img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Ćirilična luda kuća

05. mart 2014, 12:02 Dragan Ilić
Copied

Jedna od televizija u Srbiji sa nacionalnom pokrivenošću je TV „Happy“. Mora se priznati da je od početka bila svrstana u drugu kategoriju, što zbog kontroverznog vlasnika Peconija, što zbog nejasnog programskog koncepta. Pre podne emitovali su crtaće, posle toga rijaliti programe, a uveče reprize domaćih serija i filmova, ili rijaliti u sopstvenoj produkciji („Parovi“, „Dvor“). Danas emituju jutarnji program koji počinje u 5 časova – „Dobro jutro, Srbijo“.

Ovog trenutka je koncept manje-više isti, uz neobičan porast sopstvene produkcije. „Happy“ je u najvećoj meri „domaća“ televizija u Srbiji, po formi i sadržaju, strano je samo ime i to je svojevrstan paradoks. Imate „Sudbine“ sa kvaziistinitim životnim pričama u izvođenju naturščika, „Provodadžiju“, „Poštara“, „Natkuvavanje“, „Laku lovu“ ili šou u kojem tajno popravljate automobil svojim prijateljima – srpski „pimp my ride“.

Ukoliko po podne uključite TV, otprilike u vreme kada se ljudi vraćaju sa posla, dočekaće vas kopija „Grand parade“ sa pevanjem i skečevima. Ovaj spektakl se potpuno opravdano zove „Čađava mehana“, jer odlično prikazuje atmosferu dobrog provoda – kakav se ovde zamišlja. Neprekidna đuska uz pevaljke, ludilo zezanje! Ako nije čađavo, onda je tu „Glamur“ pa sve sija.

„Happy“ je možda poslednja „velika“ televizija u Srbiji koja čuva princip kopiranja poznatih TV formata i stvaranje originalnih srbizovanih verzija. Priznajem da imam razumevanja za taj antiglobalistički pristup – jer kakva je to pamet i kreativnost zaštitila brojanje poena u kvizovima, oblik scenografije, ili način komunikacije sa takmičarima. Zato TV „Happy“ ima svoju verziju svih emisija koje emituje konkurencija, pa bi zanimljivo bilo uporediti procente proizvedenog programa po TV stanicama.

Ipak, dva „formata“ su osnovno obeležje ove televizije, jer savršeno oslikavaju dva glavna elementa njenog identiteta.

Prvi je kvazirijaliti program kontroverznog i eksplicitnog sadržaja koji se emituje u večernjim časovima. To je famozna „Luda kuća“, kopija Džerija Springera, gde voditelj – krunisani kralj „treš TV-a“ – prolazi kroz sve glavne socijalne situacije u Srbiji danas. Sponzoruše, silikoni, preljube, homofobija, razvaljene porodice, narkomanija, šta god poželite – tu je! Ma kako napeto bilo, moram priznati da je „Luda kuća“ dovela konflikt u Srbiji na male ekrane u veoma verodostojnom obliku, toliko verodostojnom da RRA redovno opominje ovu TV stanicu zbog neadekvatnog sadržaja programa. Metafizičko pitanje koje stoji iza principa „Lude kuće“ jeste: gde su granice medija i stvarnosti, gde su granice dobrog ukusa, gde su granice malograđanskog morala koji živi u „Ludoj kući“ ali mu ona smeta na TV ekranu. Baš kao što je u rijaliti programu „Dvor“ Peconi pokazao Srbiji kako izgleda tranzicioni raj za žestoke momke i njihove pratilje, tako je i voditelj Dule Car pokazao kako izgledaju mnoge porodice u „Ludim kućama“. Ne verujem da emisija ima katarzičan efekat na publiku, jer poput tabloida manipuliše skandalom, ali definiše Televiziju „Happy“ kao jedinu preostalu komercijalnu TV stanicu koja nije uglavljena u strane (uglavnom zapadne) TV formate.

Drugi „stub“ TV programa je Milomir Marić i njegova „Ćirilica“. Apsolutno sve što sam rekao za „Ludu kuću“ važi i za „Ćirilicu“, samo treba dodati višedecenijsko medijsko novinarsko iskustvo autora. OK, jasno je da „Ćirilica“ treba da bude srpski odgovor na čuveni hrvatski šou Denisa Latina „Latinica“, gde se postavljaju zabranjena pitanja. Čak je i scenografija slična. Danas je ovo politički šou koji se razlikuje od konkurencije na domaćim televizijama. Razlika se ogleda u izboru gostiju, jer „kod Marića“ možete videti sagovornike koje druge TV stanice ignorišu, svesno izbegavaju ili jednostavno ne umeju da prepoznaju. U nekoliko različitih emisija, Marić (a prvenstveno u „Ćirilici“ i „Golom životu“) osvetljava aktuelnu situaciju u Srbiji u istorijskom kontekstu – jer nismo mi od juče, živeli smo u nekoliko država tokom poslednjih 30 godina. Ma kako prezrivo gledali na „Happy“, pre ili kasnije, svi nekako sednu u te Marićeve fotelje i shvatimo da ih on već decenijama poznaje i prati – da nije novinar, rekao bih da je policajac. Zato me emisije podsećaju na informativni razgovor, ali sa onim „dobrim islednikom“ koji će od vas u prijateljskom ili kafanskom razgovoru uvek izvući više nego što ste želeli da kažete. Problem nastaje što u „Ćirilici“, kao u „Ludoj kući“, svi znamo šta ne valja – ali uglavnom nemamo rešenje za probleme.

Sve prethodno navedeno dovelo je do rasta rejtinga i gledanosti TV „Happy“, dojučerašnjeg autsajdera. Tu treba svakako dodati produženi efekat krize, gde „Happy“ postaje ogledalo dugotrajne i neuspešne tranzicije. Slikovito rečeno, kao u reklami za šporet „smederevac“, vraćamo se grejanju na čvrsta goriva, samo će baba umesto cepanica da podloži pelet! A možda će, blago babi, „smederevca“ podložiti ona njena unuka sa silikonima što se slikala za „Playboy“ – takođe iz reklame!

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Beogradska filharmonija

25.januar 2026. S. Ć.

Sindikat muzičara: Ministarstvo kulture postupa mimo zakona

Sindikat muzičkih umetnika u otvorenom pismu poručuje Ministarstvu kulture da poštuje zakon i da raspiše konkurs za direktora Beogradske filharmonije, jer izbor Bojana Suđića nije po zakonu

Berlinare

25.januar 2026. S. Ć.

Festival u Berlinu: Iz Srbije „Imaginarni brojevi“ i dve koprodukcije

„Imaginarni brojevi“ je prvi kratki igrani film koji će se iz Srbije takmičiti u Berlinu nakon osam godina. Na Berlinaru će biti i dva filma u kojima je Srbija koproducent

Kultura sećanja

25.januar 2026. S. Ć.

Kome smetaju spomenici Pekiću i Narodnim herojima

Ovog vikenda u Beogradu oskrnavljena su dva spomenika: Borislavu Pekiću na Cvetnom trgu i Narodnim herojima na Kalemegdanu. Obesna mladež, desničari, ili vlast – ko je kriv

Država i film

25.januar 2026. Sonja Ćirić

Da li će reditelji i producenti doći na panel Filmskog centra i NAFFIT-a

Filmski centar Srbije pozvao je reditelje i producente na panel koji na Zlatiboru organizuje sa NAFFIT-om, Nacionalnim festivalom filma i televizije za "lojalne i podobne", koji je, kao i cela filmska branša, prošlog septembra bojkotovao

Ministar kulture

23.januar 2026. Sonja Ćirić

Zaposleni Republičkog zavoda: Ministar Selaković nam preti zbog Generalštaba

Izjavu ministra Selakovića da „ovu bandu treba rasturiti“ zaposleni u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture doživeli su kao ličnu pretnju, a lako im je da dokažu da su sve njegove optužbe neistinite

Komentar
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Blokada Filozofskog fakultta u Novom Sadu

Komentar

Šta bi naprednjaci dali da su Jelena Kleut

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure