O važnim ženama koje su bile ispred svog vremena a čije delo ovo društvo ne uvažava koliko uvažava dela njihovih kolega, govori najnoviji projekat DAH teatra
„One. Ispred svog vremena“ je najnovija produkcija DAH teatra, koju će premijerno pokazati od 15. do 17. januara u beogradskom KC „Parobrod“. DAH teatar je definiše kao multimedijalnu instalaciju koja spaja izložbu, živo izvođenje, instalacije, performanse, video rad i fotografiju, a njen naslov ukazuje na temu: žene, pionirke u svojim oblastima, koje ovo društvo nije prihvatilo.
Dijana Milošević, koautorka koncepta i režije (uz Jadranku Anđelić) ove instalacije, kaže za „Vreme“ da su ih „inspirisali životi konkretnih žena iz naše kulture “, i navodi primere Jelisavete Načić prve arhitektice u Srbiji i kompozitorke Ljubice Marić.
„ O Jelisaveti Načić se, koja je projektovala važne građevine kod nas, daleko manje zna nego o na primer Meštroviću, a sigurno su istog značaja, dok se muzika Ljubice Marić može meriti sa muzikom jednog Džona Kejdža o kome naravno svi znaju, a mi u našoj kulturi imamo takvu muzičku veličinu o kojoj znaju većinom u uskim muzičkim krugovima“, ističe Dijana Milošević koja je rediteljka DAH teatra i profesorka na Institutu za umetničku igru u Beogradu.
„Jelisaveta Načić je internirana u austrougarski logor 1915.godine zato što je projektovala slavoluk na kome je pisalo ’Još uvek nisu svi Srbi slobodni’. Radi se o velikoj ženi čiji je ceo život bio kao pobuna protiv nametnutih normi, običaja i očekivanja sredine. Ljubica Marić, bez obzira što je za života dobila velika priznanja pa je čak postala i članica Akademije nauka i umetnosti, njeno delo je skrajnuto i mnogi mladi muzičari nisu svesni njenog značaja za savremenu muziku. Ili Ksenija Atanasijević, filozofkinja, kojoj jednostavno nisu dali da ostane na Beogradskom univerzitetu kao predavačica samo zato što je žena, i time društvo lišili velikog filozofskog rada.“
Dijana Milošević kaže da je ta „pojava prisutna i dan danas“, čemu su uzrok i razlog „naravno patrijarhalni način mišljenja koji se teško menja, gde pre svega vidimo jednu veliku opresiju jednog nad drugim, konkretno muškaraca u odnosu na žene.“
„Radi se o mišljenju koje uvek polarizuje, koje stavlja na suprotstavljene strane jedne i druge, koje se boji različitosti, ispada, u krajnjem slučaju mišljenje kome je imanentan mrak a ne svetlo, smrt a ne život. To je mišljenje koje održava nasilje koje je stravično prisutno u društvu. Mislim da je taj način mišljenja u korenu ratova i konflikta koji se dešavaju svuda oko nas.“
Sudeći po sadašnjoj situaciji, pitanje je koliko će ta tema da bude – tema, jer „umnih žena ima u svim oblastima, pa ipak su malo reprezentovane u strukturama – dovoljno je da pogledamo samo Srpsku akademiju nauka i umetnosti. Pomenuti način mišljenja koji favorizuje jedne a potiskuje druge duboko je utkan u institucijama i neophodno je stalno ukazivati na njega da bi se razgradio.“
„Volela bih da naglasim da u ovom projektu učestvuju i umetnici i umetnice, jer jedino zajedno možemo da nešto promenimo“, kaže Dijana Milošević.
Jedan deo instalacije „One. Ispred svog vremena“ odnosi se na patrijarhalno ponašanje, zato što, objašnjava Dijana Milošević, ono ima za „cilj da kreira sistem koji će stalno držati jedne u povlašćenom a druge u podređenom položaju. Patrijarhalni način mišljenja na žalost nije svojstven samo muškarcima nego i nekim ženama, to je održavanje sistema koji neguje predrasude i osudu svake različitosti i prava na rodni i svaki drugi izbor i zato je jako opasan.“
Crkva, koja ima moć da utiče na promenu patrijarhalnog ponašanja, čini „potpuno suprotno. Svedočimo naporima crkve da opet ograniči slobodu žena da raspolažu svojim telom, koja osuđuje sve što nije heteroseksualno i vrlo često crkva je na strani najmračnijih nacionalističkih tendencija“, kaže Dijana Milošević.
Prava žena su jedna od osnovnih tema DAH teatra. U tom kontekstu, ima se utisak da je ova tema prisutnija u programima nezavisne scene od državne, iako ova druga ima veći uticaj.
Dijana Milošević kaže da „nezavisna scena često jeste daleko hrabrija jer je, jednostavno rečeno, nezavisna. Ali ja ne smatram da je ta podela na institucionalnu i nezavisnu scenu nešto što nas vodi ka nekom dobrom ishodu, mislim da smo svi deo jedne kulture i javnog života i da svako može da doprinese ali i odmogne situaciji. A ko ima veći uticaj to mislim da počinje takođe da se menja, zavisi sa kojom generacijom komuniciramo.“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Trospratna podzemna garaža u Skerlićevoj ulici je na 10 metara od depoa Narodne biblioteke Srbije, upozorava Plenum ove ustanove i pokušava da peticijom spase celokupno pisano blago Srbije
Goran Vasić v.d. direktor Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture poslao je bez znanja zaposlenih Predlog o ukidanju statusa spomenika kulture za kompleks Generalštaba, tvrde oni, i zato traže od onih koji su ga i postavili na to mesto, od Vlade Srbije, da ga smene
Izložba „Partibrejkers – biti samo svoj“,povodom 40 godina od izdavanja prvog albuma ovog čuvenog benda, priča o Canetu, Antonu, Ljubi i Manzaneri koji su definisali rokenrol u jugoslovenskm krajevima
Laž je moćan alat, s njom možete da postignete sve. Ali i istina je moćna. Ako želite da prihvatite istinu, onda to ne možete da uradite parcijalno, morate odlučiti da li želite da znate i prihvatite kompletnu istinu i živite u skladu s njom, ili morate da istrajavate u lažima koje mogu bolje da vas utješe. Crvena ili plava pilula
Ko osuđuje režimsko targetiranje ljudi iz medija, nevladinog sektora, opozicije i univerziteta, ne sme pristati ni na ova uperena protiv urednika i novinara RTS-a
Lišiti slobode Dejana Ilića, intelektualca besprekorne životne i radne biografije, bez iole smislenog povoda, samo je jedan od brutalnih pokazatelja da se režim okrenuo protiv sopstvenih građana i da ulazi u fazu terora
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!