img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Galerija – mart

27. mart 2003, 12:13 Redakcija Vremena
Copied

autor postavke: Jelena Mežinski
Portret u umetničkoj zbirci SANU
februar – mart

Značajan deo Umetničke zbirke SANU predstavljaju portreti. Pod pojmom portret podrazumeva se „prikazivanje određene osobe, žive ili pokojne, realne ili zamišljene, beleženjem njenih fizičkih i psihičkih osobina i socijalnog statusa“. Oni su odraz autora-umetnika, portretisanog, ali i kulture, ukusa, materijalnih mogućnosti, interesovanja, određenog društvenog sloja, ili epohe. Kroz ovu izložbu sagledavamo istorijat ali i faze kroz koje prolazi ova institucija.

Izložen je reprezentativan 201 portret, dela redovnih ili dopisnih članova SANU.

Najstariji radovi su iz 1872. godine, crtani portreti Đoke Milovanovića, zatim slede radovi Paje Jovanovića, Đorđa Jovanovića, Nedeljka Gvozdenovića, Uroša Predića, Marka Murata, Mila Milunovića, Zore Petrović, Peđe Milosavljevića, Aleksandra Deroka, Miće Popovića i drugih, sve do Gospodina sa cilindrom na glavi Radomira Reljića iz 1993. godine.

Ovakva vrsta umetničke zbirke, neprestano podseća vlasnike na život kolekcije portreta i obavezuje ih na kontinuiran i planski razvoj.

Milena Đurić
Kao voda
Dom omladine Beograda
18. mart – 6. april 2003.

Izložbu čine digitalni printovi postavljeni u tri kompozicije. Osnovna ideja prema autorkinim rečima je da predstavi portret, u ovom slučaju autoportret na jedan likovno drugačiji način. „Voda je prirodni medij koji menja strukturu i oblik svakog predmeta lomeći ga. Pokušala sam da te tri kompozicije odvojim po svojim asocijativnim karakterima. Frontalna kompozicija predstavljena je u akciji, pod vodom. Ja pokušavam da vičem i tako stvaram opštu zvučnost.“ Leva i desna kompozicija su ne slučajno, postavljene jedna naspram druge i međusobno su suprotstavljene. „Sa leve strane, vidimo neku vrstu igre sa vodom. Voda je bezopasna, prija, pričinjava nam zadovoljstvo. Nasuprot tome je kompozicija koja asocira davljenje.“ To nas podseća da svi imamo tačno određeno vreme boravka pod vodom, koje se ne može produžiti.

Fotografije je radio Nemanja Jovanov, student završne godine FDU, odsek kamera.

Filip Matić
A matchless pair
Galerija Zvono
24. mart – 7. april 2003.

Nespojiv par (A matchlless pair), je izložba „o helikopterima i genitalijama“. Serija slika na kojima se smenjuju dva motiva, jedan je pornografski, a drugi helikopter. Branislav Dimitrijević u predgovoru kataloga, Nespojiv par povezuje: „U pokušaju da otkrijemo ‘tajnu’ iza slike otkrivamo samo jedno: kao i onaj koji je ovo naslikao i mi smo u poziciji voajera, uhvaćenog na delu. Činjenica da ostajemo nezadovoljni ovom pozicijom ponovo nas vraća na to da je želja ostala skrivena iza predstavljenih paravana, ali nas upućuje u ono što ne vidimo: da postoji veza između helikoptera u letu i polnog snošaja. Ono što jedino sa sigurnošću znamo je da su oba prizora viđena iz nemoguće pozicije jer, i onako mi ove prizore ne vidimo, ali oni vide nas.“

Autor je stalno nastanjen u Oslu, po obrazovanju je dizajner

Dizajn u Italiji
1945 – 2000
Muzej savremene umetnosti

februar – mart

Kolekcija italijanskog dizajna milanskog Trijenala sačinjena je i otvorena za javnost 1997. godine i danas broji više od hiljadu predmeta koji pripadaju različitim granama dizajna: nameštaj, rasvetna tela, muzički uređaji, posuđe, transportna sredstva, dečije igračke, satovi.

Smisao jedne kolekcije nikada ne leži samo u suštinskoj vrednosti onoga što je sakupljeno niti u vrednosti koju daje institucija koja je čuva, već potiče iz njene moći da kod posetilaca izazove svestan proces davanja smisla.

U Beogradu je izloženo sto predmeta kolekcije Trijenala. Prilikom selekcije primenjivan je kriterijum simboličnosti i reprezentativnosti. Predmeti su poređani u pet hronoloških faza koje odgovaraju fazama italijanske istorije: Godine posleratne obnove od 1945 – 1960, ekonomski bum od 1960 – 1970, godine društvenog sukoba od 1970 do 1980, alfabeti komunikacije od 1980 – 1990. i poslednja decenija prošlog veka nazvana „između sećanja i budućnosti“.

„Izložba Italijanski dizajn predstavlja širok spektar pogleda na italijanski dizajn, ne opredeljujući se za neki pravac ili ukus: prikazuje sveukupne rezultate zajedničkih istraživanja ne naglašavajući pojedinačne performanse“, kaže kustos ove izložbe Silvija Anikjariko.

Simbolično, ovu postavku otvara predmet koji gotovo da više nije u upotrebi, Olivetijeva pisaća mašina Lexikon 80 iz 1945. godine, a zatvara nešto što pripada budućnosti, Transformabili, jakna – fotelja, kabanica – šator iz 2000. godine.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Slučaj Narodno pozorište

14.decembar 2025. S. Ć.

Uprava Narodnog pozorišta naložila obezbeđenju da pozove policiju protiv glumaca

Ako nećete sami, zovite policiju - poručila je Uprava Narodnog pozorišta obezbeđenju koje se usprotivilo naredbi da spreči glumce da pred publiku iznesu transparent „Narodno je narodno“

Država i kultura

14.decembar 2025. Sonja Ćirić

Dokaz da aktuelna vlast uništava kulturu svoje države

Rezultati analize Centra za empirijske studije kulture jugoistočne Evrope i Asocijacije nezavisne kulturne scene Srbije dokazuju da aktuelna vlast uništava kulturu svoje države

Premijere

12.decembar 2025. S. Ć.

Filmski maraton za najdužu noć u godini

„Najduža noć filma“ za najdužu noć u godini, maraton tri filma od kojih je "Izlet" svetska a "Karmadona" domaća premijera

Slučaj Narodno pozorište

12.decembar 2025. Sonja Ćirić

Zaposleni Narodnog pozorišta: Upravo, džaba ste krečili

Za samo pet dana od kad je otvoreno posle dvomesečne pauze, Uprava Narodnog pozorišta u Beogradu izdala je već dve Odluke kojima bi da sputa slobodu zaposlenih. Oni se, međutim ne obaziru

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

11.decembar 2025. Bratislav Nikolić

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Karmadona, scenario i režija Aleksandar Radivojević, igraju Jelena Đokić, Sergej Trifunović, Milutin Mima Karadžić, Milica Stefanović, Miloš Lolić, Miloš Timotijević, Petar Strugar i drugi

Komentar
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Ćacičend sa ukrašenim jelkama i letećim Deda Mrazom

Komentar

Praznični Ćacilend: Dovedite i Božić Batu

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Prometej iz Ćacilenda

Preuzimanjem „na sebe“ odgovornost za aferu Generalštab i obećavanjem amnestije Selakoviću i drugim potencijalnim osumnjičenim licima, Vučić hoće da se osigura da mu saradnici ne postanu svedoci-saradnici. Zato je spreman da razori sudsku granu vlasti

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure