
Urbanizam
Da li znate šta je to advokatsko planiranje
Kao i investitorski urbanizam koji je porušio pola Srbije, i advokatsko planiranje deluje protiv gradova i njihovih stanovnika, samo sve po zakonu
„Jezički kompas“ se čita kao štivo koje je napisano tako da ti dok ga čitaš sve bude jasno. Pa se zato posle toga dobro osećaš
Jao, kome to treba – reći će neko kad ugleda „Jezički kompas“, i vi ćete odmah znati s kim imate posla.
Super, ovo je knjiga koja uvek svakom zatreba – reći će neko drugi, a vi ćete odmah mnogo toga saznati o njemu.
Ali nećemo sad o razlikama, ukusima i potrebama, sad ćemo o „Jezičkom kompasu“ Nevene Živić i Ive Radić, o novom izdanju „Kreativnog centra“, za lakše snalaženje u govoru i pisanju – kako piše u podnaslovu.
Ni udžbenik ni priručnik
Važno je odmah istaći da je ovo knjiga za svakoga.
„Кompas je namenjen i mlađim i starijim korisnicima, i onima u školama, ali i onima koji su odavno završili sa školovanjem, i svi će oni sada moći da brzo i jednostavno pronađu odgovor na pitanje koje ih muči, ali i da se zabave i nauče nešto što nisu ni znali da ne znaju. I format je tome prilagođen – osmislile smo knjigu za svaki džep i za svaku damsku torbicu, za brzu pomoć i verno prijateljstvo s rečima, koja vam uvek može biti pri ruci“, objašnjavaju Nevena Živić i Iva Radić u uvodu knjige.
Kažu i da „ova knjiga nije ni udžbenik ni priručnik, već mali, jednostavan, koristan i (nadamo se) zanimljiv navigacioni instrument za sve one koji vole svoj jezik, svesni su njegovog bogatstva i važnosti i žele da ga pravilno koriste. Mi smo ’samo’ lektorke i ne želimo nikoga da učimo pameti, već samo da pamet podučimo jezičkim i pravopisnim pravilima. Nikome neće da škodi“.
Objašnjavajući zašto su napisale „Jezički kompas“, kažu da u svom poslu nailaze na greške koje se često ponavljaju.
Jezičke mane
„Nažalost, nekako se odomaćilo i u govoru i u pisanju ja bi (umesto ja bih), mi bi (umesto mi bismo), vi bi (umesto vi biste). Večita je dilema da li smo kod kuće ili kući (kod kuće smo, a idemo kući), da li karta za bioskop košta šesto ili šeststo dinara, da li emisija na radiju ima mnogo slušaoca ili slušalaca, da li se fioka piše sa ili bez j, da li je i te kako jedna reč ili čak tri reči, da li kupujemo hidratantnu ili hidrantnu kremu… Za glavu se hvataju Pavle i Đorđe kad čuju da se ide kod Pavleta i Đorđeta. I otkud sad da vozačku dozvolu podižemo u SUP-u u Ljermontovljevoj ulici, kad je uvek bila Ljermontova ulica. Nerazlikovanje (i ovo je jezička mana, da li se piše sastavljeno ili rastavljeno) veznika jer i upitnog jel, zatim da li primamo inekciju ili injekciju, da li je to prepisao dr Đurić ili dr. Đurić, da li se obratio potpredsednik ili podpredsednik vlade… Spisak je dugačak”, navode autorke.
Ja volim ovakve knjige, zabavne su mi. Naročito mi godi kad mi potvrde da sam u nečem u pravu.
Na primer: „Konstrukciju ’od strane’ u rečenicama treba izbegavati kad god je to moguće“, kažu autorke, baš kao što stalno govorim mlađim kolegama kad prepisuju izveštaje iz mejlova nekakvih birokratskih institucija.
„Ugovor je potpisan od strane fudbalera“ je nepravilno, a pravilno je „ Fudbaleri su potpisali ugovor“.
Rodna osetljivost
Knjiga je neverovatno pregledna i jednostavna za rukovanje, do te mere, da kad na primer nešto hoćeš da nađeš, ne primećuješ da ga tražiš. Jakša Lakićević je autor grafičkog dizajna knjige.
Poslednje poglavlje „Jezičkog kompasa“ je o Rodnoj osetljivosti. Izuzetno jasno objašnjava kako treba a kako ne treba govoriti i pisati. Tamo piše da podela ljudi i žene nije tačna. A jeste muškarci i žene, koji su ljudi.
Na kraju tog poglavlja je i Rečnik rodno senzitivnog jezika.
„Jezički kompas“ se čita kao što se čita štivo koje je napisano tako da ti dok ga čitaš sve bude jasno. Pa se zato posle toga dobro osećaš.
Kao i investitorski urbanizam koji je porušio pola Srbije, i advokatsko planiranje deluje protiv gradova i njihovih stanovnika, samo sve po zakonu
Zakon o udžbenicima predviđa da „Službeni glasnik“ i Zavod za udžbenike sarađuju na objavljivanju nacionalnih udžbenika. Da li je to najava njihovog spajanja o kome se priča više od dve godine
Ta Slavkina izjava da su muškarci jači fizički... Slavka bar s tim nikad nije imala problem – znala je da patosira momke koji joj dobacuju, ako smem da otkrijem porodične priče. Slavka u toj rečenici misli prvenstveno na uslove u sportu – ona se aktivno zalagala da se ženski fudbal profesionalizuje po uzoru na muški
Znam šta ste radili prošlog leta,
scenario i režija Dženifer Kejtin Robinson
Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)
Najgore je iza nas Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve