img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

North Sea Jazz festival, 13–15 jul, Roterdam

Džez sa Severnog mora

25. jul 2007, 15:36 Ljiljana Sađil
Copied

North Sea festival, posebno onima koji dolaze prvi put, prosto zavrti mozak veličinom, imenima, bogatstvom i raznovrsnošću ponude. Ipak, činjenica je da ortodoksni holandski džez muzičari i dobar procenat najodanijih poklonika ove muzike ne dolaze na festival

POČASNI GOST: Linkoln džez orkestar predvođen Vintonom Mersalisom

Čuveni North Sea Jazz festival održan od 13. do 15. jula u Roterdamu, sasvim je opravdao reputaciju najvećeg džez festivala na evropskom kontinentu. Od svog nastanka 1975. godine ova impozantna muzička manifestacija je toliko narasla da je postalo neophodno pronaći adekvatan prostor da zadovolji megalomanske organizacione zahteve. Od prosle godine festival je preseljen iz Haga u Roterdam, u moderno zdanje Ahoj centra koji pruža fantastične uslove i izvođačima i publici. Gradske vlasti ove velike holandske luke, svesne kulturnog značaja, ali i ogromne finansijske dobiti koju im festival donosi, od North Sea su napravili pravu turističku atrakciju. Roterdam je nedeljama živeo u džez euforiji, okićen zastavama, bilbordima, panoima festivala. Po ugledu na Bulevar sumraka, pločnik od stanice metroa do Ahoj centra bio je posut zvezdama sa imenima učesnika.

Tokom tri festivalska dana pod krovom gigantskog, modernog Ahoj centra, od ranog popodneva do duboko u noć, paralelno je tekao program u 15 različitih sala nazvanih po velikim svetskim rekama (Amazon, Nil, Hadson, Volga, Jenisej…). Publici se predstavilo oko 1200 muzičara u 180 bendova. Ahoj centar je dnevno pohodilo preko 20.000 posetilaca koji su sa ulaznicom vrednom 70 evra zaista imali priliku za nesvakidašnji užitak i instant upoznavanje sa najaktuelnijim zbivanjima na svetskoj džez sceni. Svaka pojedinačna, odlično opremljena sala predstavljala je iz večeri u veče do pet različitih koncerata koji bi se stilski mogli staviti pod isti šešir. Prateći simboliku neprekidnog kretanja i nepresušne kreativnosti koja je utkana u nazive koncertnih prostora, između je tekla reka posetilaca koja se slobodno razlivala po željenim koncertima, po brojnim kioscima sa hranom i pićem, izložbama fotografija, filmskim projekcijama na temu džeza, radionicama, otvorenim pres konferencijama, štandovima sa džez izdanjima i publikacijama… U atmosferi prave fešte, hiljade raspoloženih ljudi svih rasa i uzrasta neumorno se tiskalo od sale do sale po sopstvenom ukusu birajući program za sebe. Veliku pomoć publici pružali su pregledni, jasno štampani programi, putokazi, monitori i punktovi za informacije kao i vojska ljubaznih i predusretljivih redara. Pragmatični, severnjački duh organizatora je festival držao u savršenom redu, uprkos ogromnom broju posetilaca.

MEGAZVEZDE: Tradicionalno North Sea je u Roterdamu okupio veliki broj megazvezda džez muzike poput Orneta Koulmena, Čika Korije, Džošue Redmana, Džona Skofilda, Pola Enke, Dejva Holanda, Rendija Brekera, Džona Grifina, Dejvida Sanborna i mnogih drugih, kao i kultnih grupa kao sto su Steely Dan, SF Jazz Collective, Lincoln Jazz Orchestra, Rooths, Medeski, Buena Vista Social Club…

Ove godine počasni gost (artist in residence) festivala bio je trubač Vinton Mersalis, direktor Linkoln džez centra iz Njujorka. Kao veliki borac za očuvanje džez tradicije i autoritet na polju džez istorije, Mersalis je na čelu proslavljenog Linkoln džez orkestra od 1991. godine. Pokretač je brojnih obrazovnih programa i akcija vezanih za popularizaciju džez muzike i kreator izuzetno osmišljene programske politike ovog fantastičnog big benda. Na festivalu je nastupio tri puta – sa matičnim Linkoln džez orkestrom prve dve večeri, svirajući kompozicije inspirisane vozovima i programom posvećenim ikoni modernog džeza Ornetu Koulmenu dok je njegov kvintet zatvorio program festivala u VIP sali „Amazon“. Poseban prostor na ovoj manifestaciji poklonjen je evropskom džezu koji doživljava svoj procvat poslednjih godina. Neki od pionira evropskog džeza koji su doprineli uobličavanju autentičnog muzičkog izraza starog kontinenta posebno su istaknuti i ispoštovani na programskoj šemi. Uz veliki broj bendova iz Velike Britanije, Nemačke, Belgije i Holandije, najviše pažnje su privukli – trio francuskog pijaniste Marsiala Solala, koji je nastupio sa proslavljenim američkim saksofonistom Lijem Konicom, italijanski trubač Enriko Rava, stubovi holandskog džeza Miša Mengelberg i Hans Dalfer, švedski trio EST, poznati francuski virtuoz na harmonici Rišhar Galijano sa svojim Tangaria Quintetom, a prijatno su iznenadili i muzičari iz Istočne Evrope, posebno Dmitar Bodurov trio iz Bugarske i rumunski orkestar Fanfare Ciocarlia.

Prvi put Evropska radio difuzija (EBU) dodelila je dve nagrade nakon internacionalnog konkursa. Nagradu SENA za najbolji evropski mladi bend dobila je britanska grupa Empirical, a nagrada NORMA za najboljeg mladog solistu dodeljena je francuskom alt saksofonisti Adrijenu Amijeu. EBU takmičenje ima za cilj podršku, pomoć i svetsku promociju mladih džez talenata sa evropskog kontinenta.

U sali „Kongo“ su nastupali vodeći bendovi afro-američke tradicije – gospela, soula, bluza i hip-hopa.. Publika je imala priliku da uživa uz muziku grupa kao sto su Campbell Brothers, The Holmes Brothers, Keb’Mo & Band, The Roots i izvođačima poput atraktivne Indie i Snoop Doga..

Fuzija etno muzike različitih naroda sa džezom, u svetu veoma popularan pravac poznat pod imenom „world music“ imala je svoje predstavnike u orkestrima Jasmin Livi, Čana Domingeza, grupe Africando, argentinskog Bajofondo Tango Cluba… Nije zaboravljena ni elektronska muzika, te je na krovu Ahoj centra bila posebna pozornica za DJ majstore koji eksperimentišu sa džez muzikom.

North Sea festival, posebno onima koji dolaze prvi put, prosto zavrti mozak veličinom, imenima, bogatstvom i raznovrsnošću ponude. Ipak, činjenica je da ortodoksni holandski džez muzičari i dobar procenat najodanijih poklonika ove muzike ne dolaze na festival. Čuveni, svetski poznati džez trubač iz Haga, Ak van Rojen u neformalnom razgovoru rezignirano kaže da bojkotuje festival jer već godinama primećuje porast izvođača koji nemaju nikakve veze sa džezom. On smatra da je North Sea već dokazana institucija i da mu nisu potrebne „sumnjive“ zvezde pokupljene iz pop i rok muzike da bi privukle publiku. Za Rojena to više nije džez festival već, prosto, „muzički vašar“, pučka zabava bez velikih umetničkih pretenzija.

Da li je ovaj autentični velikan evropskog džeza u pravu, teško je reći. Nažalost, to je savremeni koncept većine najuspešnijih džez festivala na svetu. Vreme će pokazati da li je on koristan ili poguban za muziku koju zovemo džez.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kadrovi

14.april 2026. S. Ć.

Nova v.d. direktorka Kulturnog centra Beograda je glumica Jovana Petronijević

Nova v.d. direktorka Kulturnog centra Beograda, glumica Jovana Petronijević, poznata je po ulozi u „Kursadžijama“. Njeno iskustvo u vođenju ustanove kulture nije poznato

Lični stav

14.april 2026. Tihomir Dičić

Gradnja u Košutnjaku preti da ugrozi depo Jugoslovenske kinoteke

Planirana gradnja u ulici Miloja Zakića na Košutnjaku ugrožava bunkere u kojima se čuvaju nitratni filmovi arhiva Jugoslovenske kinoteke. Za ovaj previd možemo da krivimo raspis konkursa

Muzej Jugoslavije

14.april 2026. S. Ć.

Obavezno posetite Muzej Jugoslavije, preporučuje svetski magazin „Travel“

„Travel + Leisure", jedan od najuticajnijih svetskih magazina iz oblasti putovanja i kulture, uvrstio je Muzej Jugoslavije među svetske muzeje koje obavezno treba posetiti

Preporuka

14.april 2026. Sonja Ćirić

Srna, nov književni uzor devojkama u dvadesetim

Srna, glavni lik romana Nevene Milojević „Jednom ili dvaput“, ima sve osobine da postane nova junakinja sadašnjih devojaka u dvadesetim. I ne samo njima

Zrenjanin

13.april 2026. S. Ć.

Šta je planirano a nije urađeno u zrenjaninskoj godini Prestonice kulture

Grad Zrenjanin nije zvanično objavio spisak planiranih a nerealizovanih projekta tokom upravo završene godine Prestonice kulture. Spisak uopšte nije kratak

Komentar
Peter Mađar, lider opozicione Tise, obraća se svojim glasačima u tamnom manitilu sa tamnom kravatom i belom košuljom

Komentar

Kako je Peter Mađar pobedio Viktora Orbana

Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure