Grafički dizajner "Vremena" Vladimir Stankovski dobitnik je dve važne međunarodne nagrade za karikaturu: na bijenalu u Beogradu i na prestižnom konkursu Ujedinjenih nacija za političku karikaturu
Tkanje technology
Na 6. međunarodnom bijenalu karikature „Zlatni osmeh“ u Beogradu, od nekoliko stotina duhovitih, provokativnih, sarkastičnih radova koji su pristigli iz celog sveta, prvu nagradu osvojio je Vladimir Stankovski, ilustrator, strip crtač, karikaturista, grafički dizajner „Vremena“. Tema ovogodišnjeg bijenala, koje organizuju Udruženje likovnih umetnika primenjenih umetnosti i dizajnera Srbije (ULUPUDS) i FEKO Srbija, glasila je „Tradicija i progres“. Univerzalnost teme očigledno je motivisala veliki broj umetnika, pre svega stranih, iz 43 zemlje, koji su ponudili svoje oštroumne, zabavne, kritične komentare, a s obzirom na njih, predsednik žirija etnolog Dragomir Antonić rekao je da se „poimanje napretka odnosno progresa ogleda samo u onom, na prvi pogled vidljivom, tehnološkom razvoju“. U tom smislu, pobednički rad Stankovskog kao da pripada nekom novom, „uvrnutom“ pravcu etno-futurizma, budući da je autor duhovito, a u crtačkom smislu istančano i znalački, uklopio tradicionalnu nošnju i tkanje ćilima sa radom na kompjuteru, pri čemu dominira „trenutak“ kada tkački razboj prerasta u matičnu ploču.
U isto vreme, dok još traje izložba radova sa bijenala u Etnografskom muzeju, Stankovski je dobio i jedno od najznačajnijih svetskih priznanja. Reč je o konkursu Ujedinjenih nacija na kome se dodeljuju godišnje nagrade za najbolje političke karikature objavljene u novinama tokom te godine. Nagrada nosi naziv po jednom od najvećih karikaturista današnjice Rananu Lurieu, inače 2002. nominovanom za Nobelovu nagradu za mir budući da porukama u svojim radovima, objavljenim u svim vodećim novinama sveta, doprinosi širenju duha tolerancije i naporima u smirivanju političkih konflikata. Prema sličnim kriterijumima, a poštujući najviše standarde u izvođačkom kvalitetu radova, žiri Ujedinjenih nacija kojim predsedava Eli Vizel, i sam dobitnik Nobelove nagrade za mir 1986, kao i niz vodećih ljudi iz umetničkog i političkog sveta, u naj-uži krug nagrađenih radova uvrstio je i karikaturu Vladimira Stankovskog, objavljenu na naslovnoj strani „Evropskog foruma“, dodatka „Vremena“ broj 903, na temu evropskih integracija u NATO okruženju.
Kritika se i o dosadašnjem radu Stankovskog odnosila pozitivno. Njegov stil se ocenjuje kao precizan i lak, a on sam kao umetnik koji traga za estetskom čistoćom. U monografiji 60godinastripauSrbiji autor Slobodan Ivkov za Stankovskog kaže da „… eksperimentiše od kada se počeo baviti ovim poslom“. Njegove karikature i stripovi nagrađivani su na mnogim konkursima širom sveta, u Japanu, Italiji, Brazilu, Kini, Kipru… U biografiji Stankovskog zabeleženo je da je sedam godina u „Blicu“ objavljivao kaiševe popularnog stripa „Đuđa i Muđa šou“ (ili, Zoonix), a poslednjih godina radi seriju karikatura „Snapshots“ za američko tržište po idejama performera standup komedije Džejson Lava. Strip album HumanoidiiKretenoidi, objavljen u izdanju „Vremena“ 2002, svojevrstan je presek dotadašnjeg opusa, kolekcija od 17 stripova, kojima je prema rečima kritike Stankovski potcrtao svoju reputaciju rafiniranog crtača „karikaturalnog usmerenja“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Pre nego što je uobičajeno, u Leskovcu je počela Godina kulture otvaranjem izložbe koja postoji od 2024, bez medija i atmosfere kakva priliči ovakvom događaju. Bila je to direktiva Ministarstva kulture
Nacrt zakona o autorskim pravima je fasadni zakon i ne nudi pravnu sigurnost stvaraocima koju zahtevaju direktive EU, iako je navodno rađen zbog usklađivanja sa EU, kažu scenaristi
Nacrt zakona o autorskim pravima urađen je bez konsultacije sa filmskim stvaraocima, u njemu nema ni reči o AI i ne oslanja se na najnovije direktive EU već na one iz ranijih godina
Božo Koprivica bio je fudbaler, partizan i partizanovac, pesnik koji nije pisao pesme, pisac skokovite rečenice, namrgođeni dobri duh Beograda i jedne zemlje koja više ne postoji
Sniman u Hrvatskoj i u Beogradu, akcioni naučno-fantastični film „Gospodar Oluje“, prva holivudsko-srpska koprodukcija, imaće domaću premijeru 7. aprila
Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!