img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

North Sea Jazz festival, 13–15 jul, Roterdam

Džez sa Severnog mora

25. jul 2007, 15:36 Ljiljana Sađil
Copied

North Sea festival, posebno onima koji dolaze prvi put, prosto zavrti mozak veličinom, imenima, bogatstvom i raznovrsnošću ponude. Ipak, činjenica je da ortodoksni holandski džez muzičari i dobar procenat najodanijih poklonika ove muzike ne dolaze na festival

POČASNI GOST: Linkoln džez orkestar predvođen Vintonom Mersalisom

Čuveni North Sea Jazz festival održan od 13. do 15. jula u Roterdamu, sasvim je opravdao reputaciju najvećeg džez festivala na evropskom kontinentu. Od svog nastanka 1975. godine ova impozantna muzička manifestacija je toliko narasla da je postalo neophodno pronaći adekvatan prostor da zadovolji megalomanske organizacione zahteve. Od prosle godine festival je preseljen iz Haga u Roterdam, u moderno zdanje Ahoj centra koji pruža fantastične uslove i izvođačima i publici. Gradske vlasti ove velike holandske luke, svesne kulturnog značaja, ali i ogromne finansijske dobiti koju im festival donosi, od North Sea su napravili pravu turističku atrakciju. Roterdam je nedeljama živeo u džez euforiji, okićen zastavama, bilbordima, panoima festivala. Po ugledu na Bulevar sumraka, pločnik od stanice metroa do Ahoj centra bio je posut zvezdama sa imenima učesnika.

Tokom tri festivalska dana pod krovom gigantskog, modernog Ahoj centra, od ranog popodneva do duboko u noć, paralelno je tekao program u 15 različitih sala nazvanih po velikim svetskim rekama (Amazon, Nil, Hadson, Volga, Jenisej…). Publici se predstavilo oko 1200 muzičara u 180 bendova. Ahoj centar je dnevno pohodilo preko 20.000 posetilaca koji su sa ulaznicom vrednom 70 evra zaista imali priliku za nesvakidašnji užitak i instant upoznavanje sa najaktuelnijim zbivanjima na svetskoj džez sceni. Svaka pojedinačna, odlično opremljena sala predstavljala je iz večeri u veče do pet različitih koncerata koji bi se stilski mogli staviti pod isti šešir. Prateći simboliku neprekidnog kretanja i nepresušne kreativnosti koja je utkana u nazive koncertnih prostora, između je tekla reka posetilaca koja se slobodno razlivala po željenim koncertima, po brojnim kioscima sa hranom i pićem, izložbama fotografija, filmskim projekcijama na temu džeza, radionicama, otvorenim pres konferencijama, štandovima sa džez izdanjima i publikacijama… U atmosferi prave fešte, hiljade raspoloženih ljudi svih rasa i uzrasta neumorno se tiskalo od sale do sale po sopstvenom ukusu birajući program za sebe. Veliku pomoć publici pružali su pregledni, jasno štampani programi, putokazi, monitori i punktovi za informacije kao i vojska ljubaznih i predusretljivih redara. Pragmatični, severnjački duh organizatora je festival držao u savršenom redu, uprkos ogromnom broju posetilaca.

MEGAZVEZDE: Tradicionalno North Sea je u Roterdamu okupio veliki broj megazvezda džez muzike poput Orneta Koulmena, Čika Korije, Džošue Redmana, Džona Skofilda, Pola Enke, Dejva Holanda, Rendija Brekera, Džona Grifina, Dejvida Sanborna i mnogih drugih, kao i kultnih grupa kao sto su Steely Dan, SF Jazz Collective, Lincoln Jazz Orchestra, Rooths, Medeski, Buena Vista Social Club…

Ove godine počasni gost (artist in residence) festivala bio je trubač Vinton Mersalis, direktor Linkoln džez centra iz Njujorka. Kao veliki borac za očuvanje džez tradicije i autoritet na polju džez istorije, Mersalis je na čelu proslavljenog Linkoln džez orkestra od 1991. godine. Pokretač je brojnih obrazovnih programa i akcija vezanih za popularizaciju džez muzike i kreator izuzetno osmišljene programske politike ovog fantastičnog big benda. Na festivalu je nastupio tri puta – sa matičnim Linkoln džez orkestrom prve dve večeri, svirajući kompozicije inspirisane vozovima i programom posvećenim ikoni modernog džeza Ornetu Koulmenu dok je njegov kvintet zatvorio program festivala u VIP sali „Amazon“. Poseban prostor na ovoj manifestaciji poklonjen je evropskom džezu koji doživljava svoj procvat poslednjih godina. Neki od pionira evropskog džeza koji su doprineli uobličavanju autentičnog muzičkog izraza starog kontinenta posebno su istaknuti i ispoštovani na programskoj šemi. Uz veliki broj bendova iz Velike Britanije, Nemačke, Belgije i Holandije, najviše pažnje su privukli – trio francuskog pijaniste Marsiala Solala, koji je nastupio sa proslavljenim američkim saksofonistom Lijem Konicom, italijanski trubač Enriko Rava, stubovi holandskog džeza Miša Mengelberg i Hans Dalfer, švedski trio EST, poznati francuski virtuoz na harmonici Rišhar Galijano sa svojim Tangaria Quintetom, a prijatno su iznenadili i muzičari iz Istočne Evrope, posebno Dmitar Bodurov trio iz Bugarske i rumunski orkestar Fanfare Ciocarlia.

Prvi put Evropska radio difuzija (EBU) dodelila je dve nagrade nakon internacionalnog konkursa. Nagradu SENA za najbolji evropski mladi bend dobila je britanska grupa Empirical, a nagrada NORMA za najboljeg mladog solistu dodeljena je francuskom alt saksofonisti Adrijenu Amijeu. EBU takmičenje ima za cilj podršku, pomoć i svetsku promociju mladih džez talenata sa evropskog kontinenta.

U sali „Kongo“ su nastupali vodeći bendovi afro-američke tradicije – gospela, soula, bluza i hip-hopa.. Publika je imala priliku da uživa uz muziku grupa kao sto su Campbell Brothers, The Holmes Brothers, Keb’Mo & Band, The Roots i izvođačima poput atraktivne Indie i Snoop Doga..

Fuzija etno muzike različitih naroda sa džezom, u svetu veoma popularan pravac poznat pod imenom „world music“ imala je svoje predstavnike u orkestrima Jasmin Livi, Čana Domingeza, grupe Africando, argentinskog Bajofondo Tango Cluba… Nije zaboravljena ni elektronska muzika, te je na krovu Ahoj centra bila posebna pozornica za DJ majstore koji eksperimentišu sa džez muzikom.

North Sea festival, posebno onima koji dolaze prvi put, prosto zavrti mozak veličinom, imenima, bogatstvom i raznovrsnošću ponude. Ipak, činjenica je da ortodoksni holandski džez muzičari i dobar procenat najodanijih poklonika ove muzike ne dolaze na festival. Čuveni, svetski poznati džez trubač iz Haga, Ak van Rojen u neformalnom razgovoru rezignirano kaže da bojkotuje festival jer već godinama primećuje porast izvođača koji nemaju nikakve veze sa džezom. On smatra da je North Sea već dokazana institucija i da mu nisu potrebne „sumnjive“ zvezde pokupljene iz pop i rok muzike da bi privukle publiku. Za Rojena to više nije džez festival već, prosto, „muzički vašar“, pučka zabava bez velikih umetničkih pretenzija.

Da li je ovaj autentični velikan evropskog džeza u pravu, teško je reći. Nažalost, to je savremeni koncept većine najuspešnijih džez festivala na svetu. Vreme će pokazati da li je on koristan ili poguban za muziku koju zovemo džez.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Premijere

12.decembar 2025. S. Ć.

Filmski maraton za najdužu noć u godini

„Najduža noć filma“ za najdužu noć u godini, maraton tri filma od kojih je "Izlet" svetska a "Karmadona" domaća premijera

Slučaj Narodno pozorište

12.decembar 2025. Sonja Ćirić

Zaposleni Narodnog pozorišta: Upravo, džaba ste krečili

Za samo pet dana od kad je otvoreno posle dvomesečne pauze, Uprava Narodnog pozorišta u Beogradu izdala je već dve Odluke kojima bi da sputa slobodu zaposlenih. Oni se, međutim ne obaziru

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

11.decembar 2025. Bratislav Nikolić

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Karmadona, scenario i režija Aleksandar Radivojević, igraju Jelena Đokić, Sergej Trifunović, Milutin Mima Karadžić, Milica Stefanović, Miloš Lolić, Miloš Timotijević, Petar Strugar i drugi

Književnost/filozofija

11.decembar 2025. Ivan Milenković

Zapisi potištene kurve

Emil Sioran, Sveske 1957–1972; s francuskog preveo Bojan Savić Ostojić; Službeni glasnik, Beograd 2025

Pozorište

11.decembar 2025. Marina Mlivojević Mađarev

Preobražaj na teži način

Prima facie, Suzi Miler, režija Anja Suša, igra Maša Dakić; Bitef teatar

Komentar

Pregled nedelje

Prometej iz Ćacilenda

Preuzimanjem „na sebe“ odgovornost za aferu Generalštab i obećavanjem amnestije Selakoviću i drugim potencijalnim osumnjičenim licima, Vučić hoće da se osigura da mu saradnici ne postanu svedoci-saradnici. Zato je spreman da razori sudsku granu vlasti

Filip Švarm

Komentar

Strah od sekundarnih sankcija NIS-u: Zašto banke ćute?

Evro skače, ljudi hrle u menjačnice, banke odbijaju da kažu da li posluju sa NIS-om, a režim kaže - sve je do panike. Moguće, ali ko je širi

Marija L. Janković
Nikola Selaković i Vladimir Đukanović pred Tužilaštvom za organizovani klriminal uz prisustvi režimskih TV ekipa

Komentar

Performans i prenemaganje

Performansi ministra kulture Nikole Selakovića u vezi sa Tužilaštvom za organizovani kriminal ne odišu, doduše, naročitim glumačkim talentom, ali zato verno dočaravaju prirodu naprednjkačke vlasti

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure