img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

North Sea Jazz festival, 13–15 jul, Roterdam

Džez sa Severnog mora

25. jul 2007, 15:36 Ljiljana Sađil
Copied

North Sea festival, posebno onima koji dolaze prvi put, prosto zavrti mozak veličinom, imenima, bogatstvom i raznovrsnošću ponude. Ipak, činjenica je da ortodoksni holandski džez muzičari i dobar procenat najodanijih poklonika ove muzike ne dolaze na festival

POČASNI GOST: Linkoln džez orkestar predvođen Vintonom Mersalisom

Čuveni North Sea Jazz festival održan od 13. do 15. jula u Roterdamu, sasvim je opravdao reputaciju najvećeg džez festivala na evropskom kontinentu. Od svog nastanka 1975. godine ova impozantna muzička manifestacija je toliko narasla da je postalo neophodno pronaći adekvatan prostor da zadovolji megalomanske organizacione zahteve. Od prosle godine festival je preseljen iz Haga u Roterdam, u moderno zdanje Ahoj centra koji pruža fantastične uslove i izvođačima i publici. Gradske vlasti ove velike holandske luke, svesne kulturnog značaja, ali i ogromne finansijske dobiti koju im festival donosi, od North Sea su napravili pravu turističku atrakciju. Roterdam je nedeljama živeo u džez euforiji, okićen zastavama, bilbordima, panoima festivala. Po ugledu na Bulevar sumraka, pločnik od stanice metroa do Ahoj centra bio je posut zvezdama sa imenima učesnika.

Tokom tri festivalska dana pod krovom gigantskog, modernog Ahoj centra, od ranog popodneva do duboko u noć, paralelno je tekao program u 15 različitih sala nazvanih po velikim svetskim rekama (Amazon, Nil, Hadson, Volga, Jenisej…). Publici se predstavilo oko 1200 muzičara u 180 bendova. Ahoj centar je dnevno pohodilo preko 20.000 posetilaca koji su sa ulaznicom vrednom 70 evra zaista imali priliku za nesvakidašnji užitak i instant upoznavanje sa najaktuelnijim zbivanjima na svetskoj džez sceni. Svaka pojedinačna, odlično opremljena sala predstavljala je iz večeri u veče do pet različitih koncerata koji bi se stilski mogli staviti pod isti šešir. Prateći simboliku neprekidnog kretanja i nepresušne kreativnosti koja je utkana u nazive koncertnih prostora, između je tekla reka posetilaca koja se slobodno razlivala po željenim koncertima, po brojnim kioscima sa hranom i pićem, izložbama fotografija, filmskim projekcijama na temu džeza, radionicama, otvorenim pres konferencijama, štandovima sa džez izdanjima i publikacijama… U atmosferi prave fešte, hiljade raspoloženih ljudi svih rasa i uzrasta neumorno se tiskalo od sale do sale po sopstvenom ukusu birajući program za sebe. Veliku pomoć publici pružali su pregledni, jasno štampani programi, putokazi, monitori i punktovi za informacije kao i vojska ljubaznih i predusretljivih redara. Pragmatični, severnjački duh organizatora je festival držao u savršenom redu, uprkos ogromnom broju posetilaca.

MEGAZVEZDE: Tradicionalno North Sea je u Roterdamu okupio veliki broj megazvezda džez muzike poput Orneta Koulmena, Čika Korije, Džošue Redmana, Džona Skofilda, Pola Enke, Dejva Holanda, Rendija Brekera, Džona Grifina, Dejvida Sanborna i mnogih drugih, kao i kultnih grupa kao sto su Steely Dan, SF Jazz Collective, Lincoln Jazz Orchestra, Rooths, Medeski, Buena Vista Social Club…

Ove godine počasni gost (artist in residence) festivala bio je trubač Vinton Mersalis, direktor Linkoln džez centra iz Njujorka. Kao veliki borac za očuvanje džez tradicije i autoritet na polju džez istorije, Mersalis je na čelu proslavljenog Linkoln džez orkestra od 1991. godine. Pokretač je brojnih obrazovnih programa i akcija vezanih za popularizaciju džez muzike i kreator izuzetno osmišljene programske politike ovog fantastičnog big benda. Na festivalu je nastupio tri puta – sa matičnim Linkoln džez orkestrom prve dve večeri, svirajući kompozicije inspirisane vozovima i programom posvećenim ikoni modernog džeza Ornetu Koulmenu dok je njegov kvintet zatvorio program festivala u VIP sali „Amazon“. Poseban prostor na ovoj manifestaciji poklonjen je evropskom džezu koji doživljava svoj procvat poslednjih godina. Neki od pionira evropskog džeza koji su doprineli uobličavanju autentičnog muzičkog izraza starog kontinenta posebno su istaknuti i ispoštovani na programskoj šemi. Uz veliki broj bendova iz Velike Britanije, Nemačke, Belgije i Holandije, najviše pažnje su privukli – trio francuskog pijaniste Marsiala Solala, koji je nastupio sa proslavljenim američkim saksofonistom Lijem Konicom, italijanski trubač Enriko Rava, stubovi holandskog džeza Miša Mengelberg i Hans Dalfer, švedski trio EST, poznati francuski virtuoz na harmonici Rišhar Galijano sa svojim Tangaria Quintetom, a prijatno su iznenadili i muzičari iz Istočne Evrope, posebno Dmitar Bodurov trio iz Bugarske i rumunski orkestar Fanfare Ciocarlia.

Prvi put Evropska radio difuzija (EBU) dodelila je dve nagrade nakon internacionalnog konkursa. Nagradu SENA za najbolji evropski mladi bend dobila je britanska grupa Empirical, a nagrada NORMA za najboljeg mladog solistu dodeljena je francuskom alt saksofonisti Adrijenu Amijeu. EBU takmičenje ima za cilj podršku, pomoć i svetsku promociju mladih džez talenata sa evropskog kontinenta.

U sali „Kongo“ su nastupali vodeći bendovi afro-američke tradicije – gospela, soula, bluza i hip-hopa.. Publika je imala priliku da uživa uz muziku grupa kao sto su Campbell Brothers, The Holmes Brothers, Keb’Mo & Band, The Roots i izvođačima poput atraktivne Indie i Snoop Doga..

Fuzija etno muzike različitih naroda sa džezom, u svetu veoma popularan pravac poznat pod imenom „world music“ imala je svoje predstavnike u orkestrima Jasmin Livi, Čana Domingeza, grupe Africando, argentinskog Bajofondo Tango Cluba… Nije zaboravljena ni elektronska muzika, te je na krovu Ahoj centra bila posebna pozornica za DJ majstore koji eksperimentišu sa džez muzikom.

North Sea festival, posebno onima koji dolaze prvi put, prosto zavrti mozak veličinom, imenima, bogatstvom i raznovrsnošću ponude. Ipak, činjenica je da ortodoksni holandski džez muzičari i dobar procenat najodanijih poklonika ove muzike ne dolaze na festival. Čuveni, svetski poznati džez trubač iz Haga, Ak van Rojen u neformalnom razgovoru rezignirano kaže da bojkotuje festival jer već godinama primećuje porast izvođača koji nemaju nikakve veze sa džezom. On smatra da je North Sea već dokazana institucija i da mu nisu potrebne „sumnjive“ zvezde pokupljene iz pop i rok muzike da bi privukle publiku. Za Rojena to više nije džez festival već, prosto, „muzički vašar“, pučka zabava bez velikih umetničkih pretenzija.

Da li je ovaj autentični velikan evropskog džeza u pravu, teško je reći. Nažalost, to je savremeni koncept većine najuspešnijih džez festivala na svetu. Vreme će pokazati da li je on koristan ili poguban za muziku koju zovemo džez.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Prestonica kulture

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Tihi početak godine u kojoj je Leskovac Prestonica kulture

Pre nego što je uobičajeno, u Leskovcu je počela Godina kulture otvaranjem izložbe koja postoji od 2024, bez medija i atmosfere kakva priliči ovakvom događaju. Bila je to direktiva Ministarstva kulture

Film i država

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Scenaristi: Zakon o autorskim pravima je fasadni, ne štiti stvaraoce

Nacrt zakona o autorskim pravima je fasadni zakon i ne nudi pravnu sigurnost stvaraocima koju zahtevaju direktive EU, iako je navodno rađen zbog usklađivanja sa EU, kažu scenaristi

Film i država

20.mart 2026. S. Ć.

Nacrt zakona o autorskim pravima oslanja se na zastarele EU direktive

Nacrt zakona o autorskim pravima urađen je bez konsultacije sa filmskim stvaraocima, u njemu nema ni reči o AI i ne oslanja se na najnovije direktive EU već na one iz ranijih godina

Božo Koprivica, tamni sako, bela košulja

In memoriam

20.mart 2026. Ivan Milenković

Božo Koprivica (1950-2026): Imalo je, imalo šta da se voli

Božo Koprivica bio je fudbaler, partizan i partizanovac, pesnik koji nije pisao pesme, pisac skokovite rečenice, namrgođeni dobri duh Beograda i jedne zemlje koja više ne postoji

Film

19.mart 2026. B. B.

„Gospodar Oluje“: Prva holivudsko-srpska koprodukcija uskoro pred domaćom publikom

Sniman u Hrvatskoj i u Beogradu, akcioni naučno-fantastični film „Gospodar Oluje“, prva holivudsko-srpska koprodukcija, imaće domaću premijeru 7. aprila

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure