img
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Film

Bornov identitet (The Bourne Identity)

29. januar 2003, 18:20 Maja Uzelac
Copied

Špijuni po Ladlamu

Režija: Dag Lajman; Uloge: Met Dejmon, Franka Potente, Kris Kuper, Brajan Koks, Klajv Oven

Zanimljivo je kako iz godine u godinu mozak postaje sve manje neophodan za obavljanje raznih zanimanja. Po uspehu filma Bornov identitet vidimo kako za posao reditelja, na primer, više nije čak ni preporučljivo imati ga. Za razliku od prošlog filma Daga Lajmana Kreni!, iz edicije „Droga i mladi“, koji je kvazimodernom, iscimanom, enervantnom formom koja pokazuje pogrešno shvatanje fenomena Trejnspoting, uspevao da skrene pažnju s bilo kakvih eventualnih cerebralnih aspekata, Bornov identitet svojom pseudoklasičnom špijunskom orijentacijom ostavlja sasvim dovoljno prostora za ozbiljno nerviranje.

Ova klasična Ladlamovska konstrukcija, koja uključuje amneziju, zaveru i danas ponešto anahronu hladnoratovsku napetost, bila je već filmovana krajem osamdesetih. U klasičnoj TV obradi, sa Ričardom Čembrlenom i Džeklin Smit u glavnim ulogama, film je bio veliki hit u beogradskim video-klubovima. Koliko mi je moguće prizvati neka sećanja na to, svakako nimalo genijalno ostvarenje, ono je svojom izvornošću prihvatanja originalnog koncepta „filma-po-Robertu-Ladlamu“ bilo sasvim neuvredljivo, te relativno zabavno za protraćiti kišno popodne. Za razliku od toga, Lajmanova holivudska, skupa (čoveku bi se omaklo „ozbiljna“, ali bi to vrlo vrlo brzo morao da povuče) produkcija, dakle, svojim očiglednim nepoznavanjem žanrovskih uzusa i nedostatkom svesti o istima, nakon prvih minuta ostavlja još samo potencijal ka novom, sasvim neočekivanom i genijalnom pristupu, koji će oduvati skeptike sa sedišta. Nesrećni skeptik će se, međutim, kroz samo nekoliko minuta od pojave te sićušne nade, definitivno susresti sa surovom istinom. To je ona u vezi sa čovekom koji je preuzeo ulogu reditelja i jednim od važnih ljudskih organa, a već je apostrofirana pri početku ovog teksta. Korisno je sve to, međutim, u velikoj meri za one koji su se uvek pitali šta to, u stvari, reditelj uopšte radi na filmu: ako uzmemo u obzir činjenicu da je Oliver Vud, potpisan ovde kao direktor fotografije, imao istu funkciju na Vuovom holivudskom hitu Face/Off, stvari postaju mnogo jasnije. Za razliku od Vuovog (sada vidimo: uprkos Vudu), hipervizuelnog, ultraupečatljivog postignuća, Bornov identitet izgleda kao češko-srpska koprodukcija, presvetljena degutantnim ultramarin svetlom kada je noć u pitanju, a ravna, prazna i bezizražajna kada je dan. Osim fantastično promašenog privatnog ukusa reditelja, i iznad svega nesuvislog kadriranja koje redovno potencira najneprivlačnije aspekte kadra, ne malu ulogu ovde ipak igra i scenograf, kakvog su, po svemu sudeći, autori ovog filma i zaslužili.

Reč je, da ne produžavam nestrpljenje, o vrhunski obučenom plaćenom ubici koji, izgubivši pamćenje posle neuspele operacije, pokušava da ga povrati sve izbegavajući druge ubice koje ga jure, viseći po zgradama poput debelog Spajdermena, ludo vozeći po uskim romantičnim ulicama po ugledu na Frankenhajmerovu poteru iz Ronina, pucajući iz automatskog oružja kao već bilo ko, i gledajući ponekad ranjivo a ponekad izuzetno koncentrisano kao Met Dejmon. Pošto je on u pitanju.

Osim toga, zgodno je izdvojiti patetične pokušaje Krisa Kupera da, kao pametan glumac, od ovoga, solo-pokušajima, napravi ono što nije moglo biti: pošten špijunski noir sa zaverom, poput, na primer, Poverljivo iz L.A.-a. Nije, s druge strane, neupadljiv ni obrnuti pokušaj Brajana Koksa, u jednoj od uloga šefova obaveštajaca, tradicionalno rezervisanih za Britance, da hrabro istraje kroz ceo film ne pomerajući lice iz odabrane snuždene grimase. Znajući njegove raspone, sigurno je da se mnogo mučio, ali je, znajući gde igra, izdržao. To se zove pametno glumačko ponašanje i može da služi, usput, kao uzor onim glumcima koji se po trećerazrednim srpskim pokušajima redovno kompromituju sve pokušavajući da daju sve od sebe.

Zanimljive su i scene upoznavanja Dejmona i Franke Potente, po pravilu nešto manje sadržajne od svake malo jače reklame. Pitanje koje pri gledanju opseda svakog ko je ikada pisao scenario, tiče se opisa takvih scena u tekstu predloška: „On vozi, a ona ga zagleda“ možda? Trajanje – pet minuta? A osim zbunjujućih replika koje tokom celog spektakla s multiplim jedva-izbegnutim-poginućima upućuju na nesmanjeno iznenađenje aktera pri pojavi bilo kog novog ubice (parafraza: „Jaoj! Šta se dešava? Ko su sad pa ovi?“) treba izdvojiti jedinu pravu misteriju filma: u pitanju je pojava Džulije Stajls, sada već zvezde, čije prisustvo u prividno minornoj ulozi (misli sad gledalac sa iskustvom), apsolutno obećava preokret u kom će se otkriti njena stvarna uloga u svemu. Ništa slično se nikada ne desi. Iznenađenje? Za nekog ko očekuje pristojan polupametan poluspretan film, Bornov identitet ih je prepun. And not in a good way.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

09.novembar 2026. S. Ć.

Na čelo SNP-a postavljen bivši direktor Opere čiju smenu traže zaposleni

Nakon ostavke Dragane Milošević v.d. upravnice SNP-a, na to mesto je postavljen Željko Andrić direktor Opere iako zaposleni traže promenu cele uprave

Kultura

09.novembar 2026. Sonja Ćirić

Ko izlaže na Oktobarskom salonu, i koliko to košta

O 61. Oktobarskom salonu ima malo informacija. Ne zna se na primer čime su izabrani umetnici zaslužili da reprezentuju aktuelnu umetničku svetsku scenu i koliko sve to košta

Kultura

09.novembar 2026. S. Ć.

Finalisti regionalne nagrade “Zlatni triler”

Od 37 romana autora iz regiona, izdvojeno je troje finalista za nagradu “Zlatni triler” koju dodeljuje Udruženje pisaca trilera

Nauka

09.novembar 2026. S. Ć.

Konferencija „Muzejski predmet – svedok vremena“

Sekcija istoričara Muzejskog društva organizuje drugu stručnu konferenciju, na kojoj će predstaviti rezultate novih istraživanja. Država im u tome ne pomaže

Kultura

08.novembar 2026. S. Ć.

Da li Nišu smeta nagrada “Branko Miljković” ili samo Radmila Lazić

Niški kulturni centar mesecima čeka da mu Grad odobri predlog članova žirija za ovogodišnjeg dobitnika nagrade “Branko Miljković”, za koju konkuriše 142 autora, i kakve to veze ima sa Radmilom Lazić

Komentar
Sednica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

Komentar

REM: Pohvala istrajnosti

Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo

Ivan Milenković

Komentar

Vučićeva pomilovanja: Vreme je da se ukinu sultanske ovlasti

Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom

Nemanja Rujević
Alta banka u Beogradu

Komentar

ALTA imperija i privođenje Macure: Operacija na otvorenom srcu korumpiranog režima

ALTA imperija Davora Macure je presađeno srce korumpiranog režima Aleksandra Vučića koji je poražen na izborima 25. oktobra. Iz ALTA banke putevi vode direktno ka vrhu naprednjačke vlasti.

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1870
Poslednje izdanje

Vreme istražuje: Izgradnja Hrama Svetog Save

Da li je novac koji je Vlada uplatila SPC završio u Moskvi preko Alta banke Pretplati se
Intervju: Vojni analitičar Aleksandar Radić

Rat bezbednjaka protiv vlastitog naroda

BIA posle političkih promena

Kako bezbedno razmontirati partijsku tajnu policiju

Raspad sistema

Hapšenja, ostavke i drugi znaci života

Savremena opera

Cirkus nemogućeg pripadanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure