img
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Dodela Oskara

Ceremonija kazni

29. mart 2002, 22:10 Maja Uzelac
Copied

Promovisanjem Blistavog uma u hit večeri, potpuno nehotično, ali time ne manje stvarno, Holivud je ove godine u dobroj meri izbegao sramotu koja ga već godinama, povodom dodele Oskara, prati

Činjenica da su filmu Blistavi um o šizofrenom matematičaru nobelovcu Džonu Forbsu Nešu otišle dve od glavnih (za najbolji film i najbolju režiju – Ron Hauard) i dve poprečne statuete (za najbolju epizodnu ulogu – Dženifer Koneli i za najbolji adaptirani scenario) ne čini ga time manje dobrim. Matematički gledano, osa njegovih Oskar-pozitivnih osobina nema nijednu tačku preseka s osom njegovih filmski pozitivnih osobina: statuete su mu otišle a konto Kišni čovek–Moje levo stopalo–Forest Gamp–Miris žene–Sjaj tearjerker ugođaja s ovih dana toliko obaveznim patriotskim touchom, a dobar je film uprkos tome. Zadatu temu: ludi/hendikepirani junak plus istinita priča, Ron Hauard je obradio na najčudniji od načina na raspolaganju. Nešovu paranoidnu šizofreniju on tretira kao osnovu za triler, koji, po ugledu na špijunske filmove četrdesetih, njegov junak gradi u svom blistavom umu s ugrađenom greškom. Nešova bolest je, implicira Hauard, bila posledica fatalne potrebe retke u njegovoj profesiji: da, osim pametnog, ima i interesantan život. Ako mu je taj prepotentni pokušaj i bio surovo osujećen kada je stigao na psihijatrijsko odeljenje, film o tome ispao je fantastično interesantan paražanrovski spomenik toj težnji. Promovisanjem Blistavog uma u hit večeri, potpuno nehotično, ali time ne manje stvarno, Holivud je ove godine u dobroj meri izbegao sramotu koja ga već godinama, povodom dodele Oskara, prati.

A ako Rasel Krau i nije dobio drugog Oskara za ovu ulogu, razlog je opet kalkulantske prirode: bila bi to jedna nagrada previše za lik čiji opis u jednoj rečenici glasi potpuno isto. Da, drugim rečima, Dastin Hofman, Denijel Dej Luis, Tom Henks, Al Paćino ili bar iritantni Džefri Raš nisu već dobili svoje figurine, ne bi se dogodilo ono što su američki kritičari i izveštači kvazi-politički-korektno već unapred nazivali afroameričko veče: Oskaru Hali Beri (za Bal monstruma), prvom koji je jedna crna glumica dobila za glavnu žensku ulogu, pridružio se, dakle, i Oskar Denzela Vošingtona (za Dan obuke), koji je Sidniju Poatjeu, dobitniku Oskara za životno delo, iskreno patetično, dakle dirljivo, poručio kako će se na njega ugledati zauvek.

Holivud, naravno, nije mogao da dozvoli da antididaktički sentiment poput onog koji zrači iz ludističkog manifesta Mulen ruža bude nagrađen za bilo šta osim neopozivo superiorne scenografije i kostima. U pitanju su, inače, kategorije koje u Srbiji gotovo da i ne postoje pa se u komentarisanju nagrada i ne pominju, dok se u Holivudu njihova tradicionalno ogromna uloga tradicionalno potcenjuje. Ne treba zaboraviti da je Baza Lurmana, tvorca Mulen ruža, Holivud još pre ceremonije kaznio za ovu opasnu tendenciju zlikovački mu uskrativši nominaciju za režiju. Ova grozna činjenica donekle je potisnuta ispravljanjem nepravde prema godinama potcenjivanom Ronu Hauardu (Čaura, Vilou, Novine, Morska sirena u Njujorku, Grinč), a još i više olakšanjem pred relativno srećnim završetkom fame o Gospodaru prstenova i Padu crnog jastreba. Prvi je, nakon 13 predviđenih nominacija, pokupio samo nagradu za kameru (uostalom, otetu od ekipe Amelije Pulen), specijalne efekte, šminku i originalnu numeru, dok je drugi nagrađen za montažu i zvuk, ponovo oštetivši Mulen ruž. Zadržavši se na prošlogodišnjoj sramoti vozdizanja Gladijatora, zvanični Holivud je ipak izbegao da ove godine, na primeru Pitera Džeksona i (ponovo) Ridlija Skota, zakuca pravilo koje, još od Džemsa Kamerona, lebdi u vazduhu: da bi postao visokopriznat, dobar reditelj mora da postane loš reditelj.

Ovogodišnja dodela ostaće ipak zapamćena i po tome što je, posle desetak godina, jedan film koji u jednoj kategoriji jeste zaista najbolji, takvim i proglašen. Radi se, za poznavaoce očekivano, o animiranom filmu Šrek. Njegov Oskar još jednom je potvrdio da se subverzivni i na bilo koji način „preterano zanimljivi“ sadržaji, te moralno nepodobne poruke mogu s uspehom i bez kazne plasirati još jedino u crtaću. S ovim saznanjem već godinama deluju tvorci Simpsonovih, kao i autori Južnog parka, pa je animacija postala jedno od poslednjih utočišta za hrabre i mudre.

Izbor Ničije zemlje Danisa Tanovića za najbolji strani film potvrdio je ono o čemu više ni najnaivniji među idealistima nisu imali nikakvih sumnji: ova kategorija američkom establišmentu služi isključivo za političko potkusurivanje i/ili podršku u tom trenutku aktuelnim evropskim državicama. Tako se jedino i moglo dogoditi da jedna antifilmična, ultimativno dosadna i rediteljski nepismena, politički podobna pričica uzme Oskara u konkurenciji s jednim od najzrelijih, najintrigantnijih evropskih ostvarenja poslednjih godina, što je sve, a sigurno i više od toga: Čudesna sudbina Amelije Pulen Žan-Pjera Ženea.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

Evropska nagrada Novosadskom džez festivalu

Novosadski džez festival dobio je evropsko priznanje za muzičke festivale, jednoglasnom odlukom žirija

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Prvi ovogodišnji festival u Beogradu koji izgleda kao festival

Festival autorskog filma se medijski dočekuje kako dolikuje velikom festivalu, a i selektovani filmovi odgovaraju njegovoj odrednici da prikazuje nagrađene filmove. Fest, Bitef, Bemus i Oktobarac nisu dostigli svoje odrednice

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Knjige

18.novembar 2026. Goran Stojanović

Politička anatomija jedne iščezle mogućnosti

Dejan Jović, Otpor intelektualaca, Akademska knjiga, Novi Sad, 2025.

Komentar
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure