
Otpor cenzuri
Počinje Ne:Bitef sa predstavama koje je odbio Odbor Bitefa
Sve ono što nije moglo da se vidi na 59. Bitefu, biće prikazano na Ne:Bitefu kao znak nepristajanja na cenzuru i ostale vrste sputavanja slobode

Mnoge biblioteke neće imati novac da plaćaju tarifu za naknadu izdatih knjiga, pa će od 1. januara ili morati da prestanu s radom, ili će protiv njih biti pokretane tužbe
Bibliotekarsko društvo Srbije poslalo je u sredu premijeru Milošu Vučeviću dopis kako bi mu i u papirnoj formi predočilo da će odluka o plaćanju tarife za pozajmljene knjige bitno ugroziti javne biblioteke, a vrlo moguće da će mnoge i zatvoriti.
Na mejl koji su mu poslali 1. oktobra i na pre toga upućeni javni apel, niko ni iz Vlade ni iz resornog Ministarstva kulture nije reagovao, a 1. januar 2025. od kad će po pomenutoj odluci na svaku pozajmljenu knjigu ili publikaciju javne biblioteke plaćati 15 dinara za autorska prava.
Uvođenje tarifa za pozajmicu knjiga predviđeno je Zakonom o autorskim pravima. Tim zakonom je regulisano da se novac od plaćanja tarifa uplaćuje Organizaciji za ostvarivanje reprografskih prava (OORP), a da ih ona raspoređuje piscima i prevodiocima.
Ovaj zakon je urađen po ugledu na evropske, kod nas je izglasan još pre 10 godina, ali će tek sad biti realizovan.
I sve bi bilo u redu, jer niko nema ništa protiv autorskih prava, da tu tarifu ne treba da plaćaju same biblioteke odnosno osnivači, kako piše u dokumentu „Tarife naknade za davanje na poslugu originala i umnoženih primeraka autorskih dela izdatih u štampanoj formi“.
Javne biblioteke to ne mogu da plaćaju, jer nemaju sopstveni novac. Te naknade su oko 50 odsto godišnjeg budžeta koje dobijaju za nabavku knjiga velike biblioteke, a za većinu, jer dominiraju male biblioteke, taj iznos je veći od njihovog budžeta.
One najmanje, koje uopšte nemaju budžet za nabavku knjiga već ih dobijaju od Ministarstva kulture, neće moći ničim da plate tu tarifu i biće u prekršaj i doći će do utuživanja već nakon prvog kvartala..Ne treba zaboraviti da ima biblioteka koje čak ni ne naplaćuju članarinu.
Tarife neće plaćati nacionalne biblioteke, visokoškolske i školske biblioteke i univerzitetske biblioteke. Ugrožene su javne biblioteke, njih oko 530 u Srbiji.
U mnogim mestima Srbije biblioteke su jedina mesta kulture i kulturnih dešavanja.
Prema proračunu pomenute Organizacije za ostvarivanje reprografskih prava, na godišnjem nivou tarife bi za celu Srbiju iznosile 190.000 evra. U Hrvatskoj i Slovenije ovi troškovi ne plaćaju biblioteke, već se novac odvaja iz državnih budžeta.

Sve ono što nije moglo da se vidi na 59. Bitefu, biće prikazano na Ne:Bitefu kao znak nepristajanja na cenzuru i ostale vrste sputavanja slobode
„Ovo je nov festival, i nema nikakve veze sa Festom, niti je njegova zamena“, kaže Igor Stanković, jedan od inicijatora Beogradskog filmskog festivala koji će od 30. januara do 6. februara prikazati najnovije meinstrim naslove

Debi album Peti Smit jedan je od temelja savremenog rokenrol izraza. Poseban doprinos Peti Smit rok muzici počinje već sa načinom na koji je zavrtala reči, razvlačila ih, uživala u njima i istovremeno im menjala smisao kroz izgovor, uz nezaboravno strasno podvriskivanje prepuklim glasom, kao da se svađa sa samim rečima dok ih izgovara, raspravljajući se sa celim svetom

Dražen Lalić, Dvije kuće iznad mora; TIM press, Zagreb 2025.

Kako je ovde tako zeleno?, režija Nikola Ležaić, igraju Filip Đurić i Izudin Bajrović
Odlazak najboljeg evropskog trenera
Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve