

Festival
Beogradski festival igre: Videlo nas je 10.000 ljudi
Na upravo završenom 23. Beogradskom festivalu igre odigrane su 24 predstave 15 trupa iz 11 zemalja




Ministri finansija i kulture najavili su da će do Ekspa 2027 Beograd dobiti više od 50. 000 kvadratnih metara muzejskog prostora, odnosno muzejsku četvrt sa četiri nova muzeja, plus još dva s druge strane Save
Ministri finansija i kulture, Siniša Mali i Nikola Selakovići, danas su najavili da posle ekonomske slede i duhovna i kulturna obnova Srbije, da upravo kreću, i to sa Savskog trga u Beogradu projektima koji će biti realizovani do Ekspa 2027.
Ministar finansija Siniša Mali je najavio novu muzejsku četvrt na potezu od Savskog trga ka Resavskoj ulici i Mostarskoj petlji.


U muzejskoj četvrti će biti četiri nova muzeja – Istorijski muzej Srbije, Dečiji muzej, Muzej grada Beograda, Muzej Nikole Tesle.
Sve će to biti završeno za samo tri i po godine.
„Za Istorijski muzej Srbije smo dobili građevinsku dozvolu. Takođe i muzej Nikole Tesle ćemo završiti do Ekspa. Rušimo zgradu stare Pošte, tu će biti dve pozorišne scene i muzej za decu. U Resavskoj se rekonstruiše zgrada da bude Muzej grada Beograda. Preko puta reke gradimo Prirodnjački muzej i pored ćemo graditi veliki beogradski akvarijum. Pored aerodroma ćemo vazduhoplovni muzej rekonstruisati. To je šest novih muzeja u narednih tri i po godine – rekao je ministar finansija Siniša Mali.
Najavio je i da se ispod mosta Gazela gradi najveća i najsavremenija gradska pijaca, dok će do kraja godine biti završena Ložionica, centar okupljanja i kreativnosti mladih.
„Gradimo novi most preko reke Save, umesto tramvajskog mosta, biće to most sa po dve trake u oba smera, sa stazom za pešake, kao i za bicikliste. Radovi na izgradnji tunela koji povezuje plato kod Ekonomskog fakulteta i Bulevar despota Stefana kreće u narednih nekoliko nedelja“, rekao je on.
Takođe „pored Sajma izgradiće se promenada do Ade Ciganlije, a u Hali 1 nalaziće se čak tri operske sale. Biće preuređeni i sređeni Linijski i Svetonikolski park“.
Ministar finansija nije pominjao ni koliko će Srbiju sve to da košta ni odakle nam sve te pare.
Ministar kulture Nikola Selakovič je zatim sve to ponovio i precizirao da će „zgrada stare Železničke stanice iz 1884. godine, u narednim mesecima, dakle, ne u narednim godinama, nego narednih dva do tri meseca već, biti jedno veliko gradilište Istorijskog muzeja Srbije“.
Zatim, rekao je ministar kulture, objekat nekadašnje Pošte broj 2 arhitekte Momira Kurunovića, dobiće svoj stari izgled, ali kao potpuno nova zgrada.
„To će biti jedna od najlepših fasada u našem gradu, ali nije fasada zbog fasade važna, u toj zgradi će biti Dečji muzej. Prvi put imaćemo Dečji muzej, po ugledu na ZOOM muzej u Beču, koji treba da bude inkubator da od naše dece stvori buduće ljubitelje i poslanike kulture, buduće umetnike i kulturne radnike“, dodao je Selaković i najavio je da će u okviru tog muzeja biti i dve pozorišne scene, kao i da će Muzej grada Beograda napokon imati svoj dom i da će po kvadraturi biti najveći muzej u Srbiji.


I, na kraju, niz Savsku ulicu, u zgradi bivšeg „Jugošpeda“ ili Fabrike hartije Milana Vape, biće novi muzej Nikole Tesle, a sa druge strane Save biće „kapitalni objekat, odnosno namenski muzejski objekat koji će se graditi u Beogradu – Prirodnjački muzej. Glavni grad uskoro dobija više od 50. 000 kvadratnih metara muzejskog prostora koji do sada nije imao, rekao je Selaković“, naglasio je Selaković.
Ministar Nikola Selaković je svoju najavu završio zaključkom da su „ovo glavni, veliki projekti, a takvih projekata biće još više. Biće ih i izvan Beograda, širom naše Srbije. Ono što mogu sa punim pravom i legitimitetom da tvrdim – ovo je zlatno doba“ po Srbiju, od ekonomije do kulture.


Na upravo završenom 23. Beogradskom festivalu igre odigrane su 24 predstave 15 trupa iz 11 zemalja


„Knjiga na (s)ceni“ je evropski književni festival zbog kog će u Beograd doći više od 20 autora, i koji će biti održan zahvaljujući pomoći inostranih kulturnih centara


Organizam se više ne posmatra na uobičajen način, već kao društvo ćelija koje su tokom duge organske evolucije uspostavile stabilnu saradnju. Dakle, posmatran u evolucionoj perspektivi, rak se pojavljuje kao suparnik kojeg možda ne možemo da eliminišemo, budući da je on ostatak prirodne istorije u kojoj smo nastali. Zato je verovatno bolje da ga prihvatimo kao legitimnog dvojnika sa kojim valja živeti. Nastojanja u savremenoj medicini da se ova bolest drži pod kontrolom kao i neke druge hronične bolesti upravo idu u tom pravcu


Ričard II, režija Boris Liješević, Jugoslovensko dramsko pozorište


Drama, režija Kristofer Borgli;
Zvuk pada, režija Maša Šilinski;
Oprosti, ljubavi, režija Iva Viktor
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve