img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

In memoriam: Mirjana Miočinović (1935–2025)

Čas koji i dalje traje

07. мај 2025, 23:33 Marina Milivojević Mađarev
foto: goranka matić
Copied

Kada su počele blokade, javila sam se profesorki. Želela sam da se sa njom vidim. Ona je već bila jako slaba i bolesna. Susret smo odlagale, odlagale i na kraju se nismo videle. Mnogo mi je žao zbog toga, jer sam htela da i sebi i njoj postavim važno pitanje: da smo 1991. godine svi mi stali i pokazali građansku neposlušnost, da li bi 34 godine kasnije fakulteti morali da budu blokirani kao što su to sada?

Mirjana Miočinović je bila profesorka na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Predavala je Istoriju jugoslovenskog pozorišta i drame. Predmet je trajao četiri semestra, odnosno dve školske godine (II i III godina studija). Na “Jugo-drami 1” slušali smo o dramama renesanse i baroka, a u drugoj godini o međuratnoj avangardi, Nušiću, Aleksandru Popoviću… Međutim, najviše smo voleli kada bi “gospodin slučaj” namestio tako da profesorka bude isprovocirana da se ne drži strogo gradiva, već da čas posveti razmatranju aktuelnih događaja koristeći gradivo kao osnovu. Kada su na izborima u Hrvatskoj pobedili Franjo Tuđman i HDZ (1990. godine) čitavo predavanje posvetila je drami Kraljevo Miroslava Krleže. Profesorka nam je detaljno analizirala taj suludi svet u kome mutni tipovi love ćar, dok malograđani misle na iće i piće. Razumeli smo da nam govori o našoj zemlji i haosu oko nas, ali nije nam bilo jasno zašto je toliko potresena kada o tome govori. Za nas, studente iz Beograda, to što se dešavalo u Hrvatskoj delovalo je daleko. A onda, već naredne školske godine, to što je bilo “daleko” “približilo” se – počeo je rat – prvo u Sloveniji, zatim u Hrvatskoj, pa granatiranje Dubrovnika… Profesorka je napustila fakultet jer, kako je rekla, više nije mogla da predaje dubrovačku književnost dok na Dubrovnik padaju granate. Razumeli smo šta je govorila, ali kao da nismo shvatali. Suviše su nas okupirale naše brige, kojih je tada bilo mnogo. Smatrali smo da za rat nismo krivi i da bismo ga mi odmah zaustavili, ali eto! Bili smo očigledno suviše mladi i nemoćni da zaustavimo katastrofu. Tako smo, a da toga i nismo bili svesni, počeli da živimo “nemoć očiglednog” i bauljamo kroz mračne devedesete.

No, profesorka, iako je otišla, ostala je tu negde oko nas. Retko smo je viđali, ali smo često bili u kontaktu – preko knjiga. Ako hoćeš da se baviš Aleksandrom Popovićem, moraš da čitaš njen predgovor za njegove drame. Ako hoćeš da analiziraš bilo koji savremeniji pozorišni komad ili predstavu, moraš da se pozoveš na Čitanje pozorišta An Ibersfeld ili Modernu teoriju drame, knjige koje je ona prevela/priredila. Ako hoćeš da nešto “proveriš” u vezi sa Artoom i pozorištem surovosti, opet moraš da konsultuješ Mirjanu Miočinović. Iako je bila veliki stručnjak za pitanja pozorišta i drame retko je, ako ikada, odlazila u repertoarska pozorišta – bila je javna tajna da je mnoge umetnike, svoje savremenike, krivila za stanje u kome su se našli i društvo i teatar. S druge strane, nas, svoje bivše studente, rado je primala na neformalne konsultacije oko magistarskih i doktorskih teza. Život je jurio dalje.

Stigle su i dvehiljadite i mi smo mislili da se sve promenilo. Ona je u pozorište odlazila još ređe, ali je zato objavljivala više nego ikada. Prevela je Aristotel ili vampir zapadnog pozorišta Florans Dipon i dve knjige Žan-Pjera Sarazaka – Leksikon moderne i savremene drame i Poetiku moderne drame. Objavila je knjige Nemoć očiglednog i rasprave o drami Pozorište i giljotina te dopunjenu knjigu o Artou… U međuvremenu, neki od nas su i sami postali profesori, pa smo se naša profesorka i mi družili praktično svakog dana, opet preko knjiga. Detaljno smo čitali njene knjige, podvlačili važne rečenice, koristili ih na predavanjima, “terali” studente da ih čitaju, da čitaju drame koje ona preporučuje i analizira. Na taj smo način bili u kontaktu i sarađivali, iako smo se retko viđali.

Kada kažem (napišem) “bili smo u kontaktu”, ne mislim samo u prenesenom značenju već i u bukvalnom. Pisac je u fizičkom kontaktu sa tastaturom dok piše ili prevodi tekst, a onda sa papirom kada radi korekciju preloma, a onda još jednom kada knjiga izađe iz štampe. Tada čitaoci (to jest naši studenti i mi) stupaju u kontakt sa knjigom i preko knjige sa autorom. Misli naše profesorke utiskivale su se u našu svest, a njeno delo je bilo osnov naših napora. Toga sam postala potpuno svesna kada sam završila rukopis knjige Novi narativ i prebrojala koliko se puta njeno ime pojavljuje u registru moje knjige.

Kada su počele blokade, javila sam se profesorki. Želela sam da se sa njom vidim. Ona je već bila jako slaba i bolesna. Susret smo odlagale, odlagale i na kraju se nismo videle. Mnogo mi je žao zbog toga, jer smo mi, njeni bivši studenti, sada profesori u blokadi. Htela sam da i sebi i njoj postavim važno pitanje: da smo 1991. godine svi mi (i studenti i profesori i nastavno i nenastavno osoblje) stali i pokazali građansku neposlušnost, da smo blokirali fakultete ne jedan mesec nego na pet, šest meseci, čitavu godinu dana, da li bi građani Jugoslavije sledili naš primer, da li bi rat bio izbegnut i da li bi 34 godine kasnije fakulteti morali da budu blokirani kao što su to sada?

Tagovi:

Fakultet dramskih umetnosti In memoriam Mirjana Miočinović
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura
Narodno pozorište u Beogradu

Narodno pozorište

05.октобар 2025. M.S.

Članica Upravnog odbora Narodnog pozorišta Iva Bojović Petković podnela ostavku

Na mesto članice Upravnog odbora Narodnog pozorišta, direktorka Baletske škole „Lujo Davičo“ Iva Bojović Petković, podnela je ostavku

Solidarnost

04.октобар 2025. Sonja Ćirić

Glumci „Ateljea 212“ pozvali u goste kolege iz Narodnog pozorišta

Glumci Narodnog pozorišta, čija je zgrada zatvorena, večeras će publici „Ateljea 212“ preneti svoje zahteve o smeni uprave, Dragoslava Bokana i Nikole Selakovića

Novi Sad

04.октобар 2025. S.Ć.

Sindikat SNP: Kritika koleginicinog pevanja nije govor mržnje

Sindikat umetnika i drugih delatnika Srpskog narodnog pozorišta reagovao je povodom optužbi u tabloidima da sprovode linč operske pevačice Nataše Tasić Knežević

Narodno pozorište

03.октобар 2025. B. B.

Glumci i građani zatražili ostavku Dragoslava Bokana

Deo ansambla Narodnog pozorišta u Beogradu zatražio je smenu predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta Dragoslava Bokana, pa su u petak uveče organizovali štrajk upozorenja

Narodno pozorište

03.октобар 2025. S.Ć.

Narodno pozorište je od danas delimično zatvoreno

Uprava Narodnog pozorišta i Ministarstvo kulture su odlučili da od 3. oktobra pa naredne tri nedelje zatvore ovu kuću kako bi se ispunile 59 mera Sektora za vanredne situacije

Komentar

Komentar

Za koga radi vreme?

Građani će nastaviti da svojim telima pritiskaju režim. Studenti možda obrnu još jedan krug po Srbiji. A opozicija ima samo jedan zadatak: da se ujedini

Ivan Milenković

Komentar

Koliko nas je?

Bitka između protivnika i pobornika vlasti, pravne države i bezakonja, dobra i zla, svela se na dokazivanje koga ima više. Ne bez razloga

Andrej Ivanji

Komentar

Koliko puta dnevno jede naprednjak?

To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1813
Poslednje izdanje

Kriminalni klanovi, tajne službe, režimski batinaši

Ko sve vršlja po Srbiji Pretplati se
Intervju: Stefan Simić, Pokret slobodnih građana

Jedina vizija SNS za Beograd je korupcija

Intervju: Vukašin Milićević, Demokratska stranka

Podrška studentima je jedini put

Istraživanje NSPM – septembar 2025.

Vučićevo pumpanje u probušeni balon

Pozorište

Protiv uskogrudosti i mržnje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure