Ministri finansija i kulture najavili su da će do Ekspa 2027 Beograd dobiti više od 50. 000 kvadratnih metara muzejskog prostora, odnosno muzejsku četvrt sa četiri nova muzeja, plus još dva s druge strane Save
Ministri finansija i kulture, Siniša Mali i Nikola Selakovići, danas su najavili da posle ekonomske slede i duhovna i kulturna obnova Srbije, da upravo kreću, i to sa Savskog trga u Beogradu projektima koji će biti realizovani do Ekspa 2027.
Ministar finansija Siniša Mali je najavio novu muzejsku četvrt na potezu od Savskog trga ka Resavskoj ulici i Mostarskoj petlji.
Muzej grada
U muzejskoj četvrti će biti četiri nova muzeja – Istorijski muzej Srbije, Dečiji muzej, Muzej grada Beograda, Muzej Nikole Tesle.
Sve će to biti završeno za samo tri i po godine.
„Za Istorijski muzej Srbije smo dobili građevinsku dozvolu. Takođe i muzej Nikole Tesle ćemo završiti do Ekspa. Rušimo zgradu stare Pošte, tu će biti dve pozorišne scene i muzej za decu. U Resavskoj se rekonstruiše zgrada da bude Muzej grada Beograda. Preko puta reke gradimo Prirodnjački muzej i pored ćemo graditi veliki beogradski akvarijum. Pored aerodroma ćemo vazduhoplovni muzej rekonstruisati. To je šest novih muzeja u narednih tri i po godine – rekao je ministar finansija Siniša Mali.
Najavio je i da se ispod mosta Gazela gradi najveća i najsavremenija gradska pijaca, dok će do kraja godine biti završena Ložionica, centar okupljanja i kreativnosti mladih.
„Gradimo novi most preko reke Save, umesto tramvajskog mosta, biće to most sa po dve trake u oba smera, sa stazom za pešake, kao i za bicikliste. Radovi na izgradnji tunela koji povezuje plato kod Ekonomskog fakulteta i Bulevar despota Stefana kreće u narednih nekoliko nedelja“, rekao je on.
Takođe „pored Sajma izgradiće se promenada do Ade Ciganlije, a u Hali 1 nalaziće se čak tri operske sale. Biće preuređeni i sređeni Linijski i Svetonikolski park“.
Ministar finansija nije pominjao ni koliko će Srbiju sve to da košta ni odakle nam sve te pare.
Ministar kulture Nikola Selakovič je zatim sve to ponovio i precizirao da će „zgrada stare Železničke stanice iz 1884. godine, u narednim mesecima, dakle, ne u narednim godinama, nego narednih dva do tri meseca već, biti jedno veliko gradilište Istorijskog muzeja Srbije“.
Zatim, rekao je ministar kulture, objekat nekadašnje Pošte broj 2 arhitekte Momira Kurunovića, dobiće svoj stari izgled, ali kao potpuno nova zgrada.
„To će biti jedna od najlepših fasada u našem gradu, ali nije fasada zbog fasade važna, u toj zgradi će biti Dečji muzej. Prvi put imaćemo Dečji muzej, po ugledu na ZOOM muzej u Beču, koji treba da bude inkubator da od naše dece stvori buduće ljubitelje i poslanike kulture, buduće umetnike i kulturne radnike“, dodao je Selaković i najavio je da će u okviru tog muzeja biti i dve pozorišne scene, kao i da će Muzej grada Beograda napokon imati svoj dom i da će po kvadraturi biti najveći muzej u Srbiji.
Foto: PromoPrirodnjački muzej
I, na kraju, niz Savsku ulicu, u zgradi bivšeg „Jugošpeda“ ili Fabrike hartije Milana Vape, biće novi muzej Nikole Tesle, a sa druge strane Save biće „kapitalni objekat, odnosno namenski muzejski objekat koji će se graditi u Beogradu – Prirodnjački muzej. Glavni grad uskoro dobija više od 50. 000 kvadratnih metara muzejskog prostora koji do sada nije imao, rekao je Selaković“, naglasio je Selaković.
Ministar Nikola Selaković je svoju najavu završio zaključkom da su „ovo glavni, veliki projekti, a takvih projekata biće još više. Biće ih i izvan Beograda, širom naše Srbije. Ono što mogu sa punim pravom i legitimitetom da tvrdim – ovo je zlatno doba“ po Srbiju, od ekonomije do kulture.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U projektu “Arheologija sećanja” fotografišem kuće u jednom kraju Beograda, potom ih monohromatski obrađujem, zatim štampam na glinenim pločicama i kasnije preko toga intervenišem crtežom. Proces izgradnje jednog sveta traje dugo, a mi smo skloni da ga u trenutku srušimo i zamenimo. Ja mislim da ima nešto u tome, u tim kućama... Opstati stotine godina, kao tajna. U tom urbanističkom vrtlogu susreću se razni paradoksi gradnje, kao i nemar u ophođenju prema prirodi koja je ranije tu bila dominantna
Za razliku od svoje supruge, nije potpisao glasovitu Havel-Patočkinu “Povelju 77”, zamjerajući joj da nije dovoljno oštra prema komunističkom režimu, što ga je izoliralo od disidentskih kružoka. Istovremeno se i on sve više udaljavao od kolega po peru, smatrajući kako nema smisla gubiti vrijeme na “jalove” političke akcije, već svoje nezadovoljstvo treba jasno kritički artikulirati u knjigama i drugim publicističkim tekstovima, jer im je doseg i veći i širi
Pisac i kustos svetskog glasa Nikola Burio (1965, Francuska) gostovao je u Beogradu povodom saradnje na katalogu srpskog paviljona na nedavno završenom Venecijanskom bijenalu arhitekture. Srpski paviljon u Veneciji je, pod nazivom Rasplitanje: Novi prostori, predstavio kolosalnu višeslojnu ispletenu površinu koja gotovo levitira u prostoru paviljona i koja se tokom trajanja Bijenala, parajući se, vraća u klupka pređe, kao odraz promišljanja odnosa rada ruke i postupka strukturisanja forme. Polazna tačka grupe autora – D. Ereš, J. Mitrović, I. Pantić, S. Krstć, I. Najdanović, P. Laušević – bila je Beogradska šaka (1963, B. Čolak-Antić), prva robotska bionička šaka na svetu koja je projektovana sa protetičkom namenom
Donald Tramp konačno je do pucanja zavrnuo ruku Aleksandru Vučiću, pa naprednjački režim pred rusofilskim biračkim telom pravi sebi alibi da izbaci Ruse iz NIS-a – ako ne može milom, onda silom
Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!