Ministri finansija i kulture najavili su da će do Ekspa 2027 Beograd dobiti više od 50. 000 kvadratnih metara muzejskog prostora, odnosno muzejsku četvrt sa četiri nova muzeja, plus još dva s druge strane Save
Ministri finansija i kulture, Siniša Mali i Nikola Selakovići, danas su najavili da posle ekonomske slede i duhovna i kulturna obnova Srbije, da upravo kreću, i to sa Savskog trga u Beogradu projektima koji će biti realizovani do Ekspa 2027.
Ministar finansija Siniša Mali je najavio novu muzejsku četvrt na potezu od Savskog trga ka Resavskoj ulici i Mostarskoj petlji.
Muzej grada
U muzejskoj četvrti će biti četiri nova muzeja – Istorijski muzej Srbije, Dečiji muzej, Muzej grada Beograda, Muzej Nikole Tesle.
Sve će to biti završeno za samo tri i po godine.
„Za Istorijski muzej Srbije smo dobili građevinsku dozvolu. Takođe i muzej Nikole Tesle ćemo završiti do Ekspa. Rušimo zgradu stare Pošte, tu će biti dve pozorišne scene i muzej za decu. U Resavskoj se rekonstruiše zgrada da bude Muzej grada Beograda. Preko puta reke gradimo Prirodnjački muzej i pored ćemo graditi veliki beogradski akvarijum. Pored aerodroma ćemo vazduhoplovni muzej rekonstruisati. To je šest novih muzeja u narednih tri i po godine – rekao je ministar finansija Siniša Mali.
Najavio je i da se ispod mosta Gazela gradi najveća i najsavremenija gradska pijaca, dok će do kraja godine biti završena Ložionica, centar okupljanja i kreativnosti mladih.
„Gradimo novi most preko reke Save, umesto tramvajskog mosta, biće to most sa po dve trake u oba smera, sa stazom za pešake, kao i za bicikliste. Radovi na izgradnji tunela koji povezuje plato kod Ekonomskog fakulteta i Bulevar despota Stefana kreće u narednih nekoliko nedelja“, rekao je on.
Takođe „pored Sajma izgradiće se promenada do Ade Ciganlije, a u Hali 1 nalaziće se čak tri operske sale. Biće preuređeni i sređeni Linijski i Svetonikolski park“.
Ministar finansija nije pominjao ni koliko će Srbiju sve to da košta ni odakle nam sve te pare.
Ministar kulture Nikola Selakovič je zatim sve to ponovio i precizirao da će „zgrada stare Železničke stanice iz 1884. godine, u narednim mesecima, dakle, ne u narednim godinama, nego narednih dva do tri meseca već, biti jedno veliko gradilište Istorijskog muzeja Srbije“.
Zatim, rekao je ministar kulture, objekat nekadašnje Pošte broj 2 arhitekte Momira Kurunovića, dobiće svoj stari izgled, ali kao potpuno nova zgrada.
„To će biti jedna od najlepših fasada u našem gradu, ali nije fasada zbog fasade važna, u toj zgradi će biti Dečji muzej. Prvi put imaćemo Dečji muzej, po ugledu na ZOOM muzej u Beču, koji treba da bude inkubator da od naše dece stvori buduće ljubitelje i poslanike kulture, buduće umetnike i kulturne radnike“, dodao je Selaković i najavio je da će u okviru tog muzeja biti i dve pozorišne scene, kao i da će Muzej grada Beograda napokon imati svoj dom i da će po kvadraturi biti najveći muzej u Srbiji.
Foto: PromoPrirodnjački muzej
I, na kraju, niz Savsku ulicu, u zgradi bivšeg „Jugošpeda“ ili Fabrike hartije Milana Vape, biće novi muzej Nikole Tesle, a sa druge strane Save biće „kapitalni objekat, odnosno namenski muzejski objekat koji će se graditi u Beogradu – Prirodnjački muzej. Glavni grad uskoro dobija više od 50. 000 kvadratnih metara muzejskog prostora koji do sada nije imao, rekao je Selaković“, naglasio je Selaković.
Ministar Nikola Selaković je svoju najavu završio zaključkom da su „ovo glavni, veliki projekti, a takvih projekata biće još više. Biće ih i izvan Beograda, širom naše Srbije. Ono što mogu sa punim pravom i legitimitetom da tvrdim – ovo je zlatno doba“ po Srbiju, od ekonomije do kulture.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Od tri knjige najnovijeg nobelovca za književnost koje su prevedene na srpski jezik, u knjižarama je dostupna samo jedna „Ide svet“. Laslo Krasnahorkai je dolazio u Srbiju i kao gost nekoliko festivala
Dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost Laslo Krasnahorkai je poznat po svojim dugim, vijugavim rečenicama, distopijskim i melanholičnim temama
Znam da me dio ljudi politički ne voli zbog mog novinarstva, pa se to s ovom knjigom sigurno neće promijeniti ni nabolje ni nagore. Jedan ekstremni desni nedeljnik prošlog je tjedna objavio naslovnicu sa slikama nas sedam i naslovom: “Sedam novinara batinaša”. Nekako ne vjerujem da jedna knjiga može to puno promijeniti. Ali – imam svoju publiku, i novinsku i knjišku. Knjiga se u Hrvatskoj izvrsno prodaje, što znači da dio ljudi ima potrebu za ovakvim usložnjavanjem stvari
In memoriam: Zdena Salivarová-Škvorecká (1933–2025)
Zdenino najbolje djelo je roman Glupača, u kojem ima autobiografskih elemenata i koji je postao kultnom knjigom mnogih čeških generacija, kako onih u egzilu tako i u domovini, jer se knjiga raznim podzemnim kanalima masovno krijumčarila u Čehoslovačku. Glupača se danas smatra jednom od temeljnih knjiga češke kulture i spada među najbolja prozna ostvarenja češke literature dvadesetog stoljeća
Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste
Novac koji država troši na Narodno pozorište da bi ga osigurala od eventualnog požara je pokušaj da se zaustavi jedan drugi požar, onaj koji je moguće sprečiti isključivo ostavkama SNS kadrova na čelu ove kuće
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!