
Izložba
Zograf: Snovi, moja dugogodišnja opsesija
Naslov izložbe radova Aleksandra Zografa, „Hvatač snova“, otkriva njenu temu i interesovanje autora koje on opisuje kao dugogodišnju opsesiju
Pazolini po Pazoliniju; priredio Luiđi Fontanela; prevod sa italijanskog Saša Moderc Fakultet za medije i komunikacije, Beograd/ Multimedijalni institut, Zagreb, 2022.
Pjer Paolo Pazolini bio je neobična pojava i prema merilima vremena u kome odvažnost javnog delovanja nije bila retkost već istinska odlika intelektualaca: nesvakidašnje hrabar, renesansno svestran (pisac, reditelj, predavač, pesnik, slikar…), a istovremeno kartezijanski temeljan, poštovalac klasičnog stila i kompozicije (od proze do filma), anarhističan u pristupu temi, agnostik koji je u isto vreme i religiozan, marksista u sporu sa komunistima. Kao savremenik Sartra, Bunjuela, Dalija i Godara, Pazolini je i svojim delima i svojim angažmanom išao makar korak dalje u prevazilaženju, kako je sam govorio – buržoaskih granica i kodifikacija. Odricao se svojih ranijih dela, menjao stil u različitim segmentima svoga opusa, neprestano je preispitivao kako svoj umetnički rad, tako i neposredan društveni anganžman, o čemu svedoče intervjui sa tada poznatim novinarima. Predstavljajući Eros kao slobodu, nasuprot mračnom licu Tanatosa, koji telo svodi na stvar, a seks na dominaciju, Pazolini – u ovome blizak Markuzeu – kritikuje svaki vid postvarenja, upotrebe čoveka kao sredstva i njegovo podređivanje otuđenim svrhama – u savremenom buržoaskom društvu i njegovoj fašističkoj senci. Otvoreno govoreći o svojoj (homo)seksualnosti i njenoj javnoj osudi u Italiji (roman Amado mio i autobiografska proza Grešna dela), Pazolini otkriva fašistički smisao takozvane buržoaske seksualnosti – u čemu će ga tokom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka slediti nemački reditelj Rajner Verner Fasbinder. Eros se kao sloboda najpre ispoljava, kaže Pazolini u Fontanelovoj knjizi, kao ljubav koja ne poznaje ograničenja; dete ne vidi klasne razlike, ono sve posmatra u izvornom ontološkom ključu, uviđa ili naslućuje same fenomene ljudskog postojanja, koji sve ljude iz njegove okoline čine ljudima. Hijerarhija bogatih i siromašnih, koja je u Pazolinijevom detinjstvu imala najpre rasističku notu, uspostavljanje klasnih razlika, obrazuje drugačiju ontologiju. Tako se nesputana ljubav podređuje društvenim razlikama, a ove postaju “kosmička sila” koja dovodi do fašističke upotrebe čoveka.
Naslov izložbe radova Aleksandra Zografa, „Hvatač snova“, otkriva njenu temu i interesovanje autora koje on opisuje kao dugogodišnju opsesiju
Pozorište „Pinokio“ otvara prvu pozorišnu scenu za bebe „Kolevka teatar“ predstavom „Zora i San“, u kojoj učestvuju i gledaoci - bebe
Rezultati vojvođanskih konkursa za kulturu neskriveno ukazuju da Pokrajina ne želi da pomaže one koji su podržali studente. A to su Sterijino pozorje, Egzit, Akademija umetnosti, Tvrđava teatar, Šekspir festival, Akademska knjiga...
U utorak 3. juna, dodelom nagrada i programom pod nazivom Epilog u ritmu, završeno je jubilarno 70. Sterijino pozorje. Ovaj festival je tačna slika situacije u kojoj se nalazi naše pozorište uvek – čak i onda kada pozorišna javnost nije zadovoljna načinom podele nagrada, ili onda kada se čini da selekcija nije “pravedna”. Zato u ovom tekstu neće biti reči o svih 12 predstava (devet u takmičarskom programu i tri u Krugovima), koje je odabrala selektora Ana Tasić, već o pokušaju da se uhvati slika naše teatarske situacije
Snežana Mijić je slikarka, konzervatorka u “Galeriji Matice srpske”, trenutno na doktorskim studijama primenjene umetnosti i dizajna na novosadskoj Akademiji umetnosti. Neposredan povod za naš razgovor je njena izložba “O svinjama sve najlepše”, u Kulturnom centru “Laza Kostić” u Somboru. Kustoskinja Iva Leković piše u katalogu: “Zoopraksiskop Snežane Mijić polazi od jednostavne zamisli koja se mutiplikuje u nekoliko pravaca tumačenja. Uzimajući motiv svinje iz fotografske serije životinja u pokretu Edvarda Mejbrida, koga možemo smatrati pionirom multimedijalnih i intermedijalnih istraživanja, autorka preispituje odnos tradicionalnih i novih medija, ujedno skicirajući i (uvek) aktuelno stanje društva”
Intervju: Tužiteljka Bojana Savović
Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve