Pored insignija kralja Petra I Karađorđevića koje su već deo izložbe „Čekajući stalnu postavku“, Istorijski muzej Srbije će izložiti i kraljev presto, a povodom 120 godina njegovog krunisanja
Istorijski muzej Srbije je uspostavio izložbu „Čekajući stalnu postavku“ kako bi po temama i zbog raznih povoda, pokazivao šta sve ima i čuva a nema gde da u celosti pokaže.
Ovog petka, a povodom 120 godina od krunisanja kralja Petra I Karađorđevića, pored kraljevskih insignija koje su već deo ove izložbe, pokazaće i rekonstruisani presto kralja Petra I Karađorđevića, koju su po originalnoj skici izradili Milan Andrić, konzervator Muzeja primenjene umetnosti, i kostimografkinja Jelena Stokuća, kao i skice pet predloga za krunu i dva za presto koja je za potrebe krunisanja 1904. godine uradio profesor Mihailo Valtrović, čuveni arheolog, arhitekta i istoričar umetnosti.
Insignije kralja Petra I Karađorđevića – šar, žezlo, kopča za plašt, krunidbeni plašt od venecijanskog pliša i svile oivičen hermelinom i jedina sačuvana srpska kruna, ubrajaju se u najvrednije predmete koje čuva Istorijski muzej Srbije.
U Istorijskom muzeju objašnjavaju da je kruna izlivena od bronzane ručke topa Karađorđa Petrovića, kraljevog dede, u radionici braće Faliz u Parizu, po nacrtu profesora Mihaila Valtrovića.
Pozlaćena je i dekorisana sintetičkim dragim kamenjem, i ima ne samo veliku istorijsku važnost već i simbolički značaj, jer upravo osnovnim materijalom od koga je napravljena povezuje dva važna događaja i ličnosti u srpskoj istoriji: vožda Karađorđa, rodonačelnika dinastije Karađorđević, i pokretanje Prvog srpskog ustanka 1804. godine, i krunisanje njegovog unuka kralja Petra I Karađorđevića na stogodišnjicu podizanja Prvog srpskog ustanka 21. septembra 1904. godine u Sabornoj crkvi u Beogradu, dok je miropomazanje upriličeno u manastiru Žiča.
Krunisanje kralja Petra I Karađorđevića bilo je jedino krunisanje u novovekovnoj srpskoj istoriji. Naime, prethodni novovekovni srpski kraljevi – kralj Milan Obrenović i kralj Aleksandar Obrenović bili su samo miropomazani na svečanim ceremonijama, dok je sin i naslednik kralja Petra, kralj Aleksandar Karađorđević položio svečanu zakletvu budući da više nije bio samo vladar Srba, već i drugih jugoslovenskih naroda, različitih veroispovesti.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U organizaciji Konzulata Jamajke, a po ideji počasnog konzula gospodina Mirka Miljuša, YU Grupa je u martu spakovala kofere i odletela na Jamajku. Tamo je snimala stare pesme u rege žanru, a nikad mlađi Jelići dali su svoj doprinos već aktuelnom projektu pod nazivom “Prekookeanski most”.
Umesto in memoriam: Good Vibrations i Brajan Vilson (1942‒2025)
Cela priča o Brajanu Vilsonu, nedavno preminulom geniju pop muzike i lideru The Beach Boys-a, prelama se kroz priču o njihovom apstraktnom hit singlu za sva vremena Good Vibrations
U drugom činu Leone i Glembaj zarili su se jedan u drugog ko kobac u kopca. Taj surovi obračun završio je Glembajevom smrću. U samrtnom hropcu uz pojavu barunice Kasteli, stari Glembaj završio je u naručju sina. To je omaž Mikelanđelu i njegovoj skulpturi “Pijeta”. Scenu “Pijeta” smislio je Danilo Marunović
Ivan Antić, Kajzermilen glič (mikroputopis u tri glasa), PPM Enklava, 2025
Kajzermilen je četvrt u Beču, svakako ne prva koja pada na pamet kada se pomisli na ovaj grad, ali, sa svojim golim i sivim distopijskim prostorima, otuđenim “totalitarizmom dimenzija”, možda paradigmatična za savremeni svet. U tom okruženju troje Antićevih lirskih junaka ostavlja utisak postflanera, besciljnih uličnih hodača, koji se kreću gradskim prostorom u kome, uprkos precizno popisanim tragovima ljudskog prisustva, kao da nema ničega
Završna predstava Instituta za umetničku igru „Human design“ bavi se pitanjem identiteta zadatog rođenjem i čovekovom potrebom da sam izabere ono što oseća da jeste
Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!