
Izložba
Napor za ponovnim uspostavljanjem emocija
Napor da se od emocionalne pustoši dođe do živosti, tema je u izložbe poljske umetnice „Odmrzavanje osećanja“ Malgožate Njeđelko u CZKD-u
Dodelom nagrada i projekcijom filma „Ruski konzul“ koji je posvećen Žarku Lauševiću, završen je 52. Fest. Najbolji film je ruski „Gospodar“
Večeras je završen 52. FEST dodelom nagrada i projekcijom filma „Ruski konzul“.
Film „Gospodar“ ruskog režisera Jurija Bikova dobio je nagradu „Beogradski pobednik“ kao najbolji film u glavnom takmičarskom programu, nagradu za najbolju režiju dobio je Mladen Đorđević za film „Radnička klasa ide u pakao“, dok su Slavica Šnur i Vlatka Vorkapić dobitnice nagrade za najbolji scenario za hrvatsko-srpski film „Sveta porodica“.
Srpska glumica Ivana Vuković dobila je nagradu za najbolju žensku ulogu u filmu „Za danas toliko“, dok je nagrada za najbolju mušku ulogu dodeljena Palestincu Salehu Bakriju za ulogu u filmu „Nastavnik“.
Film „Ruski konzul“ u režiji Miroslava Lekića, po istoimenom romanu Vuka Draškovića posvećen je Žarku Lauševiću, kome je naslovna uloga u ovom filmu bila poslednja.
Film govori o srpsko-albanskim odnosima na Kosovu i Metohiji 70-ih godina 20. veka. Glavni junak filma, srpski doktor Ilija Jugović koga glumi Nebojša Dugalić, po kazni dobija premeštaj bolnicu u Prizrenu. Tu upoznaje profesora istorije Ljuba Božovića, samozvanog Ruskog konzula, naizgled psihijatrijskog pacijenta koji tvrdi da će uskoro “Rusija opet postati Rusija, a Kosovo će opet biti srpsko”. Protiv Božovića se okreću lokalni albanski moćnici, separatisti. Doktor Jugović ga brani.
Najavljujući film, reditelj Miroslav Lekić koji je i koscenarista sa Igorom Bojovićem, rekao je da ta dramatična priča ima “izrazitu refleksiju na stvarnost koju živimo”.
Naveo je i da film „anticipira vreme koje će doći. Naravno, ni Vuk, ni mi nismo pokušavali da se bavimo potencijalnim rešenjima, nego smo hteli da pokažemo način na koji je možda jedino moguće izaći iz problema koji je i sada aktuelan”.
Vuk Drašković smatra da nas “i film i roman vraćaju i dočaravaju nam 70-e i 80-e godine prošlog veka, kada je došlo do erupcije kosovskog vulkana čija će se lava ubrzo iza toga razliti po celoj onoj velikoj državi koja se zvala Jugoslavija. Vremena zla iz 90-ih nema ni u romanu ni u filmu, ali se u njima ubedljivo čuje topot nadolazeće nesreće”, rekao je Drašković.
Osim Lauševića i Dugalića, u filmu glume i Paulina Manov, Svetozar Cvetković, Visar Vishka, Danica radulović, Nada macanković, Mensur Safqiu, Enver Petrovci, Ljubiša Savanović i Petr Zekavica.
Napor da se od emocionalne pustoši dođe do živosti, tema je u izložbe poljske umetnice „Odmrzavanje osećanja“ Malgožate Njeđelko u CZKD-u
Tonino Picula je u Strazburu govorio i o odnosu Srbije prema svom kulturnom nasleđu, a Evropski parlament je slučaj Generalštab ocenio kao rastuće političko mešanje u sistem zaštite
„Plakati“ Rastka Ćirića u Muzeju primenjene umetnosti, osim što najavljuju neki kulturni događaj, ujedno i pripovedaju o dešavanjima na našoj sceni proteklih decenija. Otud i kovanica u naslovu koja ih opisuje
Danas se različiti oblici filmske pop kulture – koji su dugo bili marginalizovani – sve više priznaju kao autorski. Upravo pop kultura, kao “kulturna koža”, prvi sloj, često najviše govori o nama. Slično se dešava i sa žanrovskim filmom – njegova varijanta umetničkog žanra ili takozvanog “uzdignutog žanrovskog filma” trenutno doživljava izvanredno vreme
Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora
Istorijska šansa Srbije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve