
Otpor cenzuri
Počinje Ne:Bitef sa predstavama koje je odbio Odbor Bitefa
Sve ono što nije moglo da se vidi na 59. Bitefu, biće prikazano na Ne:Bitefu kao znak nepristajanja na cenzuru i ostale vrste sputavanja slobode

Prvi dan Sajma knjiga prošao je uz nelagodnost da li će doći neki ljudi i polupati štandove onih koji 1. novembra ne budu radili, dok je Alternativni sajam u Četrnaestoj gimnaziji prošao uz dobre i prave reči i slobodne poglede
Otvoren je 68. Međunarodni sajam knjiga u Beogradu, o kome se više pričalo zbog dvadesetak izdavača koji su odbili da na njemu učestvuju, nego zbog onih 400 koji su pristali i zbog njihovih novih knjiga.
Prvi posetioci su ga posetili danas (25. oktobar) pre podne, a zvanično otvaranje je bilo u 18 časova.
Doći će neki momci
Ovog prvog dana Sajma knjiga, osim zvanica, izlagača i publike, prisutna je bila i nelagodnost zbog vesti koja se proširila sajamskim halama da će izložbeni prostori onih izdavača koji ne budu radili i subotu 1. novembra, biti uništeni. Čulo se da će doći neki momci i polupati štandove koji će povodom godišnjice pogibije 16 žrtava nadstrešnice u Novom Sadu biti zatvoreni. Naime, njihov gest se tumači kao podrška studentima i svim onim ljudima koji smatraju da je 1. novembra Srbiji mesto u Novom Sadu a ne na Sajmu knjiga.
Za sad je nekoliko izdavača najavilo da tog dana neće raditi, a među njima su pre svih „Laguna“ i „Kreativni centar“.
Poruka Čedomira Antića
Ovogodišnji sajam nije otvorio pisac, već istoričar – upućeni se kunu da se to nikad nije desilo, a da će to biti Čedomir Antić obnarodovano je gotovo neposredno pre početka Sajma.
Antić je poželeo da srpski narod živi dok je sveta i veka, kao i njegovi bliži i dalji susedi, dodavši da su ta dugovečnost i značaj nemogući bez knjige. Govorio je stihove pesnika Ljubivoja Ršumovića „Domovina se brani knjigom i pesmom o nebu“ i dodao da je knjiga vrhunac lepote kulture.
„Sajam knjiga naša je tradicija, mesto svega što imamo, pa i politike, mi smo narod čije su knjige gorele“, rekao je.
U ime Kipra, zemlje koja je ove godine počasni gost Sajma knjiga, na otvaranju je govorio pisac Kirjakos Haralambidis.
Alternativni sajam
A za to vreme, u Četrnaestoj beogradskoj gimnaziji, održavao se drugi, Alternativni sajam knjiga, koji je otvorila velika književnica ove države, Vida Ognjenović.

To je humanitarni sajam na koji je parlament učenika XIV gimnazije pozvao 17 izlagača, onih koji nisu pristali da izlaži po uslovima Beogradskog sajma. Nazvali su ga „Knjige, braćo, knjige“. Sajam je otvoren ovog vikenda, 25. i 26. oktobra.
Poruka Vide Ognjenović
Vida Ognjenović im je u svom govoru, poručila i ovo:
„Ini su nas naučili da je knjiga otporna na nevolje. Ni vatra knjigu nije mogla da natera na vazalnu poslušnost. Kad je gorela, čitali smo njen pepeo. A šta joj tek može nepismeno nasilje, zabrane i brutalnost čizme taman toliko opasne da rastera bubašvabe koje se hrane papirom. Nije knjiga lak teren za osvajanje kao što nedovoljno upućeni pogrešno misle. Shvatiće to tek kad pročitaju i neke druge knjige, a ne samo one koje jedino finansiraju, jer ih pišu njihovi istomišljenici. Neka požure sa čitanjem, to im je poruka sa ovog Učeničkog Sajma knjiga, a odbrojavanje počinje upravo sada, na ovom Sajmu u Četrnaestoj beogradskoj gimnaziji, sigurnom okrilju dobre knjige. Hvale je vredna škola u kojoj profesori i na ovaj način uče đake da se iz knjiga najbolje saznaje šta su prave vrednosti i šta su čovekoljublje i humanitarni projekti.“

Ovaj prvi dan Alternativnog sajma prošao je kako mu i dolikuje: i uzvišeno i prisno, uz dobre i prave reči, i poglede bez straha.
Ovog oktobra „Vreme“ slavi i časti – čak 35 odsto popusta za naš 35. rođendan! Važi za polugodišnje i godišnje pretplate. Pretplatite se sada!

Sve ono što nije moglo da se vidi na 59. Bitefu, biće prikazano na Ne:Bitefu kao znak nepristajanja na cenzuru i ostale vrste sputavanja slobode
„Ovo je nov festival, i nema nikakve veze sa Festom, niti je njegova zamena“, kaže Igor Stanković, jedan od inicijatora Beogradskog filmskog festivala koji će od 30. januara do 6. februara prikazati najnovije meinstrim naslove

Debi album Peti Smit jedan je od temelja savremenog rokenrol izraza. Poseban doprinos Peti Smit rok muzici počinje već sa načinom na koji je zavrtala reči, razvlačila ih, uživala u njima i istovremeno im menjala smisao kroz izgovor, uz nezaboravno strasno podvriskivanje prepuklim glasom, kao da se svađa sa samim rečima dok ih izgovara, raspravljajući se sa celim svetom

Dražen Lalić, Dvije kuće iznad mora; TIM press, Zagreb 2025.

Kako je ovde tako zeleno?, režija Nikola Ležaić, igraju Filip Đurić i Izudin Bajrović
Odlazak najboljeg evropskog trenera
Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve