img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Počasni gost

Hafiz, Sadi, Rumi, Hajam

26. октобар 2016, 01:17 Redakcija Vremena
foto: Sava Radovanović /Tanjug
Copied

Ovogodišnja zemlja počasni gost Sajma knjiga je Islamska Republika Iran. Na 300 kvadratnih metara Iran predstavlja svoju viševekovnu kulturu i tradiciju, posebno u književnosti i izdavačkoj delatnosti. „Postoje velike sličnosti između dva naroda, po mentalitetu, naravi, karakteristikama. To će nam u velikoj meri pomoći da razvijemo kulturnu saradnju. Kultura je mogućnost da se naša dva naroda još više približe“, rekao je, između ostalog, novinarima Madžida Fahim Pura, ambasador Islamske Republike Iran u Srbiji, dodajući da odnose Irana i Srbije treba podizati na nivo iz perioda bivše Jugoslavije. Planirano je i potpisivanje protokola između ministara kulture dve države, o uzajamnoj saradnji za naredne tri godine.

Povodom gostovanja iranske kulture na Sajmu, podsećamo na deo iz teksta Momira Turudića Balkansko-persijski divan („Vreme“ broj 823, oktobar 2006), o književnosti.

Verovatno ne postoji zemlja u kojoj se poezija više poštuje nego što je Iran. Kult čuvenih pesnika, Hafiza, Sadija, Rumija, Hajama, postoji i među „običnim“ stanovništvom, ne samo među visokoobrazovanima. Delove Ferdosijevog epa Šahname (Knjiga kraljeva) recituju pevači po restoranima i čajhanama. Širaz, rodno mesto Hafiza i Sadija, dvojice velikih iranskih pesnika koji su živeli u XII i XIII veku je najbolji primer tog kulta. O ovom gradu u kome se nalaze njihovi mauzoleji pisao je i Zuko Džumhur: „Širaz je sveti grad persijske kulture i persijske reči. Kao što se u drugim gradovima odlazi na grob neznanog junaka, raznih vladara, generala i junaka da se polože venci i cveće, tako se u Širazu pohode grobovi pesnika. Do Hafizovog groba išao sam peške. Prelazio sam kilometre ruža, zumbula, katmera, perunika, jasmina i jorgovana. Prešao sam najmirisniju stazu sveta. Nikada i nigde nisam video toliko ptica. Duboko u cveću bili su neki lepi paviljoni u kojima su bile trgovine i kafanice… Ovde je varoš potpuno potisnuta, skoro nevidljiva sa svojim poslovima, trgovinom i brigama, a u prvom planu ostali su samo vrtovi, aleje, bašte, gradine i perivoji.“

Iranska poezija u XX veku možda nije toliko čuvena kao ona iz davne prošlosti, ali je pesnička scena i dalje veoma živa. Najpoznatiji iranski pesnik u XX veku sigurno je Sohrab Sepehri. Završio je Likovnu akademiju, a zanimali su ga različiti načini umetničkog izražavanja. Učestvovao je na mnogim izložbama u svetu i u Iranu, dobio brojne nagrade. Nemirnog kosmopolitskog duha, proputovao je gotovo čitav svet i uticaj tog duha i putovanja duboko se oseća u njegovoj poeziji i slikarstvu. Njegov celokupan pesnički opus objavljen je u osam tomova koji su u Iranu doživeli devet izdanja, prevođen je na mnoge svetske jezike. U Hrvatskoj je 2005. prevedena zbirka njegovih pesama Žubor vode. Sepehri je umro 1980. u Teheranu od leukemije, u 52. godini.

Foruk Farukzad, najpoznatija žena u literaturi Irana, takođe je imala neobičan put. Rođena je 1935. u Teheranu, udala se još u 16. godini, studirala slikarstvo, razvela se sa 19 godina i posvetila život umetnosti umesto porodici, što je i u to doba bilo šokantno. Prvu zbirku pesama objavila je 1954, režirala je dokumentarni film o obolelima od lepre koji je osvojio mnoge međunarodne nagrade. Unesko je 1963. napravio o njoj dokumentarni film, Bernardo Bertoluči je dolazio u Iran da bi je intervjuisao i snimio. Objavila je pet zbirki pesama pre nego što je poginula u saobraćajnoj nesreći 1967. godine.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Država i Narodno pozorište

07.октобар 2025. Sonja Ćirić

Narodno pozorište traži alternativne prostore za rad

Uprava Narodnog pozorišta je pristala da ispuni zahtev zaposlenih i nađe alternativne prostore za rad i predstave, ali o glavnim zahtevima, smeni uprave, Dragoslava Bokana i ministra Selakovića – ćuti

Koncert ansambla Sing and Swing

Muzika

06.октобар 2025. B. B.

Kompas: Kako je kompozitor Zelenski „srušio“ Iks 

Studenti Fakulteta muzičkih umetnosti izazvali veliku pažnju u javnosti jer su izvodili kompozicije Vučića i Zelenskog

Narodno pozorište u Beogradu

Narodno pozorište

05.октобар 2025. M.S.

Članica Upravnog odbora Narodnog pozorišta Iva Bojović Petković podnela ostavku

Na mesto članice Upravnog odbora Narodnog pozorišta, direktorka Baletske škole „Lujo Davičo“ Iva Bojović Petković, podnela je ostavku

Solidarnost

04.октобар 2025. Sonja Ćirić

Glumci „Ateljea 212“ pozvali u goste kolege iz Narodnog pozorišta

Glumci Narodnog pozorišta, čija je zgrada zatvorena, večeras će publici „Ateljea 212“ preneti svoje zahteve o smeni uprave, Dragoslava Bokana i Nikole Selakovića

Novi Sad

04.октобар 2025. S.Ć.

Sindikat SNP: Kritika koleginicinog pevanja nije govor mržnje

Sindikat umetnika i drugih delatnika Srpskog narodnog pozorišta reagovao je povodom optužbi u tabloidima da sprovode linč operske pevačice Nataše Tasić Knežević

Komentar

Komentar

Srbija-Albanija: Ko se plaši pumpanja još?

Već se nedeljama zna da režim neće dozvoliti još jedno „pumpanje“ sa tribina. Zato se nedeljama zna i da na utakmicu između Srbije i Albanije neće moći da uđe niko ko nije detaljno proveren. Kriterijum jeste bezbednost - ali politička

Marija L. Janković

Komentar

Za koga radi vreme?

Građani će nastaviti da svojim telima pritiskaju režim. Studenti možda obrnu još jedan krug po Srbiji. A opozicija ima samo jedan zadatak: da se ujedini

Ivan Milenković

Komentar

Koliko nas je?

Bitka između protivnika i pobornika vlasti, pravne države i bezakonja, dobra i zla, svela se na dokazivanje koga ima više. Ne bez razloga

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1813
Poslednje izdanje

Kriminalni klanovi, tajne službe, režimski batinaši

Ko sve vršlja po Srbiji Pretplati se
Intervju: Stefan Simić, Pokret slobodnih građana

Jedina vizija SNS za Beograd je korupcija

Intervju: Vukašin Milićević, Demokratska stranka

Podrška studentima je jedini put

Istraživanje NSPM – septembar 2025.

Vučićevo pumpanje u probušeni balon

Pozorište

Protiv uskogrudosti i mržnje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure