img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

North Sea Jazz festival, 13–15 jul, Roterdam

Džez sa Severnog mora

25. jul 2007, 15:36 Ljiljana Sađil
Copied

North Sea festival, posebno onima koji dolaze prvi put, prosto zavrti mozak veličinom, imenima, bogatstvom i raznovrsnošću ponude. Ipak, činjenica je da ortodoksni holandski džez muzičari i dobar procenat najodanijih poklonika ove muzike ne dolaze na festival

POČASNI GOST: Linkoln džez orkestar predvođen Vintonom Mersalisom

Čuveni North Sea Jazz festival održan od 13. do 15. jula u Roterdamu, sasvim je opravdao reputaciju najvećeg džez festivala na evropskom kontinentu. Od svog nastanka 1975. godine ova impozantna muzička manifestacija je toliko narasla da je postalo neophodno pronaći adekvatan prostor da zadovolji megalomanske organizacione zahteve. Od prosle godine festival je preseljen iz Haga u Roterdam, u moderno zdanje Ahoj centra koji pruža fantastične uslove i izvođačima i publici. Gradske vlasti ove velike holandske luke, svesne kulturnog značaja, ali i ogromne finansijske dobiti koju im festival donosi, od North Sea su napravili pravu turističku atrakciju. Roterdam je nedeljama živeo u džez euforiji, okićen zastavama, bilbordima, panoima festivala. Po ugledu na Bulevar sumraka, pločnik od stanice metroa do Ahoj centra bio je posut zvezdama sa imenima učesnika.

Tokom tri festivalska dana pod krovom gigantskog, modernog Ahoj centra, od ranog popodneva do duboko u noć, paralelno je tekao program u 15 različitih sala nazvanih po velikim svetskim rekama (Amazon, Nil, Hadson, Volga, Jenisej…). Publici se predstavilo oko 1200 muzičara u 180 bendova. Ahoj centar je dnevno pohodilo preko 20.000 posetilaca koji su sa ulaznicom vrednom 70 evra zaista imali priliku za nesvakidašnji užitak i instant upoznavanje sa najaktuelnijim zbivanjima na svetskoj džez sceni. Svaka pojedinačna, odlično opremljena sala predstavljala je iz večeri u veče do pet različitih koncerata koji bi se stilski mogli staviti pod isti šešir. Prateći simboliku neprekidnog kretanja i nepresušne kreativnosti koja je utkana u nazive koncertnih prostora, između je tekla reka posetilaca koja se slobodno razlivala po željenim koncertima, po brojnim kioscima sa hranom i pićem, izložbama fotografija, filmskim projekcijama na temu džeza, radionicama, otvorenim pres konferencijama, štandovima sa džez izdanjima i publikacijama… U atmosferi prave fešte, hiljade raspoloženih ljudi svih rasa i uzrasta neumorno se tiskalo od sale do sale po sopstvenom ukusu birajući program za sebe. Veliku pomoć publici pružali su pregledni, jasno štampani programi, putokazi, monitori i punktovi za informacije kao i vojska ljubaznih i predusretljivih redara. Pragmatični, severnjački duh organizatora je festival držao u savršenom redu, uprkos ogromnom broju posetilaca.

MEGAZVEZDE: Tradicionalno North Sea je u Roterdamu okupio veliki broj megazvezda džez muzike poput Orneta Koulmena, Čika Korije, Džošue Redmana, Džona Skofilda, Pola Enke, Dejva Holanda, Rendija Brekera, Džona Grifina, Dejvida Sanborna i mnogih drugih, kao i kultnih grupa kao sto su Steely Dan, SF Jazz Collective, Lincoln Jazz Orchestra, Rooths, Medeski, Buena Vista Social Club…

Ove godine počasni gost (artist in residence) festivala bio je trubač Vinton Mersalis, direktor Linkoln džez centra iz Njujorka. Kao veliki borac za očuvanje džez tradicije i autoritet na polju džez istorije, Mersalis je na čelu proslavljenog Linkoln džez orkestra od 1991. godine. Pokretač je brojnih obrazovnih programa i akcija vezanih za popularizaciju džez muzike i kreator izuzetno osmišljene programske politike ovog fantastičnog big benda. Na festivalu je nastupio tri puta – sa matičnim Linkoln džez orkestrom prve dve večeri, svirajući kompozicije inspirisane vozovima i programom posvećenim ikoni modernog džeza Ornetu Koulmenu dok je njegov kvintet zatvorio program festivala u VIP sali „Amazon“. Poseban prostor na ovoj manifestaciji poklonjen je evropskom džezu koji doživljava svoj procvat poslednjih godina. Neki od pionira evropskog džeza koji su doprineli uobličavanju autentičnog muzičkog izraza starog kontinenta posebno su istaknuti i ispoštovani na programskoj šemi. Uz veliki broj bendova iz Velike Britanije, Nemačke, Belgije i Holandije, najviše pažnje su privukli – trio francuskog pijaniste Marsiala Solala, koji je nastupio sa proslavljenim američkim saksofonistom Lijem Konicom, italijanski trubač Enriko Rava, stubovi holandskog džeza Miša Mengelberg i Hans Dalfer, švedski trio EST, poznati francuski virtuoz na harmonici Rišhar Galijano sa svojim Tangaria Quintetom, a prijatno su iznenadili i muzičari iz Istočne Evrope, posebno Dmitar Bodurov trio iz Bugarske i rumunski orkestar Fanfare Ciocarlia.

Prvi put Evropska radio difuzija (EBU) dodelila je dve nagrade nakon internacionalnog konkursa. Nagradu SENA za najbolji evropski mladi bend dobila je britanska grupa Empirical, a nagrada NORMA za najboljeg mladog solistu dodeljena je francuskom alt saksofonisti Adrijenu Amijeu. EBU takmičenje ima za cilj podršku, pomoć i svetsku promociju mladih džez talenata sa evropskog kontinenta.

U sali „Kongo“ su nastupali vodeći bendovi afro-američke tradicije – gospela, soula, bluza i hip-hopa.. Publika je imala priliku da uživa uz muziku grupa kao sto su Campbell Brothers, The Holmes Brothers, Keb’Mo & Band, The Roots i izvođačima poput atraktivne Indie i Snoop Doga..

Fuzija etno muzike različitih naroda sa džezom, u svetu veoma popularan pravac poznat pod imenom „world music“ imala je svoje predstavnike u orkestrima Jasmin Livi, Čana Domingeza, grupe Africando, argentinskog Bajofondo Tango Cluba… Nije zaboravljena ni elektronska muzika, te je na krovu Ahoj centra bila posebna pozornica za DJ majstore koji eksperimentišu sa džez muzikom.

North Sea festival, posebno onima koji dolaze prvi put, prosto zavrti mozak veličinom, imenima, bogatstvom i raznovrsnošću ponude. Ipak, činjenica je da ortodoksni holandski džez muzičari i dobar procenat najodanijih poklonika ove muzike ne dolaze na festival. Čuveni, svetski poznati džez trubač iz Haga, Ak van Rojen u neformalnom razgovoru rezignirano kaže da bojkotuje festival jer već godinama primećuje porast izvođača koji nemaju nikakve veze sa džezom. On smatra da je North Sea već dokazana institucija i da mu nisu potrebne „sumnjive“ zvezde pokupljene iz pop i rok muzike da bi privukle publiku. Za Rojena to više nije džez festival već, prosto, „muzički vašar“, pučka zabava bez velikih umetničkih pretenzija.

Da li je ovaj autentični velikan evropskog džeza u pravu, teško je reći. Nažalost, to je savremeni koncept većine najuspešnijih džez festivala na svetu. Vreme će pokazati da li je on koristan ili poguban za muziku koju zovemo džez.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Bitef teatar

17.jun 2026. Sonja Ćirić

Filip Gajić je ukinuo četiri predstave bez odluke Upravnog odbora Bitef teatra

Prvi potez novog v.d. direktora Bitef teatra je da otkaže već dogovorene predstave i postavi nove, po svom ukusu. Upravni odbor o tome nije doneo odluku

Konkursi za kulturu

15.jun 2026. Sonja Ćirić

Očekivano: Ristovski i Aja Jung su pobednici konkursa Pokrajine i Novog Sada

Vojvodina i Novi Sad najviše novca iz budžeta odvojili su za projekte Aje Jung i Lazara Ristovskog, a među izabranim konkurentima dominiraju oni od lokalne važnosti

Vesti iz Pokrajine

15.jun 2026. Sonja Ćirić

Kultura odlazi iz Vojvodine i Novog Sada

Ove godine u Vojvodini i Novom Sadu neće biti održano pet kulturnih manifestacija, moguće je da će im se pridružiti još neka

Narodno pozorište

14.jun 2026. Sonja Ćirić

Narodno pozorište nije objavilo nagrade svoje rediteljke

Tatjana Mandić Rigonat, rediteljka Narodnog pozorišta u Beogradu, dobila je dve nagrade na festivalima van zemlje, ali to ne piše na sajtu ove kuće

Kultura sećanja

14.jun 2026. Sonja Ćirić

Gradske mašine kopaju po Slobodištu, a Đurđević Stamenkovski priča o njegovom značaju

Kruševac je počeo gradnju Izložbenog parka vojne opreme na Slobodištu, a ministarka Milica Đurđević Stamenkovski je najavila da će država uložiti 10 miliona kako bi podigla svest o njegovom značaju

Komentar

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić u košulji u plavoj pozadini crtež Hrama Sveto Save

Pregled nedelje

Vučićev šibicarski autoportret 

Što treba znati o Vučićevoj najavi ostavke? Zašto neće sesti u fotelju koju mu greje Macut? I zbog čega mora da spoji predsedničke i parlamentarne izbore

Filip Švarm
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1849
Poslednje izdanje

Tivatska avantura Aleksandra Vučića, uzroci i posledice

Kako su Hari i Coje osvajali Crnu Goru Pretplati se
Intervju: Saša Janković, ekspert za bezbednost

Bezbednosni sektor je na nivou redarske službe u Ćacilendu

Vučić i svet

Pola čovek, pola blam

Svetsko prvenstvo u fudbalu

Mašina za pravljenje para

Intervju: Damir Karakaš, pisac

Neznalice najbolje od svega znaju da mrze

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure