img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

North Sea Jazz festival, 13–15 jul, Roterdam

Džez sa Severnog mora

25. jul 2007, 15:36 Ljiljana Sađil
Copied

North Sea festival, posebno onima koji dolaze prvi put, prosto zavrti mozak veličinom, imenima, bogatstvom i raznovrsnošću ponude. Ipak, činjenica je da ortodoksni holandski džez muzičari i dobar procenat najodanijih poklonika ove muzike ne dolaze na festival

POČASNI GOST: Linkoln džez orkestar predvođen Vintonom Mersalisom

Čuveni North Sea Jazz festival održan od 13. do 15. jula u Roterdamu, sasvim je opravdao reputaciju najvećeg džez festivala na evropskom kontinentu. Od svog nastanka 1975. godine ova impozantna muzička manifestacija je toliko narasla da je postalo neophodno pronaći adekvatan prostor da zadovolji megalomanske organizacione zahteve. Od prosle godine festival je preseljen iz Haga u Roterdam, u moderno zdanje Ahoj centra koji pruža fantastične uslove i izvođačima i publici. Gradske vlasti ove velike holandske luke, svesne kulturnog značaja, ali i ogromne finansijske dobiti koju im festival donosi, od North Sea su napravili pravu turističku atrakciju. Roterdam je nedeljama živeo u džez euforiji, okićen zastavama, bilbordima, panoima festivala. Po ugledu na Bulevar sumraka, pločnik od stanice metroa do Ahoj centra bio je posut zvezdama sa imenima učesnika.

Tokom tri festivalska dana pod krovom gigantskog, modernog Ahoj centra, od ranog popodneva do duboko u noć, paralelno je tekao program u 15 različitih sala nazvanih po velikim svetskim rekama (Amazon, Nil, Hadson, Volga, Jenisej…). Publici se predstavilo oko 1200 muzičara u 180 bendova. Ahoj centar je dnevno pohodilo preko 20.000 posetilaca koji su sa ulaznicom vrednom 70 evra zaista imali priliku za nesvakidašnji užitak i instant upoznavanje sa najaktuelnijim zbivanjima na svetskoj džez sceni. Svaka pojedinačna, odlično opremljena sala predstavljala je iz večeri u veče do pet različitih koncerata koji bi se stilski mogli staviti pod isti šešir. Prateći simboliku neprekidnog kretanja i nepresušne kreativnosti koja je utkana u nazive koncertnih prostora, između je tekla reka posetilaca koja se slobodno razlivala po željenim koncertima, po brojnim kioscima sa hranom i pićem, izložbama fotografija, filmskim projekcijama na temu džeza, radionicama, otvorenim pres konferencijama, štandovima sa džez izdanjima i publikacijama… U atmosferi prave fešte, hiljade raspoloženih ljudi svih rasa i uzrasta neumorno se tiskalo od sale do sale po sopstvenom ukusu birajući program za sebe. Veliku pomoć publici pružali su pregledni, jasno štampani programi, putokazi, monitori i punktovi za informacije kao i vojska ljubaznih i predusretljivih redara. Pragmatični, severnjački duh organizatora je festival držao u savršenom redu, uprkos ogromnom broju posetilaca.

MEGAZVEZDE: Tradicionalno North Sea je u Roterdamu okupio veliki broj megazvezda džez muzike poput Orneta Koulmena, Čika Korije, Džošue Redmana, Džona Skofilda, Pola Enke, Dejva Holanda, Rendija Brekera, Džona Grifina, Dejvida Sanborna i mnogih drugih, kao i kultnih grupa kao sto su Steely Dan, SF Jazz Collective, Lincoln Jazz Orchestra, Rooths, Medeski, Buena Vista Social Club…

Ove godine počasni gost (artist in residence) festivala bio je trubač Vinton Mersalis, direktor Linkoln džez centra iz Njujorka. Kao veliki borac za očuvanje džez tradicije i autoritet na polju džez istorije, Mersalis je na čelu proslavljenog Linkoln džez orkestra od 1991. godine. Pokretač je brojnih obrazovnih programa i akcija vezanih za popularizaciju džez muzike i kreator izuzetno osmišljene programske politike ovog fantastičnog big benda. Na festivalu je nastupio tri puta – sa matičnim Linkoln džez orkestrom prve dve večeri, svirajući kompozicije inspirisane vozovima i programom posvećenim ikoni modernog džeza Ornetu Koulmenu dok je njegov kvintet zatvorio program festivala u VIP sali „Amazon“. Poseban prostor na ovoj manifestaciji poklonjen je evropskom džezu koji doživljava svoj procvat poslednjih godina. Neki od pionira evropskog džeza koji su doprineli uobličavanju autentičnog muzičkog izraza starog kontinenta posebno su istaknuti i ispoštovani na programskoj šemi. Uz veliki broj bendova iz Velike Britanije, Nemačke, Belgije i Holandije, najviše pažnje su privukli – trio francuskog pijaniste Marsiala Solala, koji je nastupio sa proslavljenim američkim saksofonistom Lijem Konicom, italijanski trubač Enriko Rava, stubovi holandskog džeza Miša Mengelberg i Hans Dalfer, švedski trio EST, poznati francuski virtuoz na harmonici Rišhar Galijano sa svojim Tangaria Quintetom, a prijatno su iznenadili i muzičari iz Istočne Evrope, posebno Dmitar Bodurov trio iz Bugarske i rumunski orkestar Fanfare Ciocarlia.

Prvi put Evropska radio difuzija (EBU) dodelila je dve nagrade nakon internacionalnog konkursa. Nagradu SENA za najbolji evropski mladi bend dobila je britanska grupa Empirical, a nagrada NORMA za najboljeg mladog solistu dodeljena je francuskom alt saksofonisti Adrijenu Amijeu. EBU takmičenje ima za cilj podršku, pomoć i svetsku promociju mladih džez talenata sa evropskog kontinenta.

U sali „Kongo“ su nastupali vodeći bendovi afro-američke tradicije – gospela, soula, bluza i hip-hopa.. Publika je imala priliku da uživa uz muziku grupa kao sto su Campbell Brothers, The Holmes Brothers, Keb’Mo & Band, The Roots i izvođačima poput atraktivne Indie i Snoop Doga..

Fuzija etno muzike različitih naroda sa džezom, u svetu veoma popularan pravac poznat pod imenom „world music“ imala je svoje predstavnike u orkestrima Jasmin Livi, Čana Domingeza, grupe Africando, argentinskog Bajofondo Tango Cluba… Nije zaboravljena ni elektronska muzika, te je na krovu Ahoj centra bila posebna pozornica za DJ majstore koji eksperimentišu sa džez muzikom.

North Sea festival, posebno onima koji dolaze prvi put, prosto zavrti mozak veličinom, imenima, bogatstvom i raznovrsnošću ponude. Ipak, činjenica je da ortodoksni holandski džez muzičari i dobar procenat najodanijih poklonika ove muzike ne dolaze na festival. Čuveni, svetski poznati džez trubač iz Haga, Ak van Rojen u neformalnom razgovoru rezignirano kaže da bojkotuje festival jer već godinama primećuje porast izvođača koji nemaju nikakve veze sa džezom. On smatra da je North Sea već dokazana institucija i da mu nisu potrebne „sumnjive“ zvezde pokupljene iz pop i rok muzike da bi privukle publiku. Za Rojena to više nije džez festival već, prosto, „muzički vašar“, pučka zabava bez velikih umetničkih pretenzija.

Da li je ovaj autentični velikan evropskog džeza u pravu, teško je reći. Nažalost, to je savremeni koncept većine najuspešnijih džez festivala na svetu. Vreme će pokazati da li je on koristan ili poguban za muziku koju zovemo džez.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Bijenale umetnosti u Veneciji

02.decembar 2025. S. Ć.

Ko je Predrag Đakovič, umetnik koji predstavlja Srbiju na Bijenalu u Veneciji

Na konkursu Ministarstva kulture koji je realizovan u neuobičajeno kratkom roku, izabran je Predrag Đaković iz Praga da Srbiju predstavlja na Bijenalu umetnosti u Veneciji projektom „Preko golgote do vaskrsa“

Festival

01.decembar 2025. Sonja Ćirić

„Nušićevi dani“ na sceni smederevske stvarnosti

Pred početak „Nušićevih dana“ u Smederevu, Narodnom pozorištu i „Ateljeu 212“ javljeno je da njihove predstave neće učestvovati, iako su bile pozvane. Zvaničan razlog je promena koncepcije, a nezvanični se naslućuje

Baština

30.novembar 2025. S. Ć.

„Vinski park“ ugrožava mozaike antičkog Sirmijuma

Na mozaicima antičkog grada Sirmijum održana je turistička manifestacija „Vinski park“ bez dozvole Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture. ICOMOS i građani protestuju

Država i kultura

30.novembar 2025. Sonja Ćirić

Ministarstvo kulture: Vraneš i Bajić pevaju „Sevdah Operu“

Održan je koncert sevdalinki Ljubice Vraneš i Dragoljuba Bajića, direktorke Opere i v. d. upravnika Narodnog pozorišta, projekat koji je Ministarstvo kulture izabralo da finansira putem godišnjeg konkursa

Preporuka

29.novembar 2025. Jelena Paligorić Sinkević

Filmski nekrolog za sve naše roditelje

Idite u bioskop. Bez straha da je ovo još jedan težak domaći film. Jugo florida uspela je da vrati film običnim ljudima, usamljenima, onima čiji problemi nikako da dođu na red

Komentar
Plakat na lokalnim izborima

Komentar

Lokalni izbori: Pohod varvara iz Ćacilenda

Naprednjačke Pirove pobede u Mionici, Negotinu i Sečnju pretvaraju u zgarište ustavno-pravni poredak Republike Srbije. Time je Vučić postao elementarna katastrofa koja pogađa sve građane. Jednostavno – zemlja je izručena bandama

Filip Švarm
Prethodni dani su bili mučni za navijače Partizana, naredni će isto biti. Oduzet im je san, još jednom sa velikim Željkom Obradovićem na krovu Evrope.

Komentar

Željko je otišao, Ostoja mora da ode

Prethodni dani su bili mučni za navijače Partizana, naredni će isto biti. Oduzet im je san, još jednom sa velikim Željkom Obradovićem na krovu Evrope. Sada je jasno samo jedno – Ostoja Mijailović mora da ode i tako spreči još veću štetu

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić slikan iz profila pred grbom Republike Srbije

Pregled nedelje

Na odru Republike Srbije

Vučić se upravo dohvatio marksističke teze o odumiranju države. U njegovoj verziji Republika Srbije neće odapeti prirodnom smrću. Naprotiv – on će je lično zatući zarđalom lopatom

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1821
Poslednje izdanje

Afera Generalštab

Poslednja odbrana od varvara Pretplati se
Srbija i svet

Sve brat do brata

Naftna kriza

Miris recesije

Istraživanje

Velike želje, mali kapaciteti

Intervju: Lana Vasiljević, vajarka

Rad usporava događaje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure