Grafički dizajner "Vremena" Vladimir Stankovski dobitnik je dve važne međunarodne nagrade za karikaturu: na bijenalu u Beogradu i na prestižnom konkursu Ujedinjenih nacija za političku karikaturu
Tkanje technology
Na 6. međunarodnom bijenalu karikature „Zlatni osmeh“ u Beogradu, od nekoliko stotina duhovitih, provokativnih, sarkastičnih radova koji su pristigli iz celog sveta, prvu nagradu osvojio je Vladimir Stankovski, ilustrator, strip crtač, karikaturista, grafički dizajner „Vremena“. Tema ovogodišnjeg bijenala, koje organizuju Udruženje likovnih umetnika primenjenih umetnosti i dizajnera Srbije (ULUPUDS) i FEKO Srbija, glasila je „Tradicija i progres“. Univerzalnost teme očigledno je motivisala veliki broj umetnika, pre svega stranih, iz 43 zemlje, koji su ponudili svoje oštroumne, zabavne, kritične komentare, a s obzirom na njih, predsednik žirija etnolog Dragomir Antonić rekao je da se „poimanje napretka odnosno progresa ogleda samo u onom, na prvi pogled vidljivom, tehnološkom razvoju“. U tom smislu, pobednički rad Stankovskog kao da pripada nekom novom, „uvrnutom“ pravcu etno-futurizma, budući da je autor duhovito, a u crtačkom smislu istančano i znalački, uklopio tradicionalnu nošnju i tkanje ćilima sa radom na kompjuteru, pri čemu dominira „trenutak“ kada tkački razboj prerasta u matičnu ploču.
U isto vreme, dok još traje izložba radova sa bijenala u Etnografskom muzeju, Stankovski je dobio i jedno od najznačajnijih svetskih priznanja. Reč je o konkursu Ujedinjenih nacija na kome se dodeljuju godišnje nagrade za najbolje političke karikature objavljene u novinama tokom te godine. Nagrada nosi naziv po jednom od najvećih karikaturista današnjice Rananu Lurieu, inače 2002. nominovanom za Nobelovu nagradu za mir budući da porukama u svojim radovima, objavljenim u svim vodećim novinama sveta, doprinosi širenju duha tolerancije i naporima u smirivanju političkih konflikata. Prema sličnim kriterijumima, a poštujući najviše standarde u izvođačkom kvalitetu radova, žiri Ujedinjenih nacija kojim predsedava Eli Vizel, i sam dobitnik Nobelove nagrade za mir 1986, kao i niz vodećih ljudi iz umetničkog i političkog sveta, u naj-uži krug nagrađenih radova uvrstio je i karikaturu Vladimira Stankovskog, objavljenu na naslovnoj strani „Evropskog foruma“, dodatka „Vremena“ broj 903, na temu evropskih integracija u NATO okruženju.
Kritika se i o dosadašnjem radu Stankovskog odnosila pozitivno. Njegov stil se ocenjuje kao precizan i lak, a on sam kao umetnik koji traga za estetskom čistoćom. U monografiji 60godinastripauSrbiji autor Slobodan Ivkov za Stankovskog kaže da „… eksperimentiše od kada se počeo baviti ovim poslom“. Njegove karikature i stripovi nagrađivani su na mnogim konkursima širom sveta, u Japanu, Italiji, Brazilu, Kini, Kipru… U biografiji Stankovskog zabeleženo je da je sedam godina u „Blicu“ objavljivao kaiševe popularnog stripa „Đuđa i Muđa šou“ (ili, Zoonix), a poslednjih godina radi seriju karikatura „Snapshots“ za američko tržište po idejama performera standup komedije Džejson Lava. Strip album HumanoidiiKretenoidi, objavljen u izdanju „Vremena“ 2002, svojevrstan je presek dotadašnjeg opusa, kolekcija od 17 stripova, kojima je prema rečima kritike Stankovski potcrtao svoju reputaciju rafiniranog crtača „karikaturalnog usmerenja“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U projektu “Arheologija sećanja” fotografišem kuće u jednom kraju Beograda, potom ih monohromatski obrađujem, zatim štampam na glinenim pločicama i kasnije preko toga intervenišem crtežom. Proces izgradnje jednog sveta traje dugo, a mi smo skloni da ga u trenutku srušimo i zamenimo. Ja mislim da ima nešto u tome, u tim kućama... Opstati stotine godina, kao tajna. U tom urbanističkom vrtlogu susreću se razni paradoksi gradnje, kao i nemar u ophođenju prema prirodi koja je ranije tu bila dominantna
Za razliku od svoje supruge, nije potpisao glasovitu Havel-Patočkinu “Povelju 77”, zamjerajući joj da nije dovoljno oštra prema komunističkom režimu, što ga je izoliralo od disidentskih kružoka. Istovremeno se i on sve više udaljavao od kolega po peru, smatrajući kako nema smisla gubiti vrijeme na “jalove” političke akcije, već svoje nezadovoljstvo treba jasno kritički artikulirati u knjigama i drugim publicističkim tekstovima, jer im je doseg i veći i širi
Pisac i kustos svetskog glasa Nikola Burio (1965, Francuska) gostovao je u Beogradu povodom saradnje na katalogu srpskog paviljona na nedavno završenom Venecijanskom bijenalu arhitekture. Srpski paviljon u Veneciji je, pod nazivom Rasplitanje: Novi prostori, predstavio kolosalnu višeslojnu ispletenu površinu koja gotovo levitira u prostoru paviljona i koja se tokom trajanja Bijenala, parajući se, vraća u klupka pređe, kao odraz promišljanja odnosa rada ruke i postupka strukturisanja forme. Polazna tačka grupe autora – D. Ereš, J. Mitrović, I. Pantić, S. Krstć, I. Najdanović, P. Laušević – bila je Beogradska šaka (1963, B. Čolak-Antić), prva robotska bionička šaka na svetu koja je projektovana sa protetičkom namenom
Donald Tramp konačno je do pucanja zavrnuo ruku Aleksandru Vučiću, pa naprednjački režim pred rusofilskim biračkim telom pravi sebi alibi da izbaci Ruse iz NIS-a – ako ne može milom, onda silom
Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!