Gambeat, bas). Da li je organizator od prvobitno za Beograd najavljene, nehumane hale „Pionir“ odustao baš i samo jer Manu odbija da nastupi na mestima gde se ne mogu ukloniti ili bar prekriti reklame i sponzoraj, manje je važno – od ‘akustike’ u „Pioniru“ boli glava, a u Hali sportova kiseonika ubrzo ne ostane ni da se cigareta razgori. Ipak, nemojte ni Čaou pripisivati više levičarstva od neophodnog: posle uradi-sam početaka, veći deo diskografije mu je s etiketom „Virgin“, nalepnicom neoliberalnog kapitalizma samo tako, a i tokom ove svirke promoterke duvanskih proizvoda smarale su (se) naokolo.

Posle muzičkog zagrevanja (Samostalni referenti, Hornsman Coyote), već na prvi žmiraj mraka bilo je ovacijski jasno da će ovaj koncert početi onom žestinom i oduševljenjem publike do kojeg većina sličnih grupa ne stigne ni na svom vrhuncu. Jednostavna, ali pouzdana i efektna postavka svetla i video-projekcija mirno je sve prepustila vrhunskoj isporuci rokerske četvorke koja je, međutim, neposrednih uticaja i elemenata rokenrola imala možda i manje nego prosečan turbo-folk. Koščata rege-konstrukcija svirke dozvoljava razmah izvanrednoj ritam-sekciji, bez obzira na to kada i koliko gitara ‘ozvučava’ crtane filmove ili neobavezno oprobava hendriksovske zahvate. Dodajte tome odavno neupitni, mada meketavi Manuov glas, njegovu akustičnu/ritam-gitaru, i gustu nisku od hitova preko ponekog Negra-standarda do novih/neobjavljenih pesama, od Mala Vida njegovog rokabili-benda Hot Pants još iz sredine osamdesetih, do gostujućeg kantautora Branimira (Rosića, bez Neprijatelja) za jezički proširenu/prepevanu La Vida Es/Život je Tombola (korištenu u filmu Maradona by Kusturica). Kakve god da su numere u originalu/studijskoj verziji, na koncertu one uveseljavajuće ubrzavaju i zanimljivo se produžavaju, pretežno kao ska-poskočice štedro začinjene (novotalasnim, ne slovenačkim) jo-jokanjem.

Mnoge su razlike, i velike distance, između Man(it)u Čaoa i tamo daleko Gogol Bordella, Kultur Shocka i No Smoking Orchestre. U najvećem inhalatoru na ovim prostorima, burna masa peva spenglišom (eng. Spanglish) koji srećom nije učila iz telenovela; ili je to Manu-speranto?

Takoreći bez ikakve konferanse, prva pesma posle punog sata je kao pokušaj opraštanja, mada svi znamo da će trajati bar još toliko, ne računajući DJ-repove, afterpartije i sl. I još ćemo raznog dočekati od Manua, čije pesme obrađuju i Robi Vilijams i Lili Alen.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Raspodela budžeta

03.mart 2026. S. Ć.

Ministarstvo kulture: Za Hilandar novih 138,5 miliona dinara

Za ovogodišnje radove na manastiru Hilandar, Ministarstvo kulture će odvojiti 138,5 miliona dinara, a zatim i još koliko bude trebalo za početak radova na depou

Preporuka

02.mart 2026. Prof. dr Vladica Ristić

Neki novi i mladi „Karmen“ i „Bolero“

Baletsko veče „Karmen Svita – Bolero“ u koreografiji Aleksandra Ilića podseća da balet nije samo repertoarska obaveza, već živ organizam koji se preispituje kroz nove generacije igrača

Prestonica kulture

02.mart 2026. S. Ć.

Zrenjanin: Obećanja i planovi bez zakonskog pokrića

Gradonačelnik Zrenjanina Simo Salapura je najavio da će u zgradi Doma sindikata biti održana izložba o Dragiši Brašovanu, kruna programa Prestonice kulture, iako o tome nije pitao korisnika zgrade

Nagrada

01.mart 2026. S. Ć.

Radmila Stanković: Nema te vlasti koja će kulturi nametnuti svoje obrasce

Vlast štancuje kulturu po svojoj meri. Teško umetniku koji ne može da se sabije u taj kalup - rekla je Radmila Stanković ovogodišnja dobitnica nagrade Fondacije Tanja Petrović

Baština

01.mart 2026. Sonja Ćirić

Lista „7 najugroženijih“ je nada za Vajfertovu pivaru u Pančevu

Vajfertova pivara u Pančevu uvrštena je na listu sedam najugroženijih lokaliteta kulturnog nasleđa u Evropi za 2026. godinu – šansa da se ovaj kulturni spomenik iz 18. veka neće urušiti

Komentar
Aleksandar Vučić i Vladimir Orlić u odelima sa kravatom u BIA

Pregled nedelje

Da se zaledi krv u žilama

Šta spaja Vučićev let u Kazahstan i obolelog Dačića? Ko i zašto tajno snima dolazak Peconija u advokatsku kancelariju Zdenka Tomanovića? I kuda vode Srbiju podivljale službe i naprednjačke paravojno/propagandne trupe

Filip Švarm

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1834
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Hoće li pasti naprednjačke tvrđave Pretplati se
Na licu mesta: Surdulica

Gomila za linč

Veštačka inteligencija

Slike danas lažu brže, jače, bolje

SAD – Evropa

Mesec, to je kad se vratiš

Intervju: Miljenko Jergović, pisac

Kradljivac knjige i njegova sećanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure