img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Uspomena – arhitekta Božidar – Bata Janković (1931–2017)

Kućenje i sećanje

17. јануар 2018, 20:18 Živojin Kara-Pešić
Copied

O autoru zgrada pored kojih prolazimo – Fakulteta dramskih umetnosti na Novom Beogradu, Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, stambenih zgrada u novobeogradskim blokovima 22 i 23... zbog kojih je dobio mnoge nagrade, pa i Veliku nagradu arhitekture za životno delo

Ne nosimo ih na leđima kao puževi, niti oko sebe kao kornjače, ali smo i mi od prispeća na svet do preminuća tesno – (o)sećanjima i telesno – vezani za svakojake kuće. Puko nabrajanje tih dugovekih ostvarenja, udivljeno zastajanje ispred, ravnodušno prolaženje mimo, ili čak boravljenje (povremeno, dugo, zauvek), ne poručuje ništa o ličnosti koja ih „kroji“. Saznavanje otežava i to što uspravni ljudi ne staju u naherenu čaršijsku krovinjaru. Očas namirišu burazerska pajtanja. Ne vidaju se prividima. Ne kunu druge za zlehudu im sudbu. Sa jednim takvim, arhitektom Božidarom Batom Jankovićem, delio sam pet godina više od radnog prostora i pribiranja dana za mirovinsku milostinju.

„Čarima“ čaršije Bata je odolevao vešto „sročenim“ utočištima. Čitav radni vek u prijaznoj radnoj sredini iste kuće. Izvan posla – uži krug darovitih ljudi raznih zanimanja, zbliženih po jednakosti (najtrajnijem vezivu prijateljstva). Prisutan u svakoj berbi zrelih plodova saznanja. Predan spokojnoj slagalici utisaka u zamračenoj dvorani festivala autorskog i dokumentarnog filma, koje nipošto nije propuštao. Čovekomernu društvenost bogatio je putovanjima – najčešće u Grčku – tragom neupitnih vrednosti. O trajnoj svežini doživljenog starala se – brižno kadriranim prizorima – Batina supruga, priznati majstor fotografije.

Vazda spreman za bodru razmenu gledišta o arhitekturi – na doktrinarnoj razini ili nad kakvim izrazitim primerom – Bata se nije doticao svog doprinosa: delom je sve rečeno, bez predumišljaja o budućem pravdanju pred nadobudnim kritičarima ili radoznalom javnošću. (Prenos unutrašnjeg naslućaja u spoljnu izvesnost nije za dopričavanje.) Posvećenik pozivu, nije prihvatao uloge javnog prosuditelja tuđeg rada, u želji da po svaku cenu izbegne hvalisanje i udvaranje (njega ili njemu, sve jedno).

A kakve kuće su sišle sa radnog stola Bate Jankovića? U najkraćem: strogo podređene svrsi lagodnog boravljenja, oplemenjene preko granica zadatog – na tri elementa svedenog – konstruktivnog sistema inženjera Branka Žeželja. Upotrebnost stana u iskrenoj sprezi sa licem zgrade (ni kićenje ni jednoličnost). Ritam prozorskih otvora saobražen zasluženom snopu svetla svake prostorije. Natur beton stišan znalačkim proporcionisanjem (od modenatura pojedinosti do jasnih obrisa celine). Naglašena osobenost stanova u rubnim delovima zgrade: čeoni otvoreni na tri strane, očuvana privatnost prizemnih, krovni jasno izdvojeni u silueti. Na javnim objektima – gde sloboda nadglasava stegu – čitljivo raščlanjene namene, kaskadno nizanje masa, kosa zakrovljenja, prirodna opeka.

Tajna stvaranja ne dâ se ukrasti, ali saradništvo pruža jedinstvenu priliku za upijanje blagotvornog zračenja onoga koji bez nadmene zagrižljivosti, širokim potezima i domišljatim okolišenjima, vešto ljušti koru nepokornih problema. Namršten na plahi pobednički poklič nečijeg površnog zaključka, ćutnjom bi upozoravao brzopletog da za protivrečnosti – kojih ima na pretek u priređivanju neživog okružja za žive ljude – nema rešenja na prečac. Početnici koji su sa njim na čelu „zaplivali“ ka postavljenim ciljevima stasali su u vrsne arhitekte. On sâm pak plivao je bez navodnika – odistinski. Redovne provere sopstvene istrajnosti u borbi sa otporom vode vraćale su ga osokoljenog u radnu sredinu.

Ne zna se je li više uživao u izazovima konkursa ili u polemičkim čarkama sa bliskim osobama. Pošto bi „nedužnim“ prisustvovanjem iz prikrajka poduže uživao u opažajnom obuhvatu prizora, znao bi da ustane i – onako, u prolazu – uz šeretski izraz, dobaci smežuranu krpenjaču kakve carujuće predrasude. Naoružan alaskim strpljenjem, brižan da ne ozledi ravnopravnu razmenu gledišta, lišen kvantaške lukavštine („kupi jevtino, prodaj skupo“). Sagovornika – „pečenog“ stručnjaka ili nevičnog naručioca – nije zasipao „silnim“ geografskim nazivima, istorijskim datumima i inim mernim (dužinskim, težinskim…) kartečom. (Brojilo nije inačica za merilo.) Slučajno napabirčene tričarije – kakvim se dičio Sartrov Samouk – smatrao je krstačom za tragalačku sumnju. Pomiren sa neumitnošću napuštanja sveta pre zaceljivanja slike o njemu, nije se dao jednoj jedinoj, svelekovitoj nadistini.

Na prozirnom pelir-papiru ili krutom hameru grozdali su se – u pauzama posla i izvan njega – Batini slobodoručni crteži. Osobeno duhoviti. Često „dopisani“ visprenim opaskama. Skice lično uručivane ili neprimetno ostavljane na stolu saradnika. Ljudi – navlaš omeđenih tela, bez kostiju, uvećanih glava – zatečeni u kolopletu životnih raspuća, prestravljeni prolaznošću. Lebdeća odeća. Lelujavi predmeti. Bojazan da crtež ne zapara belinu pozađa, da belina ne nadglasa strunu linije, da boja ne podjarmi liniju. (Tu i tamo zalutali pramen boje koji se oteo zasenku nedoumice.) Omamljiva napetost nedorečenog.

Za razliku od spolja nadenutih, često podrugljivih, priraslica imenu, nadimak „Bata“ – nadahnut unutarporodičnom nežnošću – nose od rođenja oni koji imaju starijeg brata (ili, kao Božidar Janković, sestru). Između osmočasovnog ukrštanja inženjerski reskih pravih linija i hranljive vedrine slobodoručnih čigranja, Bata se dosledno odazivao na upozorenje tog nadimka: da je život ispunjavanje zaveta datih u detinjstvu. Takav je, eto, do tihog iskradanja bio dobitnik nagrade za životno delo smišljanja naših boravišta.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Država kroji kulturu

14.септембар 2025. Sonja Ćirić

Jugoslav Pantelić: Razlozi za moju smenu nisu mi predočeni

Odlukom Vlade Srbije, Jugoslav Pantelić više nije direktor Jugoslovenske kinoteke, ne zna se zašto. Da nije možda zato što se Kinoteka priključila martovskom štrajku na koji su pozvali studenti

Premijera

12.септембар 2025. S.Ć.

„Karmadona“ premijerno u Torontu: Direktan sud bez kompromisa

Mediji su puni hvale za srpski film „Karmadona“ čija je svetska premijera upravo održana na festivalu u Torontu, opisuju ga kao direktan sud stvarnosti bez kompromisa

Grad i Fest

12.септембар 2025. Sonja Ćirić

FEST: Trebalo bi da bude održan od 21. do 28. decembra

Ako se složi Skupština Grada, Fest će biti održan od 21. do 28. decembra. Bio bi to jedini način da se zaboravi na sve ono što koči realizaciju ovogodišnjeg izdanja

Urbanizam

12.септембар 2025. Sonja Ćirić

Finta privatnog investitora: Gde se krije osnova za rušenje Beogradskog sajma

Netačna je teza izneta ovih dana da nema preciznog uvida u stanje hala Beogradskog sajma, te da je procena troškova njihovog privođenja novoj nameni zbog toga neizvesna, kaže profesor Građevinskog fakulteta u Beogradu Dušan Najdanović

Država i knjige

12.септембар 2025. Sonja Ćirić

Godišnjica pada nadstrešnice: Na Sajam knjiga neće imati ko da dođe

Ove godine najposećeniji dan Sajma knjiga pada 1. novembra, na godišnjicu smrtonosnog pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu. Da li je, praveći raspored jesenjih manifestacija, uprava Beogradskog sajma zaboravila na to

Komentar

Pregled nedelje

Vojna parada: Paradero i balansero

Ima li Aleksandar Vučić vojsku? Nešto ponaprednjačenih kadrova sigurno bi u „datom trenutku“ stalo iza svog „vrhovnog komandanta“. Ali šta je sa trupom? Pa ništa – velika većina bi zabušavala, uzela bolovanje, isparila. Oni su tu samo zbog para

Filip Švarm

Komentar

Jovo Bakić naglavačke: Oni jure narod po ulicama

„Jurićemo ih po ulicama“, proricao je Jovo Bakić i mnogi su mu davali za pravo. Sada se dešava obrnuto – naprednjački Šturmabtajlung mlati narod po ulicama, kućama i lokalima. A naša čaršija se dobrim delom gnuša „svakog nasilja“

Nemanja Rujević

Komentar

Samo Srbina njegov navijač bije

Nije nelogično da se malo pribojavaš tuđih navijača kada odeš na utakmicu, pa i reprezentacije. Ali da strepiš da će te tvoji prebiti - to samo u Srbiji postoji

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1810
Poslednje izdanje

Vreme nasilja: Protest u Novom Sadu u pet slika

Bes, pendreci i suzavac Pretplati se
Vreme nasilja: Zastrašivanje građana

Naprednjačke bande za razbijanje glava i izloga

Srđan Rončević, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu

Odbrana etike, studenata i autonomije univerziteta

Kako su stotine prosvetara izgubile posao

Monstruozno mešanje karata

Predsednik i leteći automobili

Šta sanjamo, a šta nam se događa

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure