img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Lepa seko što gledaš popreko

31. januar 2007, 17:57 Dragan Ilić
Copied

Sveti Sava je najtelevizičniji srpski svetac. Prvo, u školama deca pripremaju prizore iz njegovog života, učiteljice se potrude pa inspiracija navre i eto ti hitova. Direktor onda otvori priredbu, pozdravi nastavnike, roditelje, zvanice (ako ih ima) i na kraju dragu dečicu – jer je, što se kaže, to ipak njihova slava. Čiji je u stvari sveti Sava? Dilema o svetom Savi kao zaštitniku obrazovanja i vere donekle podseća na pedagošku dilemu – čija je škola. Da li je ona isključivo institucija (prinuda) ili je njen osnovni smisao i svrha – dete.

Šta je starije – nastavnik ili učenik, autoritet ili tabula raza? Sudeći po akademijama, sveti Sava je upotrebljen da obrazovanje donekle vrati tradicionalnom modelu, veštački suprotstavljenom tzv. građanskom vaspitanju. Iz meni potpuno nepoznatog razloga, ova dva predmeta, koja simbolizuju veru i slobodu (jer građansko vaspitanje u suštini nosi znanje o društvu i slobodi) shvataju se kao antipodi. To se čak kosi sa ideologijom DSS-a, jer gospodin Koštunica u svojoj stranci želi da pomiri nacionalnu i građansku svest, a nacionalno obeležje u Srbiji biva poistovećeno sa verom. Dakle, da li sveti Sava može biti i duhovnik i državnik, sveštenik i diplomata, veroučitelj i političar? Kada gledate svetosavske akademije, pomislićete da deca u školama još kleče na kukuruzu ili dobijaju batine kad ne znaju očenaš i az-buki-vjedi…

Nedavno sam imao priliku da gledam jednu svetosavsku akademiju gde su bila prisutna sveštena lica, nastavnici i deca sa rekreativne nastave – pokupljena sa maskenbala. Nastupao je lokalni folklor, mali harmonikaš, izvorna pevačka grupa i recital. Ono što je priredbi dalo poseban šarm jesu naravno deca, koja su bila dovedena sa maskenbala – tako da su tropare svetom Savi pevali Betmen, Supermen, gusari, princeze, Arapi, izvinjavam se ako neki kostim nisam prepoznao.

Takođe, progres neumitno ulazi i u svetosavske priredbe, pa je uobičajen poklon za školu – računar. OK, može i sajber Sava, ali uz kompjuter obično ide i televizor. E tu dolazimo do zanimljivog pitanja – da li je televizor učilo, ili sredstvo masovne kulture? Televizija je znači, putem jedne crkvene priredbe, priznata kao legitimno kulturno dobro.

Inače, za pare od pretplate gledao sam na RTS-u razgovor sa Momom Kaporom, koji ima tezu da se Crkva premalo meša u državna pitanja. Argument je njeno trajanje, dok su države nastajale i nestajale. Shvatam duhovnost trećeg doba uz koje nekako uvek ide i konzervativizam, ali utopija o božjoj državi sa bezgrešnim popovima na čelu za mene gubi smisao jer je eksperiment talibana u Avganistanu propao.

Drugi primer neumrlog duha RTS-a javlja se zbog sve bližeg predloga Martija Ahtisarija. Jedan po jedan, posle Koštunice koji je trenutno samo sezonac na privremenom radu u Vladi Srbije, funkcioneri se nadmeću u manifestovanju odlučnog ne! Eto, ja sam probio led, sad vi razradite dalje temu, kao da je poručio Koštunica. Očekujem ovih dana i zgodnu rimu poput one – Solana–krečana. Malo je nezgodno to finsko prezime Ahtisari, ali rimuje se sa – stvari (ili bolje, one stvari), ili Druže Stari, izguslaćemo već nešto. Eto, u nedelju u 19.30 počinje Dnevnik, a na početku odmah Zoran Lončar (u odlasku, da ne kažem fejd autu, jedva mu se čuje glas iz veeelike daljine), javio se telefonom – kaže da Vlada ne može da razgovara sa Ahtisarijem. Ja zaključujem sledeće – eto Vlada je već u odlasku, ni fizički nije sa nama, javljaju se samo telefonom. Druga ideja je da su sa RTS-a očajnički u nedelju po podne zivkali redom članove Vlade, a mučeni Lončar se zeznuo pa se javio na telefon. Opa bato – tu si dakle tico, ajd sad izjavu za Dnevnik! Mogu čak da zamislim kako se ostali članovi Vlade kikoću dok su gledali Dnevnik, eto Zoki se upecao, šta mu bi, što ne uključi telefonsku sekretaricu ko sav normalan svet, dečko naivan, diže slušku.

Zamislite zemlju u kojoj javni servis u trenutku kada se odlučuje sudbina dela teritorije nema uživo članove vlade. Posle dvomesečne predizborne kampanje u kojoj smo 24 sata na televiziji gledali sve političare.

Na kraju, tv-događaj nedelje. Radikalni tandem Nataša Jovanović i Lidija Vukićević na pregovorima kod predsednika Tadića. Sedi on – a preko puta one, oči sveta uprte su u njih dve, plavka i crnka, bež kaput i bela bunda, crna mačka beli mačor, Marija na Prkosima, Marija i Otpisani, Bolji život protiv Krigera i domaćih izdajnika. Nemamo mi bato šta da razgovaramo, a kao kod Danijela – pogledi su govorili više od riječi! Ko pisne – stisne, a ko prvi trepne – taj je magarac! Kao što reče Toma Nikolić u izbornoj noći – poslaćemo „nekog“, nikog bitnog, već „nekog“ čisto da prenese poruku i malo zeza Tadića. „Neki“ su u stvari „neke ženske“ pa je time praktično obezvređen lik pregovaračica. Nije lepo, mada verovatno ni one nisu toga svesne.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Ministarstvo kulture

03.mart 2026. Sonja Ćirić

Ko je korisnik parcele na kojoj će biti rekonstruisana zgrada Narodne biblioteke

Najava ministra Nikole Selakovića da će na Kosančićevom vencu biti rekonstruisana uništena zgrada Narodne biblioteke, podsetila je na staro pitanje o korisniku te parcele

Raspodela budžeta

03.mart 2026. S. Ć.

Ministarstvo kulture: Za Hilandar novih 138,5 miliona dinara

Za ovogodišnje radove na manastiru Hilandar, Ministarstvo kulture će odvojiti 138,5 miliona dinara, a zatim i još koliko bude trebalo za početak radova na depou

Preporuka

02.mart 2026. Prof. dr Vladica Ristić

Neki novi i mladi „Karmen“ i „Bolero“

Baletsko veče „Karmen Svita – Bolero“ u koreografiji Aleksandra Ilića podseća da balet nije samo repertoarska obaveza, već živ organizam koji se preispituje kroz nove generacije igrača

Prestonica kulture

02.mart 2026. S. Ć.

Zrenjanin: Obećanja i planovi bez zakonskog pokrića

Gradonačelnik Zrenjanina Simo Salapura je najavio da će u zgradi Doma sindikata biti održana izložba o Dragiši Brašovanu, kruna programa Prestonice kulture, iako o tome nije pitao korisnika zgrade

Nagrada

01.mart 2026. S. Ć.

Radmila Stanković: Nema te vlasti koja će kulturi nametnuti svoje obrasce

Vlast štancuje kulturu po svojoj meri. Teško umetniku koji ne može da se sabije u taj kalup - rekla je Radmila Stanković ovogodišnja dobitnica nagrade Fondacije Tanja Petrović

Komentar
Aleksandar Vučić i Vladimir Orlić u odelima sa kravatom u BIA

Pregled nedelje

Da se zaledi krv u žilama

Šta spaja Vučićev let u Kazahstan i obolelog Dačića? Ko i zašto tajno snima dolazak Peconija u advokatsku kancelariju Zdenka Tomanovića? I kuda vode Srbiju podivljale službe i naprednjačke paravojno/propagandne trupe

Filip Švarm

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1834
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Hoće li pasti naprednjačke tvrđave Pretplati se
Na licu mesta: Surdulica

Gomila za linč

Veštačka inteligencija

Slike danas lažu brže, jače, bolje

SAD – Evropa

Mesec, to je kad se vratiš

Intervju: Miljenko Jergović, pisac

Kradljivac knjige i njegova sećanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure