img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Festival

Heliks: Kako spojiti nauku i književnost

18. avgust 2025, 15:20 S.Ć.
festival savremene skandinavske književnosti
Copied

Dvadeset godina rada, izdavačka kuća „Heliks“ obeležava Festivalom savremene skandinavske književnosti predstavljajući autore koji spajaju književnost i nauku, pričajući o antropocenu – našem dobu

Izdavačka kuća „Heliks“ izdvaja se po naučnopopularnim knjigama, koje nisu česte  među ovdašnjim izdavačima. Osnovana je pre 20 godina u Smederevu, a jubilej obeležava dvodnevnim Festivalom savremene skandinavske književnosti, 19. i 20. avgusta u Beogradu, u galeriji Artget Kulturnog centra, i u Štrik kafe knjižari.

Festival je deo projekta dugačkog naslova Svet u kojem živimo i svet koji ostavljamo za sobom: suočavanje sa antropocenom. Cilj ovog projekta je da pomoću knjiga prevedenih sa osam manjih jezika koje se bave naukom, predstavi odraze nauke u savremenoj evropskoj književnosti, s posebnim akcentom na antropocen.

Dva skandinavska romana

Kako za „Vreme“ objašnjava urednica „Heliksa“ Katarina Ješić, fokus Festivala savremene skandinavske književnosti su „dva izuzetna skandinavska romana – Daning–Krugerov efekat švedskog autora Andresa Stupendala, koji je gost festivala, i Nasloni svoju usamljenost, polako, na moju norveške književnice Klare Veberg.“

S obzirom da je „Heliks“ od osnivanja posvećen promovisanju nauke, „i ovim festivalom smo hteli da naglasimo koliko su naučni fenomeni i procesi inspirativni za savremene autore, ali i koliko književnost može biti moćan medij za isticanje naučnog načina razmišljanja“, kaže Katarina Ješić.

Navodi da „Stupendalov roman otvara razgovor o psihološkom fenomenu Daning–Krugerovog efekta, dok Veberg, matematičarka i književnica, gradi priču oko života Rakel, matematičarke koja pak, piše o Sonji Kovaljevskoj, prvoj ženi profesorki matematike. Klara Veberg je doktorirala na fraktalnoj geometriji i ovaj matematički pojam je utkala i u strukturu romana.“

Na Festivalu, u okviru promocije romana Klare Veberg, o psihološkim aspektima Daning–Krugerovog efekta govoriće dr Kaja Damnjanović, profesorka psihologije.

Tribina

Drugog dana festivala je tribina „Naučnice u književnosti“, na kojoj će Katarina Ješić sa  matematičarkom Aleksandrom Ravas razgovarati o položaju žena u nauci, naročito u STEM oblastima, ali i o poznatim naučnicama kroz istoriju koje su utkale put današnjim naučnicama, uključujući i Sonju Kovaljevsku o kojoj Klara Veberg piše.

„Na ovaj način, festival postaje platforma koja ne samo da promoviše književnost skandinavskih pisaca, već podstiče i kritičko mišljenje, razmenu znanja i interdisciplinarni dijalog. To je u potpunom skladu sa misijom Heliksa – da gradi široke vidike, budi radoznalost i otvara prostor za promišljanje najvažnijih pitanja savremenog sveta“, kaže Katarina Ješić.

 

Veliki letnji popust na „Vreme“! Samo kliknite ovde, odaberite pretplatu i podržite redakciju u nezavisnom radu.

 

Tagovi:

antropocen Festival skandinavske književnosti Heliks
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Država i kultura

02.decembar 2025. Sonja Ćirić

Ministarstvo kulture: Bez objašnjenja o rezultatima 16 konkursa

Počeo je decembar, a rezultati 16 konkursa za projekte u kulturi nisu objavljeni, mada je trebalo još krajem marta. Oni koji stvaraju kulturu, odavno su prestali da ih očekuju

Festival

02.decembar 2025. S. Ć.

RUTA: Razumeju se iako govore srpski, makedonski i slovenački

U Beogradskom dramskom opet gostuju pozorišta iz šest glavnih jugoslovenskih gradova članova Putujućeg festivala Regionalne unije teatara, govore svojim jezicima, i – razumeju se

Bijenale umetnosti u Veneciji

02.decembar 2025. S. Ć.

Ko je Predrag Đakovič, umetnik koji predstavlja Srbiju na Bijenalu u Veneciji

Na konkursu Ministarstva kulture koji je realizovan u neuobičajeno kratkom roku, izabran je Predrag Đaković iz Praga da Srbiju predstavlja na Bijenalu umetnosti u Veneciji projektom „Preko golgote do vaskrsa“

Festival

01.decembar 2025. Sonja Ćirić

„Nušićevi dani“ na sceni smederevske stvarnosti

Pred početak „Nušićevih dana“ u Smederevu, Narodnom pozorištu i „Ateljeu 212“ javljeno je da njihove predstave neće učestvovati, iako su bile pozvane. Zvaničan razlog je promena koncepcije, a nezvanični se naslućuje

Baština

30.novembar 2025. S. Ć.

„Vinski park“ ugrožava mozaike antičkog Sirmijuma

Na mozaicima antičkog grada Sirmijum održana je turistička manifestacija „Vinski park“ bez dozvole Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture. ICOMOS i građani protestuju

Komentar
Plakat na lokalnim izborima

Komentar

Lokalni izbori: Pohod varvara iz Ćacilenda

Naprednjačke Pirove pobede u Mionici, Negotinu i Sečnju pretvaraju u zgarište ustavno-pravni poredak Republike Srbije. Time je Vučić postao elementarna katastrofa koja pogađa sve građane. Jednostavno – zemlja je izručena bandama

Filip Švarm
Prethodni dani su bili mučni za navijače Partizana, naredni će isto biti. Oduzet im je san, još jednom sa velikim Željkom Obradovićem na krovu Evrope.

Komentar

Željko je otišao, Ostoja mora da ode

Prethodni dani su bili mučni za navijače Partizana, naredni će isto biti. Oduzet im je san, još jednom sa velikim Željkom Obradovićem na krovu Evrope. Sada je jasno samo jedno – Ostoja Mijailović mora da ode i tako spreči još veću štetu

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić slikan iz profila pred grbom Republike Srbije

Pregled nedelje

Na odru Republike Srbije

Vučić se upravo dohvatio marksističke teze o odumiranju države. U njegovoj verziji Republika Srbije neće odapeti prirodnom smrću. Naprotiv – on će je lično zatući zarđalom lopatom

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1821
Poslednje izdanje

Afera Generalštab

Poslednja odbrana od varvara Pretplati se
Srbija i svet

Sve brat do brata

Naftna kriza

Miris recesije

Istraživanje

Velike želje, mali kapaciteti

Intervju: Lana Vasiljević, vajarka

Rad usporava događaje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure