Ministri finansija i kulture najavili su da će do Ekspa 2027 Beograd dobiti više od 50. 000 kvadratnih metara muzejskog prostora, odnosno muzejsku četvrt sa četiri nova muzeja, plus još dva s druge strane Save
Ministri finansija i kulture, Siniša Mali i Nikola Selakovići, danas su najavili da posle ekonomske slede i duhovna i kulturna obnova Srbije, da upravo kreću, i to sa Savskog trga u Beogradu projektima koji će biti realizovani do Ekspa 2027.
Ministar finansija Siniša Mali je najavio novu muzejsku četvrt na potezu od Savskog trga ka Resavskoj ulici i Mostarskoj petlji.
Muzej grada
U muzejskoj četvrti će biti četiri nova muzeja – Istorijski muzej Srbije, Dečiji muzej, Muzej grada Beograda, Muzej Nikole Tesle.
Sve će to biti završeno za samo tri i po godine.
„Za Istorijski muzej Srbije smo dobili građevinsku dozvolu. Takođe i muzej Nikole Tesle ćemo završiti do Ekspa. Rušimo zgradu stare Pošte, tu će biti dve pozorišne scene i muzej za decu. U Resavskoj se rekonstruiše zgrada da bude Muzej grada Beograda. Preko puta reke gradimo Prirodnjački muzej i pored ćemo graditi veliki beogradski akvarijum. Pored aerodroma ćemo vazduhoplovni muzej rekonstruisati. To je šest novih muzeja u narednih tri i po godine – rekao je ministar finansija Siniša Mali.
Najavio je i da se ispod mosta Gazela gradi najveća i najsavremenija gradska pijaca, dok će do kraja godine biti završena Ložionica, centar okupljanja i kreativnosti mladih.
„Gradimo novi most preko reke Save, umesto tramvajskog mosta, biće to most sa po dve trake u oba smera, sa stazom za pešake, kao i za bicikliste. Radovi na izgradnji tunela koji povezuje plato kod Ekonomskog fakulteta i Bulevar despota Stefana kreće u narednih nekoliko nedelja“, rekao je on.
Takođe „pored Sajma izgradiće se promenada do Ade Ciganlije, a u Hali 1 nalaziće se čak tri operske sale. Biće preuređeni i sređeni Linijski i Svetonikolski park“.
Ministar finansija nije pominjao ni koliko će Srbiju sve to da košta ni odakle nam sve te pare.
Ministar kulture Nikola Selakovič je zatim sve to ponovio i precizirao da će „zgrada stare Železničke stanice iz 1884. godine, u narednim mesecima, dakle, ne u narednim godinama, nego narednih dva do tri meseca već, biti jedno veliko gradilište Istorijskog muzeja Srbije“.
Zatim, rekao je ministar kulture, objekat nekadašnje Pošte broj 2 arhitekte Momira Kurunovića, dobiće svoj stari izgled, ali kao potpuno nova zgrada.
„To će biti jedna od najlepših fasada u našem gradu, ali nije fasada zbog fasade važna, u toj zgradi će biti Dečji muzej. Prvi put imaćemo Dečji muzej, po ugledu na ZOOM muzej u Beču, koji treba da bude inkubator da od naše dece stvori buduće ljubitelje i poslanike kulture, buduće umetnike i kulturne radnike“, dodao je Selaković i najavio je da će u okviru tog muzeja biti i dve pozorišne scene, kao i da će Muzej grada Beograda napokon imati svoj dom i da će po kvadraturi biti najveći muzej u Srbiji.
Foto: PromoPrirodnjački muzej
I, na kraju, niz Savsku ulicu, u zgradi bivšeg „Jugošpeda“ ili Fabrike hartije Milana Vape, biće novi muzej Nikole Tesle, a sa druge strane Save biće „kapitalni objekat, odnosno namenski muzejski objekat koji će se graditi u Beogradu – Prirodnjački muzej. Glavni grad uskoro dobija više od 50. 000 kvadratnih metara muzejskog prostora koji do sada nije imao, rekao je Selaković“, naglasio je Selaković.
Ministar Nikola Selaković je svoju najavu završio zaključkom da su „ovo glavni, veliki projekti, a takvih projekata biće još više. Biće ih i izvan Beograda, širom naše Srbije. Ono što mogu sa punim pravom i legitimitetom da tvrdim – ovo je zlatno doba“ po Srbiju, od ekonomije do kulture.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Sin i ja stvaramo u porodičnoj kući, u našem kućnom studiju, ne sukobljavamo se, imamo blizak i topao odnos. Isto sam to zaključio dok sam čitao knjigu koju je napravio Spenser Tvidi, o ljudima koji prave muziku iz svog “bedroom” studija. Išao je sa drugarima po kućama i gledao kako ljudi snimaju uz pomoć štapa i kanapa
Na kraju “običnih” godina prave se liste knjiga, filmova i pozorišnih predstava. Međutim, ova godina je bila jedna od onih koju ćemo pamtiti po intenzivnoj borbi za društvene promene pa nema smisla ponašati se kao da je sve regularno. Zato ću u ovom tekstu pisati ne samo o predstavama već i o pozorišnim utiscima koje ćemo poneti iz 2025. godine
Intelektualna reportaža: poljski Književni institut u Parizu (2)
Neki od najvećih, poput Vitolda Gombroviča i Česlava Miloša, bez Ježija Gjedrojća gotovo sigurno ne bi postali ono što jesu. Ni s jednim od njih, međutim, nije bio u dobrim odnosima: bio je odveć konzervativan da bi prihvatio raspusnog Gombroviča i isuviše iskusan da bi tek tako ukazao poverenje preobraćenom komunisti Milošu. Nikada, međutim, nije odbio ni Gombrovičev ni Milošev tekst. Bio je previše dobar urednik da ne bi, sebi uprkos, shvatio o kakvim je piscima reč
Poslednja objava o aktivnostima ministra Nikole Selakovića na sajtu Ministarstva kulture je od 29. decembra. Ali to što ne otvara izložbe, ne znači da nema druga posla
Teško je izračunati ko je koliko kriv za ponor u kojem je košarkaški klub Partizan. Ali predsednik Ostoja Mijailović volontira za najvećeg krivca time što ne razume da mora da ode i tako otvori šansu za novi početak
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!