
Izložba
Napor za ponovnim uspostavljanjem emocija
Napor da se od emocionalne pustoši dođe do živosti, tema je u izložbe poljske umetnice „Odmrzavanje osećanja“ Malgožate Njeđelko u CZKD-u
Iako je na programu obično oko ponoći, „Kulturni dnevnik“ je među 50 najgledanijih emisija RTS-a, što govori i o ovoj emisiji a i o interesovanju gledalaca za aktuelnosti u kulturnoj sceni
Kad se pre 10 godina pojavio na Prvom programu RTS-a, „Kulturni dnevnik“ je ocenjen kao „kulturna revolucija na domaćem televizijskom nebu“. Danas ova svakodnevna emisija naravno da nije atrakcija jer je odavno postala uobičajen način da se sazna šta je aktuelno i važno na domaćoj kulturnoj sceni ali, gledano u odnosu na celokupni program, još uvek je – retkost.
Snežana Stamenković Jojić, urednica „Kulturnog dnevnika“, slaže se „da bi trebalo više i češće na RTS-u i svim ostalim kanalima govoriti o kulturi. Mislim da mi i zbog toga pokušavamo da budemo ogledalo, da svakome pružimo opštu sliku dnevnih događaja u kulturi“.
Između prve emisije, koja je emitovana 17. februara 2014. i danas, prošlo ih je 2471. Reporteri „Kulturnog dnevnika“ su bili na premijerama, festivalima, izložbama, izložbama, bili su u epicentru kulturnog života zemlje, a o kulturnim događajima su izveštavali i iz evropskih i svetskih prestonica. Za „Kulturni dnevnik“ su govorili Ljubomir Simović, Dušan Kovačević, Matija Bećković, Emir Kusturica, Orhan Pamuk, Erik Emanuel Šmit, Nikita Mihalkov, Salman Ruždi, Met Dejmon, Monika Beluči, Džoni Dep, Alen Badju, Milovan Danojlić, Peter Handke i mnogi drugi koji kreiraju svetsku kulturnu scenu.
Snežana Stamenković Jojić podseća da je ideja tadašnjeg direktora RTS-a Nikole Mirkova bila da kulturi treba vratiti pravo mesto, i da je zahvaljujući njegovoj istinitoj i predanoj posvećenosti kulturi, umetnosti i televiziji, pokrenuta ova emisija, ko i da je njen vizuelni identitet osmišljavao dugogodišnji kreativni direktor RTS-a Boris Miljković.
„Osim za aktuelna dešavanja, otvorili smo prostor za kritiku, polemiku, pokretali smo dijalog, mada smo ne retko nailazili na ljude kojima dijalog ne odgovara“.
Prilikom biranja informacija i tema, objašnjava Stamenković Jojić, prioritet su dnevni događaji. „Pri tom, trudimo se da razbijemo predrasudu da kultura nije za svakog, pa zato govorimo i o onoj popularnoj, ali, naravno, uvek vodimo računa da ne izađemo iz okvira kulturnog.“
Postoji mišljenje, kaže Snežana Stamenković Jojić da „Kulturni dnevnik“ nema publiku, i zbog teme a i zbog izuzetno kasnog termina u kom se emituje. „Odgovor na to je činjenica da smo mi među 50 najgledanijih emisija RTS-a. To znači i da mi imamo publiku, a i da ljude interesuje kultura“, kaže za „Vreme“ Snežana Stamenković Jojić.
Deseti rođendan „Kulturni dnevnik“ proslavlja sutra, u Holu RTS, uz tortu i Big bend RTS-a.
Napor da se od emocionalne pustoši dođe do živosti, tema je u izložbe poljske umetnice „Odmrzavanje osećanja“ Malgožate Njeđelko u CZKD-u
Tonino Picula je u Strazburu govorio i o odnosu Srbije prema svom kulturnom nasleđu, a Evropski parlament je slučaj Generalštab ocenio kao rastuće političko mešanje u sistem zaštite
„Plakati“ Rastka Ćirića u Muzeju primenjene umetnosti, osim što najavljuju neki kulturni događaj, ujedno i pripovedaju o dešavanjima na našoj sceni proteklih decenija. Otud i kovanica u naslovu koja ih opisuje
Danas se različiti oblici filmske pop kulture – koji su dugo bili marginalizovani – sve više priznaju kao autorski. Upravo pop kultura, kao “kulturna koža”, prvi sloj, često najviše govori o nama. Slično se dešava i sa žanrovskim filmom – njegova varijanta umetničkog žanra ili takozvanog “uzdignutog žanrovskog filma” trenutno doživljava izvanredno vreme
Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora
Istorijska šansa Srbije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve