img
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Počasni gost

Hafiz, Sadi, Rumi, Hajam

26. oktobar 2016, 01:17 Redakcija Vremena
foto: Sava Radovanović /Tanjug
Copied

Ovogodišnja zemlja počasni gost Sajma knjiga je Islamska Republika Iran. Na 300 kvadratnih metara Iran predstavlja svoju viševekovnu kulturu i tradiciju, posebno u književnosti i izdavačkoj delatnosti. „Postoje velike sličnosti između dva naroda, po mentalitetu, naravi, karakteristikama. To će nam u velikoj meri pomoći da razvijemo kulturnu saradnju. Kultura je mogućnost da se naša dva naroda još više približe“, rekao je, između ostalog, novinarima Madžida Fahim Pura, ambasador Islamske Republike Iran u Srbiji, dodajući da odnose Irana i Srbije treba podizati na nivo iz perioda bivše Jugoslavije. Planirano je i potpisivanje protokola između ministara kulture dve države, o uzajamnoj saradnji za naredne tri godine.

Povodom gostovanja iranske kulture na Sajmu, podsećamo na deo iz teksta Momira Turudića Balkansko-persijski divan („Vreme“ broj 823, oktobar 2006), o književnosti.

Verovatno ne postoji zemlja u kojoj se poezija više poštuje nego što je Iran. Kult čuvenih pesnika, Hafiza, Sadija, Rumija, Hajama, postoji i među „običnim“ stanovništvom, ne samo među visokoobrazovanima. Delove Ferdosijevog epa Šahname (Knjiga kraljeva) recituju pevači po restoranima i čajhanama. Širaz, rodno mesto Hafiza i Sadija, dvojice velikih iranskih pesnika koji su živeli u XII i XIII veku je najbolji primer tog kulta. O ovom gradu u kome se nalaze njihovi mauzoleji pisao je i Zuko Džumhur: „Širaz je sveti grad persijske kulture i persijske reči. Kao što se u drugim gradovima odlazi na grob neznanog junaka, raznih vladara, generala i junaka da se polože venci i cveće, tako se u Širazu pohode grobovi pesnika. Do Hafizovog groba išao sam peške. Prelazio sam kilometre ruža, zumbula, katmera, perunika, jasmina i jorgovana. Prešao sam najmirisniju stazu sveta. Nikada i nigde nisam video toliko ptica. Duboko u cveću bili su neki lepi paviljoni u kojima su bile trgovine i kafanice… Ovde je varoš potpuno potisnuta, skoro nevidljiva sa svojim poslovima, trgovinom i brigama, a u prvom planu ostali su samo vrtovi, aleje, bašte, gradine i perivoji.“

Iranska poezija u XX veku možda nije toliko čuvena kao ona iz davne prošlosti, ali je pesnička scena i dalje veoma živa. Najpoznatiji iranski pesnik u XX veku sigurno je Sohrab Sepehri. Završio je Likovnu akademiju, a zanimali su ga različiti načini umetničkog izražavanja. Učestvovao je na mnogim izložbama u svetu i u Iranu, dobio brojne nagrade. Nemirnog kosmopolitskog duha, proputovao je gotovo čitav svet i uticaj tog duha i putovanja duboko se oseća u njegovoj poeziji i slikarstvu. Njegov celokupan pesnički opus objavljen je u osam tomova koji su u Iranu doživeli devet izdanja, prevođen je na mnoge svetske jezike. U Hrvatskoj je 2005. prevedena zbirka njegovih pesama Žubor vode. Sepehri je umro 1980. u Teheranu od leukemije, u 52. godini.

Foruk Farukzad, najpoznatija žena u literaturi Irana, takođe je imala neobičan put. Rođena je 1935. u Teheranu, udala se još u 16. godini, studirala slikarstvo, razvela se sa 19 godina i posvetila život umetnosti umesto porodici, što je i u to doba bilo šokantno. Prvu zbirku pesama objavila je 1954, režirala je dokumentarni film o obolelima od lepre koji je osvojio mnoge međunarodne nagrade. Unesko je 1963. napravio o njoj dokumentarni film, Bernardo Bertoluči je dolazio u Iran da bi je intervjuisao i snimio. Objavila je pet zbirki pesama pre nego što je poginula u saobraćajnoj nesreći 1967. godine.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

22.novembar 2026. S. Ć.

Vanja Ejdus i Igor Đorđević odbili da prime nagrade Narodnog pozorišta

Glumci Narodnog pozorišta Vanja Ejdus i Igor Đorđević odbili su da prime godišnje nagrade Narodnog pozorišta zato što Uprava odbila da nagradi njihove kolege nelojalne Vučiću

Kultura

21.novembar 2026. S. Ć.

Kamerna scena „Studio“: Predstave za mlade, mladih autora

„Studio Centar“ otvara Kamernu scenu. Na repertoaru su predstave za mlade, mladih autora. A toga u Beogradu nema

Kultura

21.novembar 2026. Sonja Ćirić

Ašhen Ataljanc: Zašto me UBUS nije predložilo za nacionalnu penziju

Ministarstvo kulture je prošle godine odbilo balerinu Ašhen Ataljanc za nacionalnu penziju, a ove godine je Udruženje baletskih umetnika Srbije nije ni kandidovalo

Otvaranje Festivala autorskog filma

Kultura

21.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Konačno festival koji je napunio salu

Pred krcatom salom i sa Kanskim pobednikom, počeo je Festival autorskog filma - onako kako nisu počinjali prethodni ovogodišnji festivali u prestonici

Kultura

20.novembar 2026. Sonja Ćirić

Beogradska filharmonija mora da otkaže koncert Lang Langa

Koncert velikog pijaniste Lang Langa sa Beogradskom filharmonijom 13. decembra je otkazan, zato što se Ekspo povukao iz pregovora o generalnom pokroviteljstvu. Da li je moralo tako da se desi

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure