
Izložba
Zograf: Snovi, moja dugogodišnja opsesija
Naslov izložbe radova Aleksandra Zografa, „Hvatač snova“, otkriva njenu temu i interesovanje autora koje on opisuje kao dugogodišnju opsesiju
Proglašenje dobitnice nagrade „Žanka Stokić“, koja je najveće priznanje za glumice, kasni godinu dana. Organizatori nemaju odgovarajuće objašnjenje
Iako je trebalo, prošle godine nije proglašena dobitnica glumačke nagrade „Žanka Stokić“, a trebalo jenema nikakvih naznaka da će njeni osnivači do kraja ove pozorišne sezone raspisati novi konkurs.
„Žanka Stokić“ je, zajedno sa Dobričinim prstenom, najvažnija glumačka nagrada u Srbiji. Dodeljuje se glumicama koje su svojim radom izuzetno doprinele srpskoj filmskoj, televizijskoj, i pozorišnoj umetnosti.
Njeni osnivači su Narodno pozorište u Beogradu, „Večernje novosti“ i Grad Požarevac.
Nagradu je inicirala Mira Stupica 2003. godine, tokom proslave šezdesetogodišnjice njenog rada kad su joj kolege dodelili titulu „Najveće srpske glumice prošloga veka“.
„Nisam ja najveća srpska glumica prošloga veka. Najveća glumica koju je srpsko pozorište imalo je Žanka Stokić, koja je nepravedno zaboravljena, a toliko je zadužila pozorišnu umetnost i našu kulturu. Zato molim našu kulturnu javnost da Žanku Stokić vrati na mesto koje joj pripada, i predlažem da se ustanovi glumačka nagrada koja će se zvati po njenom imenu“, rekla je Mira Stupica.
Od tada, nagrada je dodeljivana svake godine, a onda je 2019. odlučeno da postane bijenalna.
Tanja Bošković je trenutno poslednja dobitnica nagrade „Žanka Stokić“. Žiri je odluku doneo i saopštio 2021. godine, a nagrada je Tanji Bošković uručena naredne godine. Dakle, već treću godinu od proglašenja odnosno dve od dodeljivanja, na nagradu „Žanka Stokić“ se zaboravilo.
Molina Udovički Fotez, direktorka Drame Narodnog pozorišta s kojom smo juče razgovarali o ovome, kaže da „nagrada nije ukinuta“, čudi se „kako je već prošlo toliko vremena“, i ne zna zašto je napravljena pauza. Odgovornost prebacuje na „Večernje novosti“ zato što „oni su novinari, oni su i do sad vodili računa o tome“.
Uzgred pominje da se kasni i sa nagradom „Petar Banićević“.
Inače, to je nagrada koju Narodno pozorište dodeljuje mladom glumcu ili glumici, dakle nagradu koja osim Narodnog pozorišta nema ni jednog drugog ni osnivača ni organizatora od koga bi vreme njenog dodeljivanja moglo da zavisi, pa eto, ipak kasni.
Danas, iz „Večernjih novosti“, o sudbini „Žanke“ urednik kulturne rubrike Branislav Đorđević kaže za „Vreme“ da su se upravo dogovorili da će oni „kao i uvek, a u dogovoru sa Narodnim pozorištem i u zavisnosti od njihovog repertoara i obaveza, otvoriti konkurs za nagradu ’Žanka Stokić’ tokom ove godine“.
Šta se čekalo do sad, ni jedni ni drugi nemaju odgovarajuće objašnjenje.
Naslov izložbe radova Aleksandra Zografa, „Hvatač snova“, otkriva njenu temu i interesovanje autora koje on opisuje kao dugogodišnju opsesiju
Pozorište „Pinokio“ otvara prvu pozorišnu scenu za bebe „Kolevka teatar“ predstavom „Zora i San“, u kojoj učestvuju i gledaoci - bebe
Rezultati vojvođanskih konkursa za kulturu neskriveno ukazuju da Pokrajina ne želi da pomaže one koji su podržali studente. A to su Sterijino pozorje, Egzit, Akademija umetnosti, Tvrđava teatar, Šekspir festival, Akademska knjiga...
U utorak 3. juna, dodelom nagrada i programom pod nazivom Epilog u ritmu, završeno je jubilarno 70. Sterijino pozorje. Ovaj festival je tačna slika situacije u kojoj se nalazi naše pozorište uvek – čak i onda kada pozorišna javnost nije zadovoljna načinom podele nagrada, ili onda kada se čini da selekcija nije “pravedna”. Zato u ovom tekstu neće biti reči o svih 12 predstava (devet u takmičarskom programu i tri u Krugovima), koje je odabrala selektora Ana Tasić, već o pokušaju da se uhvati slika naše teatarske situacije
Snežana Mijić je slikarka, konzervatorka u “Galeriji Matice srpske”, trenutno na doktorskim studijama primenjene umetnosti i dizajna na novosadskoj Akademiji umetnosti. Neposredan povod za naš razgovor je njena izložba “O svinjama sve najlepše”, u Kulturnom centru “Laza Kostić” u Somboru. Kustoskinja Iva Leković piše u katalogu: “Zoopraksiskop Snežane Mijić polazi od jednostavne zamisli koja se mutiplikuje u nekoliko pravaca tumačenja. Uzimajući motiv svinje iz fotografske serije životinja u pokretu Edvarda Mejbrida, koga možemo smatrati pionirom multimedijalnih i intermedijalnih istraživanja, autorka preispituje odnos tradicionalnih i novih medija, ujedno skicirajući i (uvek) aktuelno stanje društva”
Intervju: Tužiteljka Bojana Savović
Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve