Grafički dizajner "Vremena" Vladimir Stankovski dobitnik je dve važne međunarodne nagrade za karikaturu: na bijenalu u Beogradu i na prestižnom konkursu Ujedinjenih nacija za političku karikaturu
Tkanje technology
Na 6. međunarodnom bijenalu karikature „Zlatni osmeh“ u Beogradu, od nekoliko stotina duhovitih, provokativnih, sarkastičnih radova koji su pristigli iz celog sveta, prvu nagradu osvojio je Vladimir Stankovski, ilustrator, strip crtač, karikaturista, grafički dizajner „Vremena“. Tema ovogodišnjeg bijenala, koje organizuju Udruženje likovnih umetnika primenjenih umetnosti i dizajnera Srbije (ULUPUDS) i FEKO Srbija, glasila je „Tradicija i progres“. Univerzalnost teme očigledno je motivisala veliki broj umetnika, pre svega stranih, iz 43 zemlje, koji su ponudili svoje oštroumne, zabavne, kritične komentare, a s obzirom na njih, predsednik žirija etnolog Dragomir Antonić rekao je da se „poimanje napretka odnosno progresa ogleda samo u onom, na prvi pogled vidljivom, tehnološkom razvoju“. U tom smislu, pobednički rad Stankovskog kao da pripada nekom novom, „uvrnutom“ pravcu etno-futurizma, budući da je autor duhovito, a u crtačkom smislu istančano i znalački, uklopio tradicionalnu nošnju i tkanje ćilima sa radom na kompjuteru, pri čemu dominira „trenutak“ kada tkački razboj prerasta u matičnu ploču.
U isto vreme, dok još traje izložba radova sa bijenala u Etnografskom muzeju, Stankovski je dobio i jedno od najznačajnijih svetskih priznanja. Reč je o konkursu Ujedinjenih nacija na kome se dodeljuju godišnje nagrade za najbolje političke karikature objavljene u novinama tokom te godine. Nagrada nosi naziv po jednom od najvećih karikaturista današnjice Rananu Lurieu, inače 2002. nominovanom za Nobelovu nagradu za mir budući da porukama u svojim radovima, objavljenim u svim vodećim novinama sveta, doprinosi širenju duha tolerancije i naporima u smirivanju političkih konflikata. Prema sličnim kriterijumima, a poštujući najviše standarde u izvođačkom kvalitetu radova, žiri Ujedinjenih nacija kojim predsedava Eli Vizel, i sam dobitnik Nobelove nagrade za mir 1986, kao i niz vodećih ljudi iz umetničkog i političkog sveta, u naj-uži krug nagrađenih radova uvrstio je i karikaturu Vladimira Stankovskog, objavljenu na naslovnoj strani „Evropskog foruma“, dodatka „Vremena“ broj 903, na temu evropskih integracija u NATO okruženju.
Kritika se i o dosadašnjem radu Stankovskog odnosila pozitivno. Njegov stil se ocenjuje kao precizan i lak, a on sam kao umetnik koji traga za estetskom čistoćom. U monografiji 60godinastripauSrbiji autor Slobodan Ivkov za Stankovskog kaže da „… eksperimentiše od kada se počeo baviti ovim poslom“. Njegove karikature i stripovi nagrađivani su na mnogim konkursima širom sveta, u Japanu, Italiji, Brazilu, Kini, Kipru… U biografiji Stankovskog zabeleženo je da je sedam godina u „Blicu“ objavljivao kaiševe popularnog stripa „Đuđa i Muđa šou“ (ili, Zoonix), a poslednjih godina radi seriju karikatura „Snapshots“ za američko tržište po idejama performera standup komedije Džejson Lava. Strip album HumanoidiiKretenoidi, objavljen u izdanju „Vremena“ 2002, svojevrstan je presek dotadašnjeg opusa, kolekcija od 17 stripova, kojima je prema rečima kritike Stankovski potcrtao svoju reputaciju rafiniranog crtača „karikaturalnog usmerenja“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Izjavu ministra Selakovića da „ovu bandu treba rasturiti“ zaposleni u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture doživeli su kao ličnu pretnju, a lako im je da dokažu da su sve njegove optužbe neistinite
Bivši članovi Odbora Festa o smeni su saznali iz medijskog istupa sekretarke za kulturu, i sumnjaju da će bez profesionalne strategije i analize dosadašnjih grešaka biti moguć dalji razvoj te manifestacije
Nova irska scena – “Madra Salach”, “The Scratch” i “Dove Ellis”
Herojstvo i ranjivost, pobunjenički poklič i onirička askeza, sećanja na slavne dane, ali i aktuelno osećanje sputanosti, samopouzdanje i frustracija, danas se u Irskoj kao goruće teme prelivaju sa rock pozornice na scenu inficiranu folkom. Živopisni sastavi “Madra Salach” i “The Scratch”, ili čudo od mladića Dav Elis, otvaraju teme bola i izdržljivosti, demantujući potpuno onu Džojsovu napomenu o naprslom ogledalu sluškinje kao simbolu irske umetnosti
Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet
Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države
Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!