img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Jagodina u pokretu

31. mart 2010, 15:21 Dragan Ilić
Copied

Već danima na televiziji Palma plus gledam reprizu istorijskog događaja u Jagodini, događaja koji predstavlja katarzu višemesečnih komentara i ispunjenje jednog predizbornog obećanja. Naime, u pratnji dva ministra iz G17 plus (Dinkića i Kalanovićke) u Jagodinu je stigao šestomesečni mužjak žirafe. Zaista nemam potrebu da budem duhovit, niti sarkastičan prema akciji ni prema prelepoj životinji, od sveg srca čestitam na prinovi u zoo–vrtu. Može se reći da je žirafac proizvod izražavanja slobodne volje posetilaca vrta, koji su u Knjigu utisaka, uz reči hvale za lokalnu samoupravu, redovno izražavali želju da dobiju i žirafu. Gospodin Palma je tu želju, logično, ubacio u spisak svojih želja pri sastavljanju vlade i, eto, stiže žirafa u Jagodinu. Mora se takođe reći da u prilozima TV Palme plus vidimo da egzotična životinja nije zamena za neostvarena obećanja u Jagodini, jer se putevi asfaltiraju, radna mesta otvaraju, a uskoro će ex Svetozarevo postati i univerzitetski grad. Na puštanju žirafe, gospodin Palma je predstavio profesora Miću Jovanovića Megatrenda, koji će pak u oktobru otvoriti Megatrend istureno odeljenje u Jagodini sa pet smerova. Za jedan od njih će upravo zoo–vrt biti nastavna baza. Takođe mi je veoma zanimljivo zvučalo i objašnjenje gosn Palme o prednostima koje će građani Jagodine osetiti kada budu imali univerzitet. Možda biste pomislili da je govorio o znanju, napretku koji ono donosi, velikom broju akademaca koji će pomoći da sredina krene napred. Ne, dragi moji, Palma se obraća jezikom gladnih i poniženih, rekao im je da će svaka porodica u Jagodini koja ima sobu viška moći da je iznajmi studentima i da zaradi neki dinar. Marketinške agencije u Srbiji neće ovo shvatiti i naučiti ni za stotinu godina, jer naprosto – ne govore jezikom krajnjih konzumenata. Dok je, recimo, predsednik Tadić neočekivano šetao opatijskom rivom, bez kravate, u društvu Ive Josipovića, novinari su izveštavali o vinima i delicijama kvarnerske trpeze. Tadić je okružen telohraniteljima komunicirao sa pučanstvom, nešto je čak dobacio devojkama, ali je na kraju rekao – ja sam prvi turista iz Srbije ove sezone! Tada sam shvatio da je počela turistička sezona, pa nas svi opet vole, samo da dođemo kod njih na more. Pomirenje ću smatrati potpunim tek kada se srdačnost produži do novembra.

No vratimo se sa plodova mora u žirafin tor u Jagodini, gde se izgleda praktično pokazuje šta to znači decentralizacija u Srbiji. Jagodina će svakako biti odličan primer kako se postaje ozbiljan lokalni centar i to je, kada se podvuče crta – ono što zanima građane. Ono što je neobično i nenormalno jeste činjenica da se u Srbiji lokalna vlast i deo budžetskog kolača uglavnom dobijaju predizbornim ucenama. Zato će žirafac biti, bez obzira na zlurade komentare iz Beograda, živi simbol te pobede. Životinja kao znamenje moći svakako nije novina na Balkanu. Setite se samo vezirovog slona, iz Andrićeve pripovetke, koji je nekada davno doveden u bosansku kasabu da ga raja gleda. To danas poručuje žirafa – „Jagodina je svet„. Bosanski veziri su u najboljem slučaju zidali zadužbine, nisu se naročito bavili komunalnim temama, pa je onda razumljivo zašto je raja posle divljenja počela da se sprda sa Filom (tako su zvali slona) i na kraju ga otrovala. Vezirov slon i njegova nesrećna sudbina su opasna opomena za neispunjena obećanja vlasti. Takođe, priča o slonu ili žirafi govori o kasabi i palanci, koja ostaje takva bez obzira na egzotičnu životinju ili njenu veličinu. Ohrabruje me ime koje je dobio žirafac, a ono je podsećanje na najvećeg svetskog putnika iz Jagodine – Jovanču.

Ukoliko Jovanča bude simbol otvaranja Jagodine, svetskog duha, onda će se pokazati da je gospodin Palma bio iskren kada je pri formiranju vlade put u Evropu stavio na prvo mesto. Tako će polako u zaborav otići neke druge životinje koje su bile oznake srpske političke scene iz devedesetih. Poput vezirovog slona, danas se ne sećamo Arkanovih tigrića, kninskog mede Knindže, bosanskih vukova i ostale menažerije Vuka Bojovića. Na kraju, kao antipod Jovanči, koji je simbol Jagodine u pokretu, moj favorit postaje aligator Muja iz Beo zoo-vrta, koji je tu još od 1936. Svojim primerom on više od 70 godina praktično pokazuje da u Srbiji najduže poživiš ako ne radiš baš ništa, zimi u pokrivenom bazenu (čitaj banji), a leti napolju. Ljudi te bukvalno gađaju parama, tek da bi te naterali da mrdneš i pokažeš da si živ. To je političar!

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Prestonica kulture

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Tihi početak godine u kojoj je Leskovac Prestonica kulture

Pre nego što je uobičajeno, u Leskovcu je počela Godina kulture otvaranjem izložbe koja postoji od 2024, bez medija i atmosfere kakva priliči ovakvom događaju. Bila je to direktiva Ministarstva kulture

Film i država

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Scenaristi: Zakon o autorskim pravima je fasadni, ne štiti stvaraoce

Nacrt zakona o autorskim pravima je fasadni zakon i ne nudi pravnu sigurnost stvaraocima koju zahtevaju direktive EU, iako je navodno rađen zbog usklađivanja sa EU, kažu scenaristi

Film i država

20.mart 2026. S. Ć.

Nacrt zakona o autorskim pravima oslanja se na zastarele EU direktive

Nacrt zakona o autorskim pravima urađen je bez konsultacije sa filmskim stvaraocima, u njemu nema ni reči o AI i ne oslanja se na najnovije direktive EU već na one iz ranijih godina

Božo Koprivica, tamni sako, bela košulja

In memoriam

20.mart 2026. Ivan Milenković

Božo Koprivica (1950-2026): Imalo je, imalo šta da se voli

Božo Koprivica bio je fudbaler, partizan i partizanovac, pesnik koji nije pisao pesme, pisac skokovite rečenice, namrgođeni dobri duh Beograda i jedne zemlje koja više ne postoji

Film

19.mart 2026. B. B.

„Gospodar Oluje“: Prva holivudsko-srpska koprodukcija uskoro pred domaćom publikom

Sniman u Hrvatskoj i u Beogradu, akcioni naučno-fantastični film „Gospodar Oluje“, prva holivudsko-srpska koprodukcija, imaće domaću premijeru 7. aprila

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure