Pored insignija kralja Petra I Karađorđevića koje su već deo izložbe „Čekajući stalnu postavku“, Istorijski muzej Srbije će izložiti i kraljev presto, a povodom 120 godina njegovog krunisanja
Istorijski muzej Srbije je uspostavio izložbu „Čekajući stalnu postavku“ kako bi po temama i zbog raznih povoda, pokazivao šta sve ima i čuva a nema gde da u celosti pokaže.
Ovog petka, a povodom 120 godina od krunisanja kralja Petra I Karađorđevića, pored kraljevskih insignija koje su već deo ove izložbe, pokazaće i rekonstruisani presto kralja Petra I Karađorđevića, koju su po originalnoj skici izradili Milan Andrić, konzervator Muzeja primenjene umetnosti, i kostimografkinja Jelena Stokuća, kao i skice pet predloga za krunu i dva za presto koja je za potrebe krunisanja 1904. godine uradio profesor Mihailo Valtrović, čuveni arheolog, arhitekta i istoričar umetnosti.
Insignije kralja Petra I Karađorđevića – šar, žezlo, kopča za plašt, krunidbeni plašt od venecijanskog pliša i svile oivičen hermelinom i jedina sačuvana srpska kruna, ubrajaju se u najvrednije predmete koje čuva Istorijski muzej Srbije.
U Istorijskom muzeju objašnjavaju da je kruna izlivena od bronzane ručke topa Karađorđa Petrovića, kraljevog dede, u radionici braće Faliz u Parizu, po nacrtu profesora Mihaila Valtrovića.
Pozlaćena je i dekorisana sintetičkim dragim kamenjem, i ima ne samo veliku istorijsku važnost već i simbolički značaj, jer upravo osnovnim materijalom od koga je napravljena povezuje dva važna događaja i ličnosti u srpskoj istoriji: vožda Karađorđa, rodonačelnika dinastije Karađorđević, i pokretanje Prvog srpskog ustanka 1804. godine, i krunisanje njegovog unuka kralja Petra I Karađorđevića na stogodišnjicu podizanja Prvog srpskog ustanka 21. septembra 1904. godine u Sabornoj crkvi u Beogradu, dok je miropomazanje upriličeno u manastiru Žiča.
Krunisanje kralja Petra I Karađorđevića bilo je jedino krunisanje u novovekovnoj srpskoj istoriji. Naime, prethodni novovekovni srpski kraljevi – kralj Milan Obrenović i kralj Aleksandar Obrenović bili su samo miropomazani na svečanim ceremonijama, dok je sin i naslednik kralja Petra, kralj Aleksandar Karađorđević položio svečanu zakletvu budući da više nije bio samo vladar Srba, već i drugih jugoslovenskih naroda, različitih veroispovesti.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Dobitnica nagrade „Branko Miljković” Radmila Lazić poručuje da se nagradom ponosi, ali da neće prisustvovati uručenju u Gradskoj kući jer ne želi da učestvuje u legitimizaciji aktuelne vlasti
Ministar kulture Nikola Selaković kaže da je država uložila 11 miliona evra u 53 filma koji nisu snimljeni. Filmski centar Srbije organizuje panel o tom problemu i zove reditelje i producente na Zlatibor u sedište Nacionalknog festivala filma i televizije, iako ga je cela filmska branša bojkotovala
Čujemo, kao, bila je loša pozorišna sezona u Srbiji i sad se samo to mora govoriti. Ja, recimo, mislim da smo u “Novosadskom” imali dobru sezonu. Zašto prećutati sve što je dobro? Naivno je misliti da ćemo naštetiti vlasti ako govorimo samo o onome što je loše. Ne, njima to dobro dođe. Mislim da je dobro funkcionisanje vrsta dobrog otpora
Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara
Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu
Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!