Članovi komisije FCS-a koji su glasali da „Ruski konzul“, film o Kosovu sedamdesetih, bude kandidat Srbije za Oskara, ne kriju da u njemu vide mogućnost da svet sazna drugu stranu priče srpsko-albanskih odnosa. Osim ovog, put Holivuda kreće još jedan film u kome je učestvovala Srbija
Deluje da film koji će predstavljati srpsku ovogodišnju produkciju u Holivudu opet nije izabran zato što je najbolji i ima najviše šanse kod inostrane publike, već zbog nekih, po ovu priču, neprikladnih razloga.
Kao što se zna, Filmski centar Srbije (FCS) nominovao je „Ruskog konzula“ Miroslava Lekića za 97. dodelu nagrade Američke akademiјe filmske umetnosti i nauke za naјbolji međunarodni film. Dobio je devet glasova Selekcione komisije u kojoj su bili Dimče Stojanovski (predsednik), Biljana Maksić, Darko Bajić, Dejan Dabič, Božidar Zečević, Đorđe Milosavljević i Miloš Janković.
Konkurenti „Ruskog konzula“ su bili „Za danas toliko“ (sedam glasova) Marka Đorđevića, „Radnička klasa ide u pakao“ Mladena Đorđevića (tri glasa) i „Nedelja“ Nemanje Ćeranića (dva glasa).
Tema filma
FCS je napomenuo u saopštenju o svom izboru da reditelj izabranog filma Miroslav Lekić, inače predsednik Upravnog odbora FCS-a, nije učestvovao u procesu izbora članova Selekcione komisije. Takođe, ove godine u sastavu komisije nije bio predstavnik UU FCS-a, što je inače praksa.
„Ruski konzul“ je, po ideji i cilju, nastavak filma „Nož“ koji je Lekić režirao takođe po Draškovićevom romanu.
Prema rečima reditelja, „Ruski konzul“ priča o položaju Srba na Kosovu 1973. godine, samo konstatuje nastalu situaciju, ne nudi rešenje ali sugeriše puteve u kojima bi ljudi tamo mogli da funkcionišu.
Glavnu ulogu u Lekićevom filmu, doktora Iliju Jugovića, koji je po kazni premešten u bolnicu u Prizrenu igra Nebojša Dugalić, a naslovni lik tumači Žarko Laušević . On je samozvani konzul, a zapravo je profesor istorije Ljubo Božović iz Đakovice, naizgled psihijatrijski pacijent, koji tvrdi da će uskoro “Rusija opet postati Rusija, a Kosovo će opet biti srpsko”. Protiv njega se okreću lokalni albanski moćnici, separatisti. Doktor Jugović pokušava da ga zaštiti, što će platiti odlaskom u zatvor.
Cilj filma
Cilj filma je da pokaže priču o Srbima na Kosovu drugačiju od one koja dominira. Članovi komisije koji su glasali za „Ruskog konzula“, a prema izjavama nekih od njih, videli su u tome mogućnost da se pomoću filma svetu pokaže druga strana o Srbima.
„Neko ko hoće da čuje i drugo mišljenje o Kosovu od onoga koje vlada u zapadnoj hemisferi, može da se informiše preko ovog filma, koje je umetničko delo“, rekao je za N1 Božidar Zečević.
Ukratko, „Ruski konzul“ je nastavio putem „Dare iz Jasenovca“, „Kralja Petra I“, i filma o Mihailu Obrenoviću „Što se bore misli moje“ – izabran je zato što priča o istoriji Srbije.
Šta je čija mana
Da se razumemo, naravno da istorijska tema sama po sebi nikako ne može da bude mana nekom filmu. Mana je samo kad komisiji takva tena postane odlučujući razlog da glasaju baš za taj film. Ali to je već mana te komisije a ne filma.
Kao i što je neverovatno da iz godine u godinu pravi istu grešku i uporno glasa za filmove koji nemaju osnovne uslove da privuku pažnju holivudske Akademje: pričaju lokalne priče, i nisu prikazani na svetskim festivalima niti su prošli međunarodnu kritičku recepciju.
„Ruski konzul“ je prikazan na poslednjem Festu, nije imao širu bioskopsku distribuciju, kao ni primetnu gledanost.
Iz slovenačkog filma „Porodična terapija“
Naša druga šansa
Treba međutim reći da Srbija ima još jednu šansu na takmičenju za Oskara. To je slovenački film „Poroduična terapija“ u kome je Srbija jedan od pet koproducenata. Film je režirala Sonja Prosenc, a bavi se aktuelnom temom hedonističke elite savremenog sveta, koja svoje sigurne i nedodirljive živote živi pod staklenim zvonom. Ističe se i visoki produkcijski nivo i prava doza komedije i tragedije.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
„Vreme“ je došlo do dokumenta koji ukazuje da je i Zavod za zaštitu spomenika kulture Beograda predložio ukidanje statusa kulturnog dobra Generalštaba, istog dana i po istom principu kao što je to uradio Republički zavod - protivzakonito. Goranu Vasiću iz Republičkog zavoda se zbog toga sudi, a Aleksandar Ivanović iz Gradskog zavoda je avanzovao
Iako mandat Svetislava Goncića na čelu nacionalnog teatra traje do decembra 2026, upravnik Narodnog pozorišta je iz ličnih i porodičnih razloga odlučio da se povuče i 5. jula ode u penziju
U 76. godini života, na nepodnošljivih 36 stepeni, puna tri sata je The Boss do poslednjeg atoma snage isterivao svoje. Kao i uvek, publici je dao baš sve - litre znoja, 28 pesama, nekoliko važnih poruka, podsticaj, ohrabrenje i veče za pamćenje
Organizatori dva letnja filmska festivala u Srbiji otkazali su ili odložili ovogodišnje planove zbog aktuelne krize u društvu. Kako politika utiče na scenu
Barak Obama je 2012. godine poslao svog ministra finansija da urazumi nemačkog kolegu koji je, protiv prezaduženih Grka, naglašavao moralni značaj trpljenja bola na kratke staze, zarad integriteta na duge staze. Ubeđivanje nije uspelo. U svakom slučaju, bez ordoliberalizma ne može se razumeti nastanak EU, kao ni nemačka pozicija u Evropi. Bez njega se, zapravo, ne može tumačiti ni XX vek
Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“
I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer
Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!