Neopterećen mutnim devedesetim, Gitar art festival je od šačice zanimljivih muzičkih događaja objedinjenih kapom ljubitelja klasične, pa i svake akustične gitare, bez pompe izrastao u moderan, međunarodni festival zavidne raznolikosti programa
ZVEZDA: Džon Vilijams
Triling ili kvartet umetničkih festivala kojima je glavni grad (danas samo) Srbije još od kasnih šezdesetih gradio svoj međunarodni kulturni identitet – BITEF, BEMUS, FEST i donekle Džez festival – u novi vek uteturao je kao gomila iščupanih međaša. U međuvremenu široj prepoznatljivosti Beograda, ali i unutarnjem redefinisanju civilizacije u velegradu Balkana sve više doprinose rastući BELEF i Gitar art festival/GAF.
Neopterećen mutnim devedesetim, GAF je od šačice zanimljivih muzičkih događaja objedinjenih kapom ljubitelja klasične, pa i svake akustične gitare, bez pompe izrastao u moderan, međunarodni festival zavidne raznolikosti programa i složene organizacije. Jugoslovenska asocijacija klasičnih gitarista i njen direktor Boško Radojković pred sobom ubeđeno guraju razuđenu koncepciju koja prevazilazi muzičke podele, ali je i praktično razgranata ka uvlačenju šarenije publike. Naravno, biće Sora, Albeniza, Tarege, Paganinija, puno Baha i malo Bitlsa, začudo možda nimalo Piacole, rezoniraće atrijum Narodnog muzeja ali i klubovi: luksuzni „Elington“ hotela „Hajat“ i popularni „Muvi bar“ Dvorane kulturnog centra udomiće ponoćne zabave GAF-a s nekom od zvezda. Takmičenje mladih gitarista, majstorski kursevi, predavanja, promocije graditelja gitara, objavljivanje CD-a i knjige… delići su razigranosti koja GAF čini puno privlačnijim od samog niza koncerata, kao što smo vam i obećali u prikazu odličnog, najavnog koncerta Australijanca Tomija Emanuela u prošlom broju „Vremena“.
Ipak, glavni program – kičma svega toga – i ove godine je bogat. Među najvećim živim klasičnim gitaristima, Džon Vilijems (rođen 1941) narednog ponedeljka (12. 2.) u Sali Kolarčeve zadužbine nastupiće u tandemu s Džonom Etridžem, koji je posle kultne fuzijske grupe Soft Machine pre tridesetak godina preskočio u sving; taj drugi Džon koristi električnu gitaru i metalne žice, možda podsećajući prvog na njegove mlade dane u standardnom džezu ili kasnije u pomp-sastavu Sky. Džonovi praktikuju i afričku muziku, sve do Morija Kantea, a na istom mestu sledeće večeri Pepe (r. ’44) iz slavnog porodičnog kvarteta Romero sa Simfonijskim orkestrom RTS-a sviraće svima znanog „Aranhueza“ čiji je kompozitor Rodrigo svoj poslednji gitarski koncert napisao baš za ovog Pepea.
U večeri Svetog Trifuna neće svi biti pred Proeskim, Karanom i sl. jer u Madlenijanumu u Zemunu našAmerikanac Miroslav Tadić svoju gitaru nastavlja da ukršta s raznim izvorima i uticajima – ovog puta s braćom Teofilović, od Makedonije do Dalmacije! U petak 16. 02. Centar „Sava“ zabavljaće samouki francuski majstor na brojnim žičanim instrumentima, Rene Obri, pridošlica iz zakulisnih, primenjenih muzika, u čijem ansamblu je uz kontrabas Mark Buronfose, ovde poznat kao saradnik Bojana Z. Od domaćih, ma gde živeli/radili, nastupaju Tatjana Kukoč, Vera Ogrizović, prošireni Renesans, pitomci GAF-a kao Viktor Ilić… raspitajte se, da ne propustite.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U organizaciji Konzulata Jamajke, a po ideji počasnog konzula gospodina Mirka Miljuša, YU Grupa je u martu spakovala kofere i odletela na Jamajku. Tamo je snimala stare pesme u rege žanru, a nikad mlađi Jelići dali su svoj doprinos već aktuelnom projektu pod nazivom “Prekookeanski most”.
Umesto in memoriam: Good Vibrations i Brajan Vilson (1942‒2025)
Cela priča o Brajanu Vilsonu, nedavno preminulom geniju pop muzike i lideru The Beach Boys-a, prelama se kroz priču o njihovom apstraktnom hit singlu za sva vremena Good Vibrations
U drugom činu Leone i Glembaj zarili su se jedan u drugog ko kobac u kopca. Taj surovi obračun završio je Glembajevom smrću. U samrtnom hropcu uz pojavu barunice Kasteli, stari Glembaj završio je u naručju sina. To je omaž Mikelanđelu i njegovoj skulpturi “Pijeta”. Scenu “Pijeta” smislio je Danilo Marunović
Ivan Antić, Kajzermilen glič (mikroputopis u tri glasa), PPM Enklava, 2025
Kajzermilen je četvrt u Beču, svakako ne prva koja pada na pamet kada se pomisli na ovaj grad, ali, sa svojim golim i sivim distopijskim prostorima, otuđenim “totalitarizmom dimenzija”, možda paradigmatična za savremeni svet. U tom okruženju troje Antićevih lirskih junaka ostavlja utisak postflanera, besciljnih uličnih hodača, koji se kreću gradskim prostorom u kome, uprkos precizno popisanim tragovima ljudskog prisustva, kao da nema ničega
Završna predstava Instituta za umetničku igru „Human design“ bavi se pitanjem identiteta zadatog rođenjem i čovekovom potrebom da sam izabere ono što oseća da jeste
Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!