![](https://vreme.com/wp-content/uploads/2024/07/don_kihote_ii_mastoglavi_vitez_don_kihote_od_mance-migel_de_servantes_saavedra_v-309x232.jpg)
Preporuka
Don Kihote, maštoglavi idalgo
Nedavno izdanje priče o Servantesovom plemiću iz Mačve, osim o ovom braniocu potčinjenih i slobodne volje, govori i o veštini prevođenja klasičnog dela svetske literature. Prevodilac je Alreksandra Mančić
Pazolini po Pazoliniju; priredio Luiđi Fontanela; prevod sa italijanskog Saša Moderc Fakultet za medije i komunikacije, Beograd/ Multimedijalni institut, Zagreb, 2022.
Pjer Paolo Pazolini bio je neobična pojava i prema merilima vremena u kome odvažnost javnog delovanja nije bila retkost već istinska odlika intelektualaca: nesvakidašnje hrabar, renesansno svestran (pisac, reditelj, predavač, pesnik, slikar…), a istovremeno kartezijanski temeljan, poštovalac klasičnog stila i kompozicije (od proze do filma), anarhističan u pristupu temi, agnostik koji je u isto vreme i religiozan, marksista u sporu sa komunistima. Kao savremenik Sartra, Bunjuela, Dalija i Godara, Pazolini je i svojim delima i svojim angažmanom išao makar korak dalje u prevazilaženju, kako je sam govorio – buržoaskih granica i kodifikacija. Odricao se svojih ranijih dela, menjao stil u različitim segmentima svoga opusa, neprestano je preispitivao kako svoj umetnički rad, tako i neposredan društveni anganžman, o čemu svedoče intervjui sa tada poznatim novinarima. Predstavljajući Eros kao slobodu, nasuprot mračnom licu Tanatosa, koji telo svodi na stvar, a seks na dominaciju, Pazolini – u ovome blizak Markuzeu – kritikuje svaki vid postvarenja, upotrebe čoveka kao sredstva i njegovo podređivanje otuđenim svrhama – u savremenom buržoaskom društvu i njegovoj fašističkoj senci. Otvoreno govoreći o svojoj (homo)seksualnosti i njenoj javnoj osudi u Italiji (roman Amado mio i autobiografska proza Grešna dela), Pazolini otkriva fašistički smisao takozvane buržoaske seksualnosti – u čemu će ga tokom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka slediti nemački reditelj Rajner Verner Fasbinder. Eros se kao sloboda najpre ispoljava, kaže Pazolini u Fontanelovoj knjizi, kao ljubav koja ne poznaje ograničenja; dete ne vidi klasne razlike, ono sve posmatra u izvornom ontološkom ključu, uviđa ili naslućuje same fenomene ljudskog postojanja, koji sve ljude iz njegove okoline čine ljudima. Hijerarhija bogatih i siromašnih, koja je u Pazolinijevom detinjstvu imala najpre rasističku notu, uspostavljanje klasnih razlika, obrazuje drugačiju ontologiju. Tako se nesputana ljubav podređuje društvenim razlikama, a ove postaju “kosmička sila” koja dovodi do fašističke upotrebe čoveka.
Nedavno izdanje priče o Servantesovom plemiću iz Mačve, osim o ovom braniocu potčinjenih i slobodne volje, govori i o veštini prevođenja klasičnog dela svetske literature. Prevodilac je Alreksandra Mančić
Na upravo raspisanom tenderu nije naznačena procenjena vrednost rekonstrukcije, adaptacije i sanacije stare zgrade Glavne železničke stanice u Beogradu i promene namene u muzejski objekat. Sve treba da bude završeno za Expo
Gojko Božović je ovogodišnji dobitnik nagrade Velika bazjaška povelja koju dodeljuje Savez Srba u Rumuniji. Ta vest je skrenula pažnju i na veliko nastojanje srpske manjine u Rumuniji da ostanu povezani sa maticom
Nakon četvorogodišnjeg renoviranja opet je otvorena Biblioteka Foldžer u Vašingtonu, pa su sada prvi put izloženi njihovi najvredniji eksponati – retke knjige
Retrospektivna izložba Mire Brtke u Rimu ocenjena je kao događaj kulturne diplomatije. U Pekingu gostuje Muzej savremene umetnosti sa izložbom konceptualne umetnosti, a u Parizu, pred početak Olimpijdkih igara, predstavljena je arhivska građa o srpskim Olimpijcima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve