img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Koncert

I Jarre i pare

12. novembar 2008, 17:26 Dragan Kremer
Copied

Jean-Michel Jarre, 8. XI 2008, Beogradska arena

Najveće iznenađenje ove večeri ipak je broj posetilaca: s ulaznicama čije cene se dižu od (protivvrednosti) 30€ opet se skupilo i do 10.000 ljudi u Areni gde ih je prethodnih nedelja bilo bar po toliko za koncerte Queena, Ališe Kiz (Alicia Keys), Novih fosila… Bilo bi zanimljivo analizirati koliko se kupaca preklopilo. Dotle, poslednja troškarenja pred udar krize, ili dokaz velike, imućne publike u prestonici Srbije? Tek, sve ostalo beše predvidljivo, štaviše dosadno. Izvikani Žan-Mišel Žar (Jean Michel Jarre, dalje: JMJ), ostavljeni klinac čuvenog holivudskog kompozitora Morisa (Maurice), bio je elektropionir i ranih sedamdesetih, ali ni govora o revolucionarnom i avangardnom. Njegovi „eksperimenti“ mogli su oduševljavati malograđane koji nikad nisu ni čuli za Pjera Šefera i Karlhajnca Štokhauzena, kod kojih je mladi JMJ (r. ‘48) svoje napušteno učenje klasike dopunjavao na prelomu ‘60-ih u ‘70-e. Setite se samo šta su radili njihovi savremenici Kraftwerk i Tangerine Dream pre tri decenije, kad je JMJ izbio na komercijalni vrh.

Unuk Andrea Žara, konstruktora naprava za procesiranje i reprodukovanje muzike, JMJ svoju muziku/karijeru po pravilu je razvijao uvođenjem novih elektronskih instrumenata/sintisajzera, usput postavši vodeće ime nepevanog popa. Pošto 1972. nije uspeo s jednom od bezbrojnih obrada Popcorn Geršona Kingzlija, a Volter, kasnije Vendi Karlos, već je arčio sveži zvuk monofonih sintija po svemu od Baha do modernih filmova, JMJ morao je da kreira sopstvene zvučne pejzaže i preko njih pušta elektronske vetrove, dok ispod kuckaju rane ritam-mašine Korg. Ni slučajno preteča ambijentalne ili New Age muzike (za to, vidi pod: Eno, Brian), 1976. u Francuskoj izlazi LP Oxygene (Polydor – PGP RTB) i svetski hit polako postaje do ‘78. kad mu se pridružuje slični Equinoxe. Neosporno melodiozan, Ž.M. Žarko svoje zviždukave rezance secka na brojčano naslovljene numere (pa i hit-singlove), decenijama preživljavajuće kao tonske tapete, iliti Muzak.

Drugi stub zamašne Žare(t)ove karijere onda postaje obaranje Ginisovih rekorda u „posećenosti“ koncerata na čuvenim lokalitetima ili u srcima svetskih metropola: umesto redovnih nastupa i turneja, predimenzionirani spektakli (znatan broj i neodržanih) s laserima itd., i s milionima slučajnih prolaznika, te s albumima kao podlogom/suvenirima, npr. za dalekoistočni proboj (1981. prvi po Kini). Samokritično i duhovito, 1983. je Music for Supermarkets objavio u samo jednom primerku. No i doba studijskih solo-čarobnjaka prođe, i brak sa Šarlotom Rempling i veridba s Izabel Ađani, pitke melodije i plitki koncepti više nisu bili dovoljni, a karijera se poštapala kompilovanjem, remiksovanjem, dodavanjem i razvlačenjem starog testa… Jubilej izlaska Oxygene tu reciklažu kruniše od leta 2007, a s umanjenom scenografijom i gotovo bez spec. efekata JMJ stigao je najzad i do nas, produžavajući u ex-komunističke zemlje Istočne Evrope.

JMJ je ušao kroz publiku u parteru, pa nam pričao na engleskom/preko prevodioca (?!), i ovlaš predstavio izvorni teremin, preteču sintisajzera, iako se teško može reći da ga je stvaralački upotrebio. (Teremin, prepoznatljiv kao „instrument koji se ne dodiruje“, u nedavnim sezonama u modernijem izdanju u Beogradu je viđen/čuven pri gostovanjima alternativnih bendova.) Trojica operatera kljucala su po kabastim sintijima kakvim je onomad snimljen Oxygene, taj arsenal još brboće i grgolji, a Žar-ptica preko toga uvija sola kakva je čika Pavle Minčić bolje izvodio na testeri. Ubitačno kao da Kraftwerk insistiraju na baladama (bez vokala!), nategnuti prelazi među smuti-pa-prospi temama, no vinilna baza prodata ovde u davnim boljim vremenima čini svoje, i zadovoljna publika samo što ne zapeva Part IV i Part II.

Da se razumemo, nikakav problem ako je nešto starinsko, ali sve ovo do bola je zastarelo, mada ni kao mlado nije bilo ni prineti npr. grupi Shadows, neskrivenim uzorima JMJ-a. Queen su bar imali pozornicu nalik benzinskoj pumpi ratnog profitera na Balkanu, a njegova je kao pumpa državnog giganta puklog pred privatizaciju. Ali 70 min. nije bilo dovoljno, ovacije i zvižduci nagoveštavaju neprijatnost, i dve numere na bis smiruju sve koji su dobili i Jarre i pare.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Analiza

27.jul 2026. Sonja Ćirić

Slučaj „Atelje 212“: Zašto je smenjena Gordana Goncić

Skupština grada Beograda je, sve po zakonu, imenovala Ljubišu Ristića za v.d. direktora „Ateljea 212“. Zašto je, međutim, smenjena Gordana Goncić

Baština

26.jul 2026. S. Ć.

Narodni muzej Zrenjanin: Ne zaboravimo na centar tekstilne industrije

Kako bi sačuvao tragove nekadašnjeg centra tekstilne industrije, Narodni muzej Zrenjanin preduzeo akciju prikupljanja uspomena na velike fabrike kojih više nema

Kadrovi

26.jul 2026. S. Ć.

Lazar Jovanov nasledio Ljubišu Ristića u KPGT-u

Umesto Ljubiše Ristića koji je postavljen u „Atelje 212“, v.d. direktora Pozorišta KPGT je Lazar Jovanov, glumac i reditelj poznat po ulogama u ovom kolektivu

Festival

25.jul 2026. S. Ć.

Kad iz betona progovore drvo, bubice, crvi, i ostala oteta priroda

Dvodnevni Festival eko književnosti u Beogradu predstavlja knjige koje istražuju posledice devastacije sveta oko nas, pokušavajući da ga spasu

Kadrovi

25.jul 2026. S. Ć.

Glumci „Ateljea 212“: Radujemo se što će nam Ljuša Ristić „pomoći“

Javnost unisono osuđuje imenovanje Ljubiše Ristića za v.d. direktora „Ateljea 212“. Glumci ovog pozorišta kažu da se „raduju“ što će im on „pomoći“

Komentar
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Predsednik Srbije Aleklsandar Vučić sa uzdignutom pesnicom ispred transparenta

Komentar

I naš predsednik je sirotinja

Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu

Nemanja Rujević
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1855
Poslednje izdanje

Srbija pred raspletom

Kako se kuje Studentska lista Pretplati se
Intervju: Miroslav Aleksić

Nijedan glas ne sme da se baci

Odmazda vlasti: Primer iz života

Pojedinac protiv režimskog sadizma

Rat na Bliskom istoku

Ormuz kao atomska bomba

DUH VREMENA: Devet decenija od ubistva Federika Garsije Lorke, pesnika bez groba (2)

Prolaze crni konji i jezivi ljudi dubokim putevima gitare

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure