img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Jagodina u pokretu

31. mart 2010, 15:21 Dragan Ilić
Copied

Već danima na televiziji Palma plus gledam reprizu istorijskog događaja u Jagodini, događaja koji predstavlja katarzu višemesečnih komentara i ispunjenje jednog predizbornog obećanja. Naime, u pratnji dva ministra iz G17 plus (Dinkića i Kalanovićke) u Jagodinu je stigao šestomesečni mužjak žirafe. Zaista nemam potrebu da budem duhovit, niti sarkastičan prema akciji ni prema prelepoj životinji, od sveg srca čestitam na prinovi u zoo–vrtu. Može se reći da je žirafac proizvod izražavanja slobodne volje posetilaca vrta, koji su u Knjigu utisaka, uz reči hvale za lokalnu samoupravu, redovno izražavali želju da dobiju i žirafu. Gospodin Palma je tu želju, logično, ubacio u spisak svojih želja pri sastavljanju vlade i, eto, stiže žirafa u Jagodinu. Mora se takođe reći da u prilozima TV Palme plus vidimo da egzotična životinja nije zamena za neostvarena obećanja u Jagodini, jer se putevi asfaltiraju, radna mesta otvaraju, a uskoro će ex Svetozarevo postati i univerzitetski grad. Na puštanju žirafe, gospodin Palma je predstavio profesora Miću Jovanovića Megatrenda, koji će pak u oktobru otvoriti Megatrend istureno odeljenje u Jagodini sa pet smerova. Za jedan od njih će upravo zoo–vrt biti nastavna baza. Takođe mi je veoma zanimljivo zvučalo i objašnjenje gosn Palme o prednostima koje će građani Jagodine osetiti kada budu imali univerzitet. Možda biste pomislili da je govorio o znanju, napretku koji ono donosi, velikom broju akademaca koji će pomoći da sredina krene napred. Ne, dragi moji, Palma se obraća jezikom gladnih i poniženih, rekao im je da će svaka porodica u Jagodini koja ima sobu viška moći da je iznajmi studentima i da zaradi neki dinar. Marketinške agencije u Srbiji neće ovo shvatiti i naučiti ni za stotinu godina, jer naprosto – ne govore jezikom krajnjih konzumenata. Dok je, recimo, predsednik Tadić neočekivano šetao opatijskom rivom, bez kravate, u društvu Ive Josipovića, novinari su izveštavali o vinima i delicijama kvarnerske trpeze. Tadić je okružen telohraniteljima komunicirao sa pučanstvom, nešto je čak dobacio devojkama, ali je na kraju rekao – ja sam prvi turista iz Srbije ove sezone! Tada sam shvatio da je počela turistička sezona, pa nas svi opet vole, samo da dođemo kod njih na more. Pomirenje ću smatrati potpunim tek kada se srdačnost produži do novembra.

No vratimo se sa plodova mora u žirafin tor u Jagodini, gde se izgleda praktično pokazuje šta to znači decentralizacija u Srbiji. Jagodina će svakako biti odličan primer kako se postaje ozbiljan lokalni centar i to je, kada se podvuče crta – ono što zanima građane. Ono što je neobično i nenormalno jeste činjenica da se u Srbiji lokalna vlast i deo budžetskog kolača uglavnom dobijaju predizbornim ucenama. Zato će žirafac biti, bez obzira na zlurade komentare iz Beograda, živi simbol te pobede. Životinja kao znamenje moći svakako nije novina na Balkanu. Setite se samo vezirovog slona, iz Andrićeve pripovetke, koji je nekada davno doveden u bosansku kasabu da ga raja gleda. To danas poručuje žirafa – „Jagodina je svet„. Bosanski veziri su u najboljem slučaju zidali zadužbine, nisu se naročito bavili komunalnim temama, pa je onda razumljivo zašto je raja posle divljenja počela da se sprda sa Filom (tako su zvali slona) i na kraju ga otrovala. Vezirov slon i njegova nesrećna sudbina su opasna opomena za neispunjena obećanja vlasti. Takođe, priča o slonu ili žirafi govori o kasabi i palanci, koja ostaje takva bez obzira na egzotičnu životinju ili njenu veličinu. Ohrabruje me ime koje je dobio žirafac, a ono je podsećanje na najvećeg svetskog putnika iz Jagodine – Jovanču.

Ukoliko Jovanča bude simbol otvaranja Jagodine, svetskog duha, onda će se pokazati da je gospodin Palma bio iskren kada je pri formiranju vlade put u Evropu stavio na prvo mesto. Tako će polako u zaborav otići neke druge životinje koje su bile oznake srpske političke scene iz devedesetih. Poput vezirovog slona, danas se ne sećamo Arkanovih tigrića, kninskog mede Knindže, bosanskih vukova i ostale menažerije Vuka Bojovića. Na kraju, kao antipod Jovanči, koji je simbol Jagodine u pokretu, moj favorit postaje aligator Muja iz Beo zoo-vrta, koji je tu još od 1936. Svojim primerom on više od 70 godina praktično pokazuje da u Srbiji najduže poživiš ako ne radiš baš ništa, zimi u pokrivenom bazenu (čitaj banji), a leti napolju. Ljudi te bukvalno gađaju parama, tek da bi te naterali da mrdneš i pokažeš da si živ. To je političar!

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura
Galerija u Novom Sadu, natpisi

Lični stav

02.april 2026. Lidija Marinkov

Cenzura i održavanje privida

Mesto cenzurisanog sadržaja retko ostaje prazno i najčešće se popunjava prihvatljivim sadržajem da bi se održao privid pune i moćne strukture

Otvaranje

02.april 2026. S. Ć.

Izložba „Od zemlje ka nebu“, neobuzdano prorastanje

Otvorena je izložba „Od zemlje ka nebu“ Dušana Petrovića na kojoj su skulpture od drveta – sekvoje, hrasta, bukve, graba i kedra

Dvostruki aršini

02.april 2026. S. Ć.

Zašto je Matica srpska otkazala koncert Katarine Jovanović

Matica srpska je otkazala koncert Katarine Jovanović zbog pevanja satirične pesme, a pre desetak godina je priređivala predavanja desničara

Premijera

02.april 2026. S. Ć.

Interesi vlasti nikad nisu interesi naroda, poruka je „Ričarda Drugog“ u JDP-u

„Ričard Drugi“ je nova predstava Jugoslovenskog dramskog, za koju njen reditelj Boris Liješević kaže da komunicira sa našim vremenom i da se u njoj kriju možda neki odgovori

Književnost

02.april 2026. Ivan Milenković

Narator kao pukotina

Srđan Valjarević, Narator je konačno progovorio i Roman o agoniji i vedrini; Laguna, 2024. i 2025.

Komentar
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković

Komentar

Lokalni izbori: Kako se pobeda od 10:0 začas pretvori u poraz

Nije Vučić Putin, niti to može biti. Putina se ljudi plaše, a od Vučića im se samo ide u toalet. Da bi postao ozbiljan diktator, čovek mora za to da bude talentovan. I mora imati validniju diplomu od one dobijene od Vojislava Šešelja

Nedim Sejdinović
Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure