img
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nagrada Oskar

Film „Ruski konzul“ na putu „Dare iz Jasenovca“

13. septembar 2024, 20:46 Sonja Ćirić
Foto: Promo/Goran Đukanović
Iz filma "Ruski konzul"
Copied

Članovi komisije FCS-a koji su glasali da „Ruski konzul“, film o Kosovu sedamdesetih, bude kandidat Srbije za Oskara, ne kriju da u njemu vide mogućnost da svet sazna drugu stranu priče srpsko-albanskih odnosa. Osim ovog, put Holivuda kreće još jedan film u kome je učestvovala Srbija

Deluje da film koji će predstavljati srpsku ovogodišnju produkciju u Holivudu opet nije izabran zato što je najbolji i ima najviše šanse kod inostrane publike, već zbog nekih, po ovu priču, neprikladnih razloga.

Kao što se zna, Filmski centar Srbije (FCS) nominovao je „Ruskog konzula“ Miroslava Lekića za 97. dodelu nagrade Američke akademiјe filmske umetnosti i nauke za naјbolji međunarodni film. Dobio je devet glasova Selekcione komisije u kojoj su bili Dimče Stojanovski (predsednik), Biljana Maksić, Darko Bajić, Dejan Dabič, Božidar Zečević, Đorđe Milosavljević i Miloš Janković.

Konkurenti „Ruskog konzula“ su bili „Za danas toliko“ (sedam glasova) Marka Đorđevića, „Radnička klasa ide u pakao“ Mladena Đorđevića (tri glasa) i „Nedelja“ Nemanje Ćeranića (dva glasa).

Tema filma

FCS je napomenuo u saopštenju o svom izboru da reditelj izabranog filma Miroslav Lekić, inače predsednik Upravnog odbora FCS-a, nije učestvovao u procesu izbora članova Selekcione komisije. Takođe, ove godine u sastavu komisije nije bio predstavnik UU FCS-a, što je inače praksa.

„Ruski konzul“ je, po ideji i cilju, nastavak filma „Nož“ koji je Lekić režirao takođe po Draškovićevom romanu.

Prema rečima reditelja, „Ruski konzul“ priča o položaju Srba na Kosovu 1973. godine, samo konstatuje nastalu situaciju, ne nudi rešenje ali sugeriše puteve u kojima bi ljudi tamo mogli da funkcionišu.

Glavnu ulogu u Lekićevom filmu, doktora Iliju Jugovića, koji je po kazni premešten u bolnicu u Prizrenu igra Nebojša Dugalić, a naslovni lik tumači Žarko Laušević . On je samozvani konzul, a  zapravo je profesor istorije Ljubo Božović iz Đakovice, naizgled psihijatrijski pacijent, koji tvrdi da će uskoro “Rusija opet postati Rusija, a Kosovo će opet biti srpsko”. Protiv njega se okreću lokalni albanski moćnici, separatisti. Doktor Jugović pokušava da ga zaštiti, što će platiti odlaskom u zatvor.

Cilj filma

Cilj filma je da pokaže priču o Srbima na Kosovu drugačiju od one koja dominira. Članovi komisije koji su glasali za „Ruskog konzula“, a prema izjavama nekih od njih, videli su u tome mogućnost da se pomoću filma svetu pokaže druga strana o Srbima.

„Neko ko hoće da čuje i drugo mišljenje o Kosovu od onoga koje vlada u zapadnoj hemisferi, može da se informiše preko ovog filma, koje je umetničko delo“, rekao je za N1 Božidar Zečević.

Ukratko, „Ruski konzul“ je nastavio putem „Dare iz Jasenovca“, „Kralja Petra I“, i filma o Mihailu Obrenoviću „Što se bore misli moje“ – izabran je zato što priča o istoriji Srbije.

Šta je čija mana

Da se razumemo, naravno da istorijska tema sama po sebi nikako ne može da bude mana nekom filmu. Mana je samo kad komisiji takva tena  postane odlučujući razlog da glasaju baš za taj film. Ali to je već mana te komisije a ne filma.

Kao i što je neverovatno da iz godine u godinu pravi istu grešku i uporno glasa za filmove koji nemaju osnovne uslove da privuku pažnju holivudske Akademje: pričaju lokalne priče, i nisu prikazani na svetskim festivalima niti su prošli međunarodnu kritičku recepciju.

„Ruski konzul“ je prikazan na poslednjem Festu, nije imao širu bioskopsku distribuciju, kao ni primetnu gledanost.

Iz slovenačkog filma „Porodična terapija“

Naša druga šansa

Treba međutim reći da Srbija ima još jednu šansu na takmičenju za Oskara. To je slovenački film „Poroduična terapija“ u kome je Srbija jedan od pet koproducenata. Film je režirala Sonja Prosenc, a bavi se aktuelnom temom hedonističke elite savremenog sveta, koja svoje sigurne i nedodirljive živote živi pod staklenim zvonom. Ističe se i visoki produkcijski nivo i prava doza komedije i tragedije.

Tagovi:

FCS Nagrada Miroslav Lekić Oskar Ruski konzul
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

Evropska nagrada Novosadskom džez festivalu

Novosadski džez festival dobio je evropsko priznanje za muzičke festivale, jednoglasnom odlukom žirija

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Prvi ovogodišnji festival u Beogradu koji izgleda kao festival

Festival autorskog filma se medijski dočekuje kako dolikuje velikom festivalu, a i selektovani filmovi odgovaraju njegovoj odrednici da prikazuje nagrađene filmove. Fest, Bitef, Bemus i Oktobarac nisu dostigli svoje odrednice

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Knjige

18.novembar 2026. Goran Stojanović

Politička anatomija jedne iščezle mogućnosti

Dejan Jović, Otpor intelektualaca, Akademska knjiga, Novi Sad, 2025.

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure