U Galeriji Grafički kolektiv počinje izložba o ćirilici, što je pravi način kako zainteresovati javnost za nacionalno pismo – lepotom, a ne presijom i kaznama kao što je to radila dosadašnja vlast
„Ćirilica u pokretu“, izložba odabranih radova drugog konkursa za najbolje grafičko rešenje koje sadrži ćirilicu, biće otvorena 23. novembra u Galeriji Grafički kolektiv.
Namera i konkursa i ove izložbe je da se predstavi stvaralaštvo koje u fokusu ima ćirilično pismo, bilo da se ono kreira ili primenjuje.
Srpskohrvatski jezik
„Zajednički jezik u Jugoslaviji se zvao srpskohrvatski ili hrvatskosrpski, a imao je dva ravnopravna pisma, ćirilicu i latinicu“, piše na početku teksta Olivere Stojadinović u katalogu izložbe.
Navodi da je „osobina tog jezika bila da je razumljiv svima sa zajedničkog govornog područja. Ideja je bila da za zajednički jezik svako slobodno koristi svoje pismo kao i pre formiranja jugoslovenske države, ali, moglo je da se koristi i bilo koje od dva pisma, bez obzira na prethodnu tradiciju“.
„Sa raspadom države, raspao se i zajednički jezik i svako je uzeo natrag ’svoj’ jezik i svoje pismo, a pojavili su se i novi jezici kojih ranije nije bilo. Ćirilica je bila i ostala jedino zvanično pismo srpskog jezika. Međutim, zadržao se taj utisak da, po želji, može da se koristi i latinica, kao što je to bilo u srpskohrvatskom jeziku, pa je tako nastalo pismo koje nikad ranije nije postojalo, srpska latinica.“
Kao dinar i evro
Zatim kaže da je „ravnopravna primena dva pisma kulturološko nasleđe koje se održalo decenijama posle raspada jugoslovenske države i smatra se našom prednošću to što smo u stanju da ih oba bez teškoća upotrebljavamo, gotovo ne primećujući da li se radi o jednom ili drugom, kao i da su dva pisma naše svojevrsno kulturno bogatstvo.“
„Ako bismo, sledeći tu metaforu, zamislili da su dve valute – dinar i evro – koje u stvarnom životu paralelno koristimo, u domaćem platnom prometu ravnopravne, pa se pri kupovini svaki put opredeljujemo za jednu od njih i stalno ih konvertujemo, slično je i kada se radi o dva pisma. Zbog ovoga je važno da imamo jedno pismo u službenoj upotrebi, onako kako je to i zakonima propisano, ali se ne primenjuje dosledno.“
Olivera Stojadinović podseća da je „korišćenje latinice, počev od šezdesetih godina, povezivano sa opredeljenjem za zapadnu kulturu i evropsku orijentaciju. Devedesetih godina, ćirilica je zloupotrebljavana u političke svrhe i od tada nosi teret obeležja nacionalizma. To se naočito zaoštrilo poslednjih godina kada su radikalni sadržaji ispisani ćirilicom okupirali javni prostor.“
A onda su došli studenti
A onda su „studentski protesti promenili tu uvreženu sliku masovnim korišćenjem ćirilice na transparentima, štampanim materijalima i nalozima na mrežama i time je vratili na njeno pravo mesto“.
defaultdefault
Ova izložba je primer kako se pravilno i delotvorno promoviše i čuva ćirilica. Ona nudi lepotu ćiriličnih slova, priča o njihovoj univerzalnosti i tako je širi. Dosadašnja vlast je mislila da će to postići kaznama, pre svega izdavačima koji objavljuju knjige na latinici, i sličnim merama. Međutim, uspela je samo da stvori odijum javnosti prema ćirilici i da je otuđi.
I zato je pitanje „kako dalje? Neophodno je ćirilicu otrgnuti od zloupotrebe i instrumentalizacije u političke svrhe. Studentski pokret je pokazao kako ćirilica može da se koristi u pozitivnom kontekstu i da se doživljava kao inherentno svojstvo srpskog jezika i kulturno nasleđe koje treba negovati“, smatra Olivera Stojadinović.
Izložba lepe ćirilice je otvorena do 11. decembra.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Glumci Narodnog pozorišta Vanja Ejdus i Igor Đorđević odbili su da prime godišnje nagrade Narodnog pozorišta zato što je Uprava "pogazila kriterijume za dodeljivanje nagrade glumcima"
Ministarstvo kulture je prošle godine odbilo balerinu Ašhen Ataljanc za nacionalnu penziju, a ove godine je Udruženje baletskih umetnika Srbije nije ni kandidovalo
Koncert velikog pijaniste Lang Langa sa Beogradskom filharmonijom 13. decembra je otkazan, zato što se Ekspo povukao iz pregovora o generalnom pokroviteljstvu. Da li je moralo tako da se desi
Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?
Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam
Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.