Pored insignija kralja Petra I Karađorđevića koje su već deo izložbe „Čekajući stalnu postavku“, Istorijski muzej Srbije će izložiti i kraljev presto, a povodom 120 godina njegovog krunisanja
Istorijski muzej Srbije je uspostavio izložbu „Čekajući stalnu postavku“ kako bi po temama i zbog raznih povoda, pokazivao šta sve ima i čuva a nema gde da u celosti pokaže.
Ovog petka, a povodom 120 godina od krunisanja kralja Petra I Karađorđevića, pored kraljevskih insignija koje su već deo ove izložbe, pokazaće i rekonstruisani presto kralja Petra I Karađorđevića, koju su po originalnoj skici izradili Milan Andrić, konzervator Muzeja primenjene umetnosti, i kostimografkinja Jelena Stokuća, kao i skice pet predloga za krunu i dva za presto koja je za potrebe krunisanja 1904. godine uradio profesor Mihailo Valtrović, čuveni arheolog, arhitekta i istoričar umetnosti.
Insignije kralja Petra I Karađorđevića – šar, žezlo, kopča za plašt, krunidbeni plašt od venecijanskog pliša i svile oivičen hermelinom i jedina sačuvana srpska kruna, ubrajaju se u najvrednije predmete koje čuva Istorijski muzej Srbije.
U Istorijskom muzeju objašnjavaju da je kruna izlivena od bronzane ručke topa Karađorđa Petrovića, kraljevog dede, u radionici braće Faliz u Parizu, po nacrtu profesora Mihaila Valtrovića.
Pozlaćena je i dekorisana sintetičkim dragim kamenjem, i ima ne samo veliku istorijsku važnost već i simbolički značaj, jer upravo osnovnim materijalom od koga je napravljena povezuje dva važna događaja i ličnosti u srpskoj istoriji: vožda Karađorđa, rodonačelnika dinastije Karađorđević, i pokretanje Prvog srpskog ustanka 1804. godine, i krunisanje njegovog unuka kralja Petra I Karađorđevića na stogodišnjicu podizanja Prvog srpskog ustanka 21. septembra 1904. godine u Sabornoj crkvi u Beogradu, dok je miropomazanje upriličeno u manastiru Žiča.
Krunisanje kralja Petra I Karađorđevića bilo je jedino krunisanje u novovekovnoj srpskoj istoriji. Naime, prethodni novovekovni srpski kraljevi – kralj Milan Obrenović i kralj Aleksandar Obrenović bili su samo miropomazani na svečanim ceremonijama, dok je sin i naslednik kralja Petra, kralj Aleksandar Karađorđević položio svečanu zakletvu budući da više nije bio samo vladar Srba, već i drugih jugoslovenskih naroda, različitih veroispovesti.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Sin i ja stvaramo u porodičnoj kući, u našem kućnom studiju, ne sukobljavamo se, imamo blizak i topao odnos. Isto sam to zaključio dok sam čitao knjigu koju je napravio Spenser Tvidi, o ljudima koji prave muziku iz svog “bedroom” studija. Išao je sa drugarima po kućama i gledao kako ljudi snimaju uz pomoć štapa i kanapa
Na kraju “običnih” godina prave se liste knjiga, filmova i pozorišnih predstava. Međutim, ova godina je bila jedna od onih koju ćemo pamtiti po intenzivnoj borbi za društvene promene pa nema smisla ponašati se kao da je sve regularno. Zato ću u ovom tekstu pisati ne samo o predstavama već i o pozorišnim utiscima koje ćemo poneti iz 2025. godine
Intelektualna reportaža: poljski Književni institut u Parizu (2)
Neki od najvećih, poput Vitolda Gombroviča i Česlava Miloša, bez Ježija Gjedrojća gotovo sigurno ne bi postali ono što jesu. Ni s jednim od njih, međutim, nije bio u dobrim odnosima: bio je odveć konzervativan da bi prihvatio raspusnog Gombroviča i isuviše iskusan da bi tek tako ukazao poverenje preobraćenom komunisti Milošu. Nikada, međutim, nije odbio ni Gombrovičev ni Milošev tekst. Bio je previše dobar urednik da ne bi, sebi uprkos, shvatio o kakvim je piscima reč
Poslednja objava o aktivnostima ministra Nikole Selakovića na sajtu Ministarstva kulture je od 29. decembra. Ali to što ne otvara izložbe, ne znači da nema druga posla
Teško je izračunati ko je koliko kriv za ponor u kojem je košarkaški klub Partizan. Ali predsednik Ostoja Mijailović volontira za najvećeg krivca time što ne razume da mora da ode i tako otvori šansu za novi početak
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!