Pored insignija kralja Petra I Karađorđevića koje su već deo izložbe „Čekajući stalnu postavku“, Istorijski muzej Srbije će izložiti i kraljev presto, a povodom 120 godina njegovog krunisanja
Istorijski muzej Srbije je uspostavio izložbu „Čekajući stalnu postavku“ kako bi po temama i zbog raznih povoda, pokazivao šta sve ima i čuva a nema gde da u celosti pokaže.
Ovog petka, a povodom 120 godina od krunisanja kralja Petra I Karađorđevića, pored kraljevskih insignija koje su već deo ove izložbe, pokazaće i rekonstruisani presto kralja Petra I Karađorđevića, koju su po originalnoj skici izradili Milan Andrić, konzervator Muzeja primenjene umetnosti, i kostimografkinja Jelena Stokuća, kao i skice pet predloga za krunu i dva za presto koja je za potrebe krunisanja 1904. godine uradio profesor Mihailo Valtrović, čuveni arheolog, arhitekta i istoričar umetnosti.
Insignije kralja Petra I Karađorđevića – šar, žezlo, kopča za plašt, krunidbeni plašt od venecijanskog pliša i svile oivičen hermelinom i jedina sačuvana srpska kruna, ubrajaju se u najvrednije predmete koje čuva Istorijski muzej Srbije.
U Istorijskom muzeju objašnjavaju da je kruna izlivena od bronzane ručke topa Karađorđa Petrovića, kraljevog dede, u radionici braće Faliz u Parizu, po nacrtu profesora Mihaila Valtrovića.
Pozlaćena je i dekorisana sintetičkim dragim kamenjem, i ima ne samo veliku istorijsku važnost već i simbolički značaj, jer upravo osnovnim materijalom od koga je napravljena povezuje dva važna događaja i ličnosti u srpskoj istoriji: vožda Karađorđa, rodonačelnika dinastije Karađorđević, i pokretanje Prvog srpskog ustanka 1804. godine, i krunisanje njegovog unuka kralja Petra I Karađorđevića na stogodišnjicu podizanja Prvog srpskog ustanka 21. septembra 1904. godine u Sabornoj crkvi u Beogradu, dok je miropomazanje upriličeno u manastiru Žiča.
Krunisanje kralja Petra I Karađorđevića bilo je jedino krunisanje u novovekovnoj srpskoj istoriji. Naime, prethodni novovekovni srpski kraljevi – kralj Milan Obrenović i kralj Aleksandar Obrenović bili su samo miropomazani na svečanim ceremonijama, dok je sin i naslednik kralja Petra, kralj Aleksandar Karađorđević položio svečanu zakletvu budući da više nije bio samo vladar Srba, već i drugih jugoslovenskih naroda, različitih veroispovesti.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Pravo na nacionalnu penziju stekao je još 21 umetnik i kulturni radnik. Siniša Kovačević, koji nije među njima, kaže za "Vreme" da je s obzirom na donatora i neke od izabranih, radije sa onima koji na predlog UDUS-a nisu dobili nacionalnu penziju - Tanjom Bošković i Egonom Savinom
Povodom 150 godina od rođenja Džeka Londona, portal nedeljnika Vreme ponovo objavljuje tekst „O psima i ljudima", autora Mladena Kalpića, koji je objavljen u 1521. broju štampanog izdanja našeg lista 2020. godine. Povod je bila tadašnja premijera filma „Zov divljine", snimljenog prema delu prvog bestseler autora na svetu
Godina će biti u znaku istorije umetnosti, najavili su u Narodnom muzeju za 2026, tokom koje će pripremiti četiri velike izložbe i otvoriti obnovljeni Arheološki muzej u Kladovu
Ilustracije Jakše Lakićevića u romanu „Sto posto tuđa posla“ ne podilaze mladom čitaocu. To je razlog zašto ova knjiga, osim samog romana Olivere Zulović, nije samo za starije osnovce
Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!