„Jezički kompas“ se čita kao štivo koje je napisano tako da ti dok ga čitaš sve bude jasno. Pa se zato posle toga dobro osećaš
Jao, kome to treba – reći će neko kad ugleda „Jezički kompas“, i vi ćete odmah znati s kim imate posla.
Super, ovo je knjiga koja uvek svakom zatreba – reći će neko drugi, a vi ćete odmah mnogo toga saznati o njemu.
Ali nećemo sad o razlikama, ukusima i potrebama, sad ćemo o „Jezičkom kompasu“ Nevene Živić i Ive Radić, o novom izdanju „Kreativnog centra“, za lakše snalaženje u govoru i pisanju – kako piše u podnaslovu.
Ni udžbenik ni priručnik
Važno je odmah istaći da je ovo knjiga za svakoga.
„Кompas je namenjen i mlađim i starijim korisnicima, i onima u školama, ali i onima koji su odavno završili sa školovanjem, i svi će oni sada moći da brzo i jednostavno pronađu odgovor na pitanje koje ih muči, ali i da se zabave i nauče nešto što nisu ni znali da ne znaju. I format je tome prilagođen – osmislile smo knjigu za svaki džep i za svaku damsku torbicu, za brzu pomoć i verno prijateljstvo s rečima, koja vam uvek može biti pri ruci“, objašnjavaju Nevena Živić i Iva Radić u uvodu knjige.
Foto: Kreativni centarNevena Živic i Iva Radic,
Kažu i da „ova knjiga nije ni udžbenik ni priručnik, već mali, jednostavan, koristan i (nadamo se) zanimljiv navigacioni instrument za sve one koji vole svoj jezik, svesni su njegovog bogatstva i važnosti i žele da ga pravilno koriste. Mi smo ’samo’ lektorke i ne želimo nikoga da učimo pameti, već samo da pamet podučimo jezičkim i pravopisnim pravilima. Nikome neće da škodi“.
Objašnjavajući zašto su napisale „Jezički kompas“, kažu da u svom poslu nailaze na greške koje se često ponavljaju.
Jezičke mane
„Nažalost, nekako se odomaćilo i u govoru i u pisanju ja bi (umesto ja bih), mi bi (umesto mi bismo), vi bi (umesto vi biste). Večita je dilema da li smo kod kuće ili kući (kod kuće smo, a idemo kući), da li karta za bioskop košta šesto ili šeststo dinara, da li emisija na radiju ima mnogo slušaoca ili slušalaca, da li se fioka piše sa ili bez j, da li je i te kako jedna reč ili čak tri reči, da li kupujemo hidratantnu ili hidrantnu kremu… Za glavu se hvataju Pavle i Đorđe kad čuju da se ide kod Pavleta i Đorđeta. I otkud sad da vozačku dozvolu podižemo u SUP-u u Ljermontovljevoj ulici, kad je uvek bila Ljermontova ulica. Nerazlikovanje (i ovo je jezička mana, da li se piše sastavljeno ili rastavljeno) veznika jer i upitnog jel, zatim da li primamo inekciju ili injekciju, da li je to prepisao dr Đurić ili dr. Đurić, da li se obratio potpredsednik ili podpredsednik vlade… Spisak je dugačak”, navode autorke.
Ja volim ovakve knjige, zabavne su mi. Naročito mi godi kad mi potvrde da sam u nečem u pravu.
Na primer: „Konstrukciju ’od strane’ u rečenicama treba izbegavati kad god je to moguće“, kažu autorke, baš kao što stalno govorim mlađim kolegama kad prepisuju izveštaje iz mejlova nekakvih birokratskih institucija.
„Ugovor je potpisan od strane fudbalera“ je nepravilno, a pravilno je „ Fudbaleri su potpisali ugovor“.
Rodna osetljivost
Knjiga je neverovatno pregledna i jednostavna za rukovanje, do te mere, da kad na primer nešto hoćeš da nađeš, ne primećuješ da ga tražiš. Jakša Lakićević je autor grafičkog dizajna knjige.
Poslednje poglavlje „Jezičkog kompasa“ je o Rodnoj osetljivosti. Izuzetno jasno objašnjava kako treba a kako ne treba govoriti i pisati. Tamo piše da podela ljudi i žene nije tačna. A jeste muškarci i žene, koji su ljudi.
Na kraju tog poglavlja je i Rečnik rodno senzitivnog jezika.
„Jezički kompas“ se čita kao što se čita štivo koje je napisano tako da ti dok ga čitaš sve bude jasno. Pa se zato posle toga dobro osećaš.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Mostar je podijeljen u glavama onih koji ga dijele. Ja živim svoj život u punini. To je nešto za šta sam se sam izborio i zbog čega se smatram slobodnim čovjekom. I svima drugima želim da su slobodni, ali to je nešto što oni sami moraju isposlovati
Tri izuzetna ostvarenja domaćih autora zahtevala su ne samo umetničku već i egzistencijalu odvažnost (ako je to uopšte moguće razlikovati). Želimir Žilnik ne posustaje, Stefan Malešević i dalje voli svoje junake, Maja Novaković odvažno uranja u predele tišine
Koncert: Beogradska filharmonija sa Gidonom Kremerom
U zemlji koja naizgled nimalo ne mari za visoke umetničke vrednosti (niti vrednosti uopšte), ovakva vrsta odanosti, posvećenosti, upornosti i, slobodno možemo reći, fanatizma, dok se napolju bukvalno sručuje biblijski potop – tera na ozbiljno razmišljanje
U Boru su u toku 15. „Dani knjige“. Gosti i razgovori sa njima, izložbe, ali i bibliotekari koji osmišljavaju raznovrstan i prijemčljiv program, razlog su popularnosti ove manifestacije
Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.
Sreća da Srbija ima „istraživački tim Informera“! Dragan J. Vučićević je u poslednji čas otkrio pakleni plan „zločinaca“ i „blokadera“ i tako opet spasao državu. To što laže manje je bitno
Držati profesorku sociologije Mariju Vasić u zatvoru pod optužbom za terorizam je anticvilizajski zločin. Ili groteska, kako god hoćete. Zašto se protiv toga ne pobune sudije, tužioci, policajci, bezbednjaci
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!