Ploča i spomenik četničkom vođi Draži Mihailoviću podignuti su tokom devedesetih godina na Ravnoj gori, što je označilo prvi korak ka oživljavanju Ravnogorskog pokreta. Kao kazna za sva jednopartijska tumačenja istorije od 1941. naovamo, kao izraz frustracije pobeđenog ili eskalacije nacionalizma, tek krajem XX veka u Srbiji je došlo do ekstremnog buđenja četništva i njihovog, opet, jednostranog tumačenja istorije. Po tom tumačenju, kako je vreme pokazalo, ni Ravna gora nije smela ostati jedino spomen-obeležje đeneralu Draži.
Kada su Ivanjičani prvi put pitali svoje gradske vlasti da u centru grada, rodnom mestu Draže Mihailovića, podignu spomenik svom četničkom vođi, socijalisti su im odbrusili da o tome mogu samo da sanjaju. Krajem aprila 2003. godine, povodom 110. godišnjice rođenja Mihailovića, u Ivanjici je otkriven njegov spomenik. Visok 2,3 metra i postavljen u parku ispred nekadašnje zgrade Kušića-hana, sada pretvorene u „Čičin dom“. Centar Ivanjice danas čine spomenik Draži Mihailoviću, Muzej Ravnogorskog pokreta i spomen-česma.
Povodom 60. godišnjice Mihailovićevog pogubljenja, 2006. godine, na Trgu đenerala Draže u Lapovu otkriven je spomenik Čiči, visok 4,6 metara. Za njegovu izgradnju dijaspora u Americi prikupila je oko 5000 dolara, a sredstva su obezbedili i Ministarstvo za dijasporu, Ministarstvo kulture i Ministarstvo za trgovinu, turizam i usluge.
Posle 2000. godine u Republici Srpskoj, u Petrovu na Ozrenu takođe je nikao spomenik Draži Mihailoviću, a u Udruljama (danas se pominje kao Draževina) kod Višegrada i čitav spomen-kompleks. U Draževini, gde je Draža i uhvaćen, postavljen je „onaj poznati“ spomenik iz Brčkog, koji je tamo em bio uništavan, em na kraju i zakonom zabranjen jer je „vrijeđao druge narode Distrikta“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Upozorenjem nadležnima da zidanje podzemne garaže na Svetosavskom platou ugrožava pet miliona bibliotečke građe, zaposleni u Narodnoj biblioteci Srbije obeležili su 193.rođendan ove jedinstvene ustanove u državi
Najnoviji konkurs Ministarstva kulture za otkup knjiga obuhvata izdanja koja su objavljena prošle i ove godine, iako budžet za tu namenu nije udvostručen. Takođe, smeju da konkurišu samo knjige na ćirilici
"Vreme" saznaje da, kao i Fest, i ovogodišnji Martovski festival neće moći da se održi u zakazanom terminu. Razlog je isti: Skupština grada nije obavila svoj deo posla
Učestvovati na Pesmi za Evroviziju i javno, na nacionalnom programu, pokazati svoj stav kao znak protesta, rizikovati da će tvoja pesma zbog toga dobiti manje glasova, kao i da ćeš sutra snositi posledice na poslu, možda je čak i jači gest nego odustati
“Veliki Danilo Kiš jednom je prigodom napisao kako ne želi živjeti u miru sa čitavim svijetom, već sa samim sobom, a to je negdje okvirno i moja deviza, s tim da bih ja još samo nadodao kako bi se vjerojatno već odavno predao da imam kome. Shodno tomu, da li će crkveni mehanizam na ovim prostorima postati nešto više od križarskog pohoda na slobodu duha, te da li će političke strukture ovdje biti ikad više nešto drugo od, načelno, kriminalnih, mene ne opterećuje odviše, ali sam siguran da doprinositi njihovu porazu, svaki dan u svakom pogledu, i te kako ima smisla – mišlju i djelima”
Zašto su đački zvižduci najjezivije svedočanstvo, a nazivanje studenata „srpskim ustašama“ – nisu. I zbog čega Vučić i Diodik posle „Jači smo od sudbine“ u duetu pevaju „Mir, brate, mir“ uzdajući se milost stranaca
„Češljanje“ nevladinih organizacija je obračun sa kritičarima režima. Da nije, tužilac bi prvo pokucao na vrata Ane Brnabić koja je bila udarna igla USAID-a. Ovi koje „češljaju“ su za Anu treća liga
Mlad i pametan svet pokuljao je na ulice i sa sobom poneo duhovitost. Humor je važan za oslobađanje od straha, ali ne samo to – on je supstancijalno politički
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!