Od Almodovara do Majka Lija, 80 filmova na ovogodišnjem jubilarnom Festivalu autorskog filma koji će biti obeležen na originalan način
Umesto monografijom i tradicionalnom proslavom, Festival autorskog filma obeležiće 30. rođendan u petak 22. novembra, u svom duhu, projekcijom kratkog filma čiji je autor jedan od njegovih laureata.
Biće to kratki film Pogled u svet Marka Đorđevića koji je na FAF-u pobedio 2019. godine sa filmom Moj jutarnji osmeh, o dečaku koji svakog dana crta prizore iz naselja i podnosi ih kao izveštaj neobičnom obućaru, oslovljavajući se međusobno sa kapetane i naredniče.
„Na neki način, taj film je u potpunosti u Markovom duhu i njegovom autorskom senzibilitetu ali predstavlja i onu vrstu poetskih i filozofskih vrednosti koji Festival autorskog fllma ovih 30 godina predstavlja beogradskoj publici“, istakao je reditelj Srdan Golubović, selektor festival.
Almodovar
Glavni program FAF-a počeće filmom Pedra Almodovara Susedna soba, a narednih nedelju dana slediće ga još 80 filmova u osam bioskopskih sala u Beogradu i sedam u unutrašnjosti.
Susedna soba je priča o prijateljstvu, ali i o teškim odlukama, koja je izazvala veliku pažnju kritike i publike, posebno jer je to prvi dugometražni film Almodovara snimljen u potpunosti na engleskom jeziku. Film istražuje duboke veze prijateljstva, fokusirajući se na odnos dve žene, koje tumače Džulijan Mur i Tilda Svinton.
“U ovom filmu Tilda Svinton i Džulijan Mur nose težinu celog filma na svojim ramenima, i to spektakularno. Imao sam sreće da su obe odigrale pravu glumačku majstoriju. Tokom snimanja, u nekim trenucima, i ekipa i ja smo bili na ivici suza dok smo ih gledali. Bilo je to veoma emotivno snimanje, i na neki način, osećam se blagosloveno što sam bio deo njega”, istakao je Almodovar.
Glavni program
Dva su važna pravca festivala: Takmičarska selekcija sa 12 filmova uglavnom novih, mladih autora, dok su u Glavnom programu dela već poznatih i važnih autora.
Tako u Glavnom programu, osim Almodovara, organizatori ističu i druga velika filmska imena koji ranije nisu snimali autorske filmove: Žaka Odrijara i njegov film Emilija i Kirila Srebrenikova sa filmom Limonov.
U Glavnom programu su i filmovi Majka Lija (Bolne istine), Džošua Openhajmera (Kraj), Muhameda Rusolfa (Seme svete smokve), koji će, iako ga je radio iranski reditelj, biti nemački kandidat za Oskara, a nemoguće je ne preporučiti i film Seme svete smokve iranskog reditelja Muhameda Rasulofa koji je tajno sniman u Iranu, a autor je sada u egzilu, Potrebe jedne putnice Hong Sua Sua koji snima i do četiri filma godišnje, zatim pobednika Sandensa Suho, koji potpisuju Astrid Ronder i Fernanda Valadez , Veliko putovanje Migela Gomeša…
Mogućnost raja
U takmičarskom programu dominiraju filmovi koje su režirale žene, a uočena je i tendencija približavanja približavanja bioskopskog i autorskog filma. I to ne u smislu nekog jeftinog populizma, nego u smislu pojavljivanja arhetipskih obrazaca kao što su humor i emocionalno saživljavanje sa likovima. U tom smislu je značajan film Sve što zamišljamo kao svetlost indijske autorke Pajal Kapadije koji je osvojio Gran Pri žirija u Kanu i film Crni pas kineskog autora Guan Hua.
Foto: PromoMogućnost raja
U takmičarskom programu je i premijera jednog domaćeg filma – Mogućnost raja Mladena Kovačevića o životima likova na neimenovanom rajskom ostrvu, koji je, prema rečima reditelja, inspirisan Danteovim Čistilištem iz Božanstvene komedije.
“Mogućnost raja ispituje tu neumornu ljudsku potragu za srećom, tenziju između ljudskih očekivanja i realnosti sveta u kome žive, koja je očigledna čak i ako žive na rajskom ostrvu“, naveo je Kovačević.
Film je nastao u srpsko-švedskoj koprodukciji, a svetsku premijeru je imao u selekciji Dani autora na Filmskom festivalu u Veneciji.
Hrabri Balkan
Festival autorskog filma obeležava i mali jubilej selekcije „Hrabri Balkan“ – deset godina, a prikazaće u tom programu 12 ostvarenja koje povezuje obračun sa pripadnošću i nasleđem, sa praksama ćutanja i zaborava.
Foto: PromoMiris sveže farbe
Da podsetimo, program „Hrabri Balkan“ istražuje nove pravce u autorskom filmu, otkivajući upečatljive glasove i njihove filmove svih rodova, žanrova, formata i trajanja, a koji dolaze sa Balkana ili govore o Balkanu.
Za zatvaranje, uz ceremoniju dodele nagrada, odabran je film Bolne istine doajena autorskog filma Majka Lija.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Sin i ja stvaramo u porodičnoj kući, u našem kućnom studiju, ne sukobljavamo se, imamo blizak i topao odnos. Isto sam to zaključio dok sam čitao knjigu koju je napravio Spenser Tvidi, o ljudima koji prave muziku iz svog “bedroom” studija. Išao je sa drugarima po kućama i gledao kako ljudi snimaju uz pomoć štapa i kanapa
Na kraju “običnih” godina prave se liste knjiga, filmova i pozorišnih predstava. Međutim, ova godina je bila jedna od onih koju ćemo pamtiti po intenzivnoj borbi za društvene promene pa nema smisla ponašati se kao da je sve regularno. Zato ću u ovom tekstu pisati ne samo o predstavama već i o pozorišnim utiscima koje ćemo poneti iz 2025. godine
Intelektualna reportaža: poljski Književni institut u Parizu (2)
Neki od najvećih, poput Vitolda Gombroviča i Česlava Miloša, bez Ježija Gjedrojća gotovo sigurno ne bi postali ono što jesu. Ni s jednim od njih, međutim, nije bio u dobrim odnosima: bio je odveć konzervativan da bi prihvatio raspusnog Gombroviča i isuviše iskusan da bi tek tako ukazao poverenje preobraćenom komunisti Milošu. Nikada, međutim, nije odbio ni Gombrovičev ni Milošev tekst. Bio je previše dobar urednik da ne bi, sebi uprkos, shvatio o kakvim je piscima reč
Poslednja objava o aktivnostima ministra Nikole Selakovića na sajtu Ministarstva kulture je od 29. decembra. Ali to što ne otvara izložbe, ne znači da nema druga posla
Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!