Ovogodišnja književna nagrada kompanije Vital dodeljena je Igoru Marojeviću za zbirku priča „Granična stanja“. Danas je dodeljena i nagrada „Beogradski pobednik“, a juče je proglašena Ninova nagrada
Nagrada “Zlatni suncokret” za 2023. godinu dodeljena je Igoru Marojeviću za zbirku priča “Granična stanja” u izdanju Derete iz Beograda, saopštila je danas kompanija Vital, koja 27. put dodeljuje to priznanje za najbolju knjigu na srpskom jeziku u prethodnoj godini.
Ovogodišnji izbor za nagradu Vital privukao je pažnju javnosti neknjiževnim povodom: odlukom jednog od kandidata, Vladimira Tabaševića, da povuče svoju knjigu iz konkurencije za ovu nagradu zato što mu nije odgovarao sastav žirija. Tabaševićevi razlozi kojima je objasnio svoju odluku, izazvali su odijum javnosti prema piscu.
Igoru Marojeviću nagrada je dodeljena većinom glasova članova žirija. Za Marojevića su glasali Vladimir Gvozden i Dragan Jovanović Danilov, dok se Milica Vučković opredelila za roman Vladana Krečkovića “Večeras padaš sam” (PPM Enklava). U najužem izboru bili su i pesnička zbirka “Psihologija gravitacije” Nenada Šaponje (Prometej) i romani “Aperkat” Maje Iskre (LOM) i “Vila fazanka” Bojana Krivokapića (Arete).
Prema mišljenju žirija, Marojevićeva zbirka priča “Granična stanja” izdvaja se među uspelim književnim ostvarenjima u 2023. godini zbog “uverljivog prikaza savremenosti, lakoće pripovedanja, osobene duhovitosti i ironije”.
“Pred nama je zrelo književno delo, lucidno, snažno, privlačno i samosvesno, delo u kojem su sve vrline Marojevićeve proze dostigle svoj vrhunac”, istakao je žiri u obrazloženju.
„Marojevićevih pet priča na različite načine ispituju koliko čovek može ili mora da podnese u uobičajenim situacijama, kao što su prolazak kroz međunarodnu aerodromsku kontrolu, putovanje kod prijatelja, naizgled bezazleni sukob na ulici, odlazak na festival ili ambicija da se postane umetnik. Ono što je obično, u ravni egzistencije, postaje vanredno i stresno, dok u ravni umetnosti otvara mogućnosti za oneobičavanje teksta. Ukratko, ’Granična stanja’ veoma dobro pokazuju načine kako prelazimo granice, ali i kako granice prolaze kroz nas.“
Takođe danas, dodeljena je nagrada „Beogradski pobednik“ Vladanu Matijeviću za roman „Pakrac“, dok je juče objavljeno da je 70. Ninovu nagradu dobio Stevo Grabovac za roman „Poslije zabave“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Često vežbom i srčanošću nadomestimo to što nismo profesionalni muzičari. Jedno je kad si profesionalni muzičar... To je kao kad igraš fudbal ispred zgrade, a ne na Vembliju. Mnogo je siroviji, življi, energičniji ispred zgrade, ima više grešaka, nije prefinjen ni matematički precizan. Međutim, to mu daje ono bez čega ne bi bilo fudbala
Jasno je da su 59. Bitef i drugi Ne: Bitef dva pristupa pitanju kako ovaj festival može ići dalje, ali oba su teško održiva na duge staze. Bitef bez umetnika značajnih u svetskom kontekstu i sa polupraznim salama ne može biti festival od najvećeg evropskog značaja. S druge strane, veliki međunarodni festival bez finansiranja teško može da opstane. Možda se nalazimo na korak od gubitka Bitefa. To bi bila ogromna šteta i nepravda prema budućim generacijama naših gledalaca i umetnika, koji treba na domaćim scenama da vide najbolje od najboljeg u evropskoj i svetskoj produkciji
Nove ploče: Neil Young and The Chrome Hearts, Second Song
Pedeseti album Neila Younga nastavlja tragovima nekih od njegovih najboljih i najuspešnijih izdanja – akustičnih remek-dela Harvest i Harvest Moon – nudeći dirljivo sročen epilog jedne neverovatne karijere
Od nemila do nedraga, slogan jubilarnog Festivala evropske poezije, ujedno je i opis proteklih 20 godina ove manifestacije zbog koje su u Beograd dolazili značajni pesnici Evrope
Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?
Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš
Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.